Zašto se, niti godinu dana otkad su upozorene razne institucije, nije saniralo odlagalište građevnog otpada na Voliciji, gdje se na privatnoj parceli građevinskog poduzeća iz Vrgorca već dulje vrijeme odlaže šuta, drobi kamen iz iskopa, te peru betonski mikseri i pumpe?
Ovo smo pitanje uputili gradonačelniku Juri Brkanu, kao i direktoru Hrvatskih šuma Borisu Šabiću, budući da Hrvatske šume gospodare putom koji vodi do spornoga zemljišta u vlasništvu Mate Jelavića, a na kojemu je rampa. Podsjetimo da je "Kronika" o ilegalnim deponijima u vlasništvu vrgoračkog poduzetnika već pisala u nekoliko navrata, a ovaj slučaj odlagališta na čestici broj 5021 k.o.Makarska – Makar gradskim je redarima, odnosno Gradu Makarskoj, poznat već dulje vrijeme. Međutim, očigledno je da se ništa nije poduzelo.
– Još zimus je uočen taj problem, na teren je izišao inspektor zaštite okoliša, koji je naložio Gradu postupak prisilnog uklanjanja otpada, a postupala je i inspektorica Hrvatskih voda. Dakle, mi smo kao Grad dužni to sanirati, te račun za trošak sanacije i uklanjanja otpada poslati vlasniku zemljišta, kao i ispisati kazne, koje nisu male. Međutim, kad su redari kontaktirali s vlasnikom poduzeća, kazao je da ni on sam ne zna kamo će s tim otpadom. Isto se tako postavlja pitanje gdje ćemo mi s tim otpadom kad ga saniramo. Nažalost, problem je jako složen, ali nastojat ćemo naći rješenje – kazao nam je Brkan.
Budući da je to pristup "spornoj" parceli s državne ceste D512, koja vodi preko protupožarnog puta kojim upravljaju Hrvatske šume i na kojemu je rampa, čitateljica koja je institucije i medije upozorila na ovaj problem pita tko je i zašto dao ključ rampe. Ovo smo pitanje adresirali na Hrvatske šume, a od njih nam je stigao odgovor da je rampa uistinu bila jedini pristupni put prema privatnim parcelama oko kapelice sv. Andrije u trenutku kad se postavljala, ali...
"Njezino postavljanje bio je zajednički interes Šumarije i privatnih vlasnika zemljišta oko područja sv. Andrije. Danas se, međutim, do tih privatnih parcela, kao i do privatne parcele 'deponija', može doći autom ili kamionom i bez korištenja ulaza kroz spomenutu rampu. U vrijeme postavljanja rampe (90-ih godina) na tada jedini pristupni put, svi privatnici koji su imali vlasničke listove za parcele preko kojih je put dijelom prolazio ili ih doticao dobili su ključeve da mogu otvoriti rampu za svoje potrebe. U prvom redu to su bili vlasnici okolnih maslinika i povrtnjaka pokraj potoka.
Njihovim lakšim pristupom zemljištu i njegovom obradom smanjivala se opasnost od požara na tom inače zapuštenom privatnom zemljištu. Spomenutoj smo rampi više puta mijenjali katance i popravljali je. Nažalost, ekološka svijest još nije dostigla tu razinu da se građevinski i drugi otpad deponira na uređena odlagališta, tako da ni jedan katanac ni rampa nisu u stanju zaustaviti nedopušteno odlaganje otpada bilo uz poljoprivredne, šumske ili magistralne puteve i ceste. Svi smo tome svjedoci. Bilo da je zemljište privatno ili državno, to neodgovorni građani ne biraju, samo da nije u vlastitom dvorištu. U planu je uklanjanje spomenute rampe jer više nema prvobitnu svrhu, sad postoje još tri ulaza, odnosno pristupna puta, u isti prostor", navode Hrvatske šume u detaljnom odgovoru.
Dakle, Grad ništa na poduzima jer ne zna kako, Hrvatske šume tvrde da su nemoćni jer vlasnik ima pristup s donjeg dijela pa mu taj pristup s ceste za Vrgorac ni ne treba, inspektori su svoj posao zaključili "spuštanjem" odgovornosti na komunalno redarstvo, a Mate Jelavić se pravda kako ne zna kamo će sa šutom. Legalnih deponija, naime, u našoj županiji nema.
Sličnu smo priču pričali i u travnju prošle godine, kada je također upozoravano na ekocid. I nikom ništa, ni tada ni danas. Tada su, podsjetimo, alarmirani Odsjek komunalnog i prometnog redarstva Grada, Hrvatske šume, Građevinska inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Hrvatske vode, i to zbog ilegalnog deponija te zatrpavanja potoka koji je i dandanas zatrpan.
Unatoč činjenici da je velik teret stavljen na komunalno redarstvo, na koje se prebacuje sve veći opseg poslova, ključ rješenja je, kakav god bio, u rukama lokalne samouprave. Resorno ministarstvo, uostalom, ove je godine poslalo neobvezujući poziv lokalnim samoupravama da do kraja kolovoza pošalju popis s lokacijama ovakvih odlagališta kako bi se pokušali sanirati sredstvima Europske unije, koja od nas očekuje da do 2020. recikliramo čak 50 posto otpada.