Dalmacija Split županija

'Protreslo, pa grunulo'

Dalmatinski stručnjak izrazio zabrinutost: je li izvor Jadra ugrožen miniranjem u kamenolomu?

'Protreslo, pa grunulo'

Otkako sam 8. rujna u prvim jutarnjim vijestima na radiju čuo da je poslije potresa koji se s epicentrom u neposrednoj blizini Imotskog dogodio večer prije i uzrokovao na sreću kratkotrajno smanjenje izdašnosti izvora Vrljike, s kojega se pitkom vodom napaja cijeli imotski kraj, ne prestajem razmišljati o izvoru rijeke Jadro. Kao stručnjak koji je cijeli svoj radni vijek proveo gradeći tunele, vijadukte i druge velike građevinske objekte, najvećim dijelom na širem prostoru našega dinarskog lanca, smatram svojom dužnošću upozoriti na potrebu najvećeg opreza u okruženju toga izvora koji osigurava pitku vodu Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru... Podzemni vodni tokovi su kao dijete. Oni su zalog budućnosti, ali ih treba njegovati jer ih najmanja nesmotrenost može dovesti u pitanje – kaže nam 80-ogodišnji dipl. inž. građevinarstva Ivan Galić iz Hrvaca koji je kroz više od 45 godina postigao graditeljske rekorde koje će njegovi mladi kolege teško dostići.

Nedavni potres koji je utjecao na poremećaj s izdašnošću izvora Vrljike obnovio je Galićeva sjećanja na vrijeme unatrag 30 godina kada je kao šef gradilišta, odnosno glavni inženjer projekta, vodio radove na izgradnji prve faze brze ceste Solin – Klis.
Trasa ove ceste prolazi, što se i danas vidi, vrlo teškim terenom. Na trasi su, uz ostale objekte, bila i četiri tunela. Jedan od tih tunela je Mačkovac koji je svega 90 metara iznad izvora Jadra.

- Mi iz "Konstruktora" pripremili smo probijati i taj tunel na klasični način, upotrebom eksploziva. Šef stručnog nadzora pokojni prof. dr. sc. Petar Stojić, stručnjak svijetskog ranga i neupitno najveći poznavatelj dalmatinskog krša, upozorio nas je na opasnost od potresa koji bi nastao kao posljedica miniranja. Ukazivao je na opasnost da bi se od miniranjem izazvanog potresa mogao dogoditi poremećaj u podzemlju i skrenuti Jadro u tko zna kojem smjeru. Znali smo da moramo probiti tunel, ali isto tako i svijesni kakvu bismo tragediju izazvali kad bismo doveli u pitanje izvor Jadra, kad bi nestao izvor pitke vode za Split i okolicu prisjeća se Galić, kojemu smo napomenuli da su tunel ipak probili, a izvor Jadra je ostao. Je li bojazan bila prenaglašena?

-Nije bila prenaglašena. Prije nego smo počeli probijanje tunela dr. sc. Branko Božić, naš vodeći specijalist za miniranje i ja otišli smo u Švicarsku. Tamo smo posjetili gradilište na kojemu u sličnom materijalu kakav je bio u tunelu Mačkovac nisu koristili eksploziv. U napravljene bušotine umjesto eksploziva stavljali su specijalni materijal koji je bubrio i širenjem izazivao razaranje stijenja. Švicarci su tom metodom štitili svoja izvorišta. Bili smo oduševljeni sve dok nismo čuli koliko puta je taj postupak probijanja tunela skuplji od klasičnog. Odmah nam je bilo jasno da to kod nas neusporedivo ekonomski slabijih od Švicaraca ne može proći - kaže Galić.

Znači, i Mačkovac je probijan uporabom eksploziva?

- Da, ali ne kao drugi tuneli. Na Mačkovcu smo primjenili najsuvremeniju tehnologiju i tehniku miniranja koju smo savladali u Zambiji. Radilo se o miniranju malim količinama eksploziva kojim su se doslovno rezale "fete" stijenskih masa kako bi potresi izazvani miniranjem bili što manji. Ta se metoda pokazala uspješnom i, hvala Bogu, završili smo zadane poslove bez štetnih posljedica po Jadro. Moram naglasiti kako je svaki minerski projekt prije same realizacije revidirao prof. Stojić i bez njegove predhodne suglasnosti nije se smjelo minirati - navodi taj stručnjak.

I danas se nedaleko od izvora Jadra minira!?

- Da, i danas u blizini imamo kamenolom u kojemu se minira. Moram naglasiti da je prof. Stojić bio veliki protivnik toga kamenoloma u srcu Mosora jer je stalno govorio da svako podrhtavanje tla u blizini izvora može izazvati nesagledive posljedice na sami izvor - kaže nam stručnjak Galić.

Iza Vas je veliko stručno i životno iskustvo. Što biste kao građevinski stručnjak danas, poslije svega, preporučili svojim mlađim kolegama koji će se, eventualno, naći u pozicijama sličnima Vašim u odnosu na probijanje kraških terena i brige o podzemlju?

- Najvažnije od svega jest ne prepustiti se stihiji i pohlepi da se napravi čim više i čim prije. I danas se cestovni tuneli probijaju miniranjem za razliku od, na primjer, tunela za hidroelektrane kao što su oni koji dovode vode na turbine Zakučca ili Orlovca. Ove druge tunele probijali smo specijalnim strojem "krticom", bez upotrebe eksploziva. Zato danas treba biti krajnje obziran pri miniranju jer mineri znalci s malim količinama eksploziva i bez izazivanja potresa u stanju su sijeći stijene poput sira. Od svega je ipak najbolje, ako je ikako moguće, objekte poput tunela graditi što dalje od izvora pitke vode, posebno izvora s kojih se pitkom vodom opskrbljuje na stotine tisuća stanovnika kao što je slučaj s Jadrom - zaključuje dipl. inž. građevinarstva Ivan Galić.

Bubić: Protreslo, pa grunulo

Na portalu Solin Live 14. srpnja 2017. godine učiteljica Marijanka Bubić, uz ostalo, piše: Kamenolom na Mosoru, poviše Klis Kose, odavno se nije oglasio k’o jutros. Najprije dobro protreslo, pa grunulo. Toliko se već pisalo o opasnosti koju taj kamenolom nanosi riječnom toku Jadra. Kamena prašina, koju filteri redovito noću ispuštaju, pogubna je za zdravlje ljudi. Sva okolna mjesta izborila su se za zatvaranje kamenoloma. Ali naš se, bome, ne da.

Na stranicama Slobodne svojedobno je bilo napisano: “miniranja se obavljaju dva puta mjesečno s po četiri tisuće kilometara eksploziva, stvarajući tako potres od 3,5 stupnja po Merkaliju”. Uslijed trešnje tla pucaju zidovi tamošnjih kuća, a nemali je broj onih koji u tako popucalim objektima žive već godinama. Pomjeranje tla koje ima takve posljedice na vidljiv okoliš, tjera na pitanje što se tek događa u utrobi zemlje, naročito s ponornicama koje su kao što se pretpostavlja direktno povezane s izvorom Jadra.

'Lokacija nije idealna'

O utjecaju kamenoloma na izvorište Jadra sučelila su se i mišljenja dvojice znanstvenika, geologa dr. sc. Tihomira Marjanca sa zagrebačkog PMF-a i dr. sc. Ognjena Bonaccija, hidrologa sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. Dok Marjanac tvrdi da zabrinutost zbog kamenoloma na slivnom području Jadra nema znanstveno uporište Bonacci se nije složio već je kazao kako položaj toga kamenoloma sigurno nije idealan.

Pomgrad bez komentara

Kako je kamenolom u vlasništvu Pomgrada putem elektronske pošte prije više od 8 dana uputili smo upit na edresu "Pomgrad - gradnja". Tražili smo da prokomentiraju upozorenja da podrhtavanje tla izazvana miniranjem mogu imati nesagledive posljedice po izvor Jadra. Na naš e-mail odgovor nije došao.

 

Naslovnica Split županija