Splitsko-dalmatinska županija će proslaviti svoj dan 30. rujna, na dan Sv. Jerolima, zaštitnika Dalmatinaca. Budućnost i uloga županija bila je tema panel diskusije u organizaciji "Slobodne Dalmacije", povodom 25 godina od utemeljenja županija.
Novinarka Sandra Barčot razgovarala je sa splitsko-dalmatinskim županom Blaženkom Bobanom, ministrom uprave Lovrom Kuščevićem, gradonačelnicom Sinja Kristinom Križanac i prof. dr. sc. Mirkom Klarićem, dekanom Pravnog fakulteta u Splitu i stručnjakom za upravu.
Gradonačelnicu Križanac, koja je nezavisna na političkoj sceni, novinarka Barčot je upitala koliko je teško otići u Zagreb lobirati i tražiti nešto kad nemate vertikalu vlasti. Ili je ipak samo bitno imati dobar projekt?
– Vertikalu kao alat uopće ne priznajem, jer to nije dobro niti za jedinicu lokalne samouprave, niti za regionalnu i nacionalnu razinu. Ako imate dobar projekt, svako ministarstvo će ga prepoznati i dati vam podršku. Za primjer, kada je Sinj prije tri godine kandidirao s velikim projektom stavljanja kulturne baštine u funkciju gospodarstva, u jednom ministarstvu je bila jedna politička opcija, a u drugom ministarstvu druga, i apsolutno nije bilo problema. Smatram da je vertikala kao alat loša poruka za našu Hrvatsku, jer ako radimo dobar posao onda će nas naša nacionalna razina prepoznati. Jer naša nacionalna razina predstavlja sve nas, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadamo.
O povratu državne imovine jedinicama regionalne i lokalne samouprave, župan Blaženko Boban je kazao:
– U Splitsko-dalmatinskoj županiji imamo 153 napuštena objekta, uglavnom su to nekadašnje područne škole, od čega je samo 40 objekata imovinsko-pravno riješeno. Svi ostali se vode kao općenarodna imovna ili nekakav vid državne imovine. Prošlog tjedna smo imali sastanak s ministrom Goranom Marićem kako bismo objekte u ruralnim područjima već sljedeće godine mogli dati udrugama, lovcima, izviđačima, planinarima i potencijalnim OPG-ovcima, a sve da bismo oživjeli taj prostor. Upravo sada rješavamo jedan takav veliki, cjeloviti projekt za područje Splitsko-dalmatinske županije.
U Dalmatinsku zagoru treba ulagati, ponuditi infrastrukturne projekte. Kako to uskladiti s malim brojem stanovnika koji tamo žive?
– Nikako se ne mogu složiti s onima koji kažu da sve trebamo bazirati na tržišnoj osnovi. Ako je tome tako, onda se vratimo u srednji vijek, ukinimo škole, vrtiće i sve ono što ekonomski i komercijalno ne doprinosi. Uloga Županije nije da kao privatna tvrtka gleda isključivo tržišne cijene i ekonomsku opravdanost, već je na nama da radimo na nizu društvenih i socijalnih segmenata, pa tako i na oživljavanju ruralnog područja. Na tome ćemo inzistirati bez obzira koliko nas koštalo, ne gledajući hoće li to na neki način sutra biti ekonomski opravdano. Jer bit će opravdano ako doprinesemo tome da se ljudi vrate u ruralna područja i da se tamo rađa veći broj djece. Tako će u narednom vremenu sigurno doći i do ekonomske opravdanosti našeg ulaganja – rekao je Blaženko Boban i dodao:
– Kad govorimo o decentralizaciji, građanin prepoznaje onoga koji mu je najdostupniji, a to je čelnik lokalne zajednice, odnosno župan koji neće reći da nije njegova domena kada se neki incident ili ekocid dogodi na području pod upravom Hrvatskih cesta, Hrvatskih željeznica ili Hrvatskih voda dogodi. Jer i za ta područja smo odgovorni prema stanovnicima regionalne, odnosno lokalne sredine. Ako ne pravno, onda moralno. I građani to tako prepoznaju, te je zbog tih razloga dodatno potrebna decentralizacija i takvih segmenata koji se nalaze na području županije i lokalne zajednice.
No, što je s indeksom razvijenosti? On ponekad može biti kamen spoticanja, jer za neki projekt je dobar, za drugi je loš.
Kako je kazala gradonačelnica Križanac, indeks razvijenosti Sinja je 105,99, a realno je da bude niži jer je dohodak po stanovniku govori nešto sasvim drugo u odnosu na ono što se stvarno događa na nađem području.
– Sinju bi odgovaralo da je indeks razvijenosti drugačiji jer bi pomoć države bila izdašnija. Mi jesmo žilavo područje, ali svakako trebamo pomoć naše Županije i države.
Je li ministar Kuščević razmišljao o promjeni indeksa razvijenosti?
– Predsjednik Vlade i svih 20 ministara svakih šest mjeseci imaju redovne sastanke sa svim županima i s predstavnicima udruga općina i gradova. Na tim sastancima se upozoravalo na probleme državne imovine, porezne reforme, što je rezultiralo pronalaskom rješenja. Temeljem primjedbi su napravljeni i novi indeksi razvijenosti i nova kategorizaciju koja je u mnogome pomogla. Naravno da, s obzirom na to da imamo veliki broj jedinica lokalne i regionalne samouprave, ima puno posebnosti i uvjeta koji se odnose na neka područja i ne mogu se primjenjivati na ostatku RH, i naravno da će tu netko biti malo zakinut – rekao je Kuščević.
Napominje da se radi nova priprema porezne reforme koja kreće od 1. siječnja 2019. godine, te da ministrica Žalac sagledava sve primjedbe i dobro je da ih svi šalju i pišu o svemu što ne valja, jer to im je njima u Vladi okidač za daljnje postupanje.
– Čuvši komentare jedinica regionalne i lokalne samouprave na naš rad, drago mi je biti ministar uprave i član Vlade RH – naglasio je Lovro Kuščević.
Jedan od zamašnjaka bilo je uvođenje sustava e-građanin. Koliko se to dobrim pokazalo i ima li potrebe za širenjem tog projekta?
– E-građanin je izvrstan projekt koji je umnogome ubrzao određene procese i napravio ih transparentnijima, smanjio cijenu samog projekta. Danas nešto više od 500 tisuća naših sugrađana koriste sustav e-građanin, međutim to nije dovoljno. Očito svi skupa moramo proraditi na svijesti da se blagodati tog sustava počnu više koristiti. Naravno da ga nadograđujemo. Samo nam je nebo granica za ono što na tom području planiramo napraviti. Neki dan smo potpisali ugovor sa Splitsko-dalmatinskom županijom i s nekoliko općina i gradova, kojim im omogućavamo uvid u naše matice rođenih, umrlih i vjenčanih. Kad građanima treba taj izvod, oni više ne moraju ići u matičara i plaćati 20 kuna takse, čekati red, već će zahtjev dobiti službenik koji rješava njihov predmet. Radimo nadogradnju e-građana i nove sustave kako bismo omogućili takvu ili sličnu uslugu našim poduzetnicima: e-poslovanje, e-pristojba, e-otpis i e-pečat. Kada u konačnici završimo projekt Centar dijeljenih usluga, on će na jednom mjestu uvezati sve naše baze. Kroz projekt kvalitete napravit ćemo digitalnu aplikaciju kako se npr. izdaje rješenje o komunalnom doprinosu, koja će biti pohranjena na našem serveru i omogućit ćemo svakoj jedinici lokalne samouprave da je koristi bez naknade. A danas 550 općina i gradova plača održavanje svoje aplikacije. Postići ćemo da program koji obračunava komunalni doprinos sam povlači podatke iz programa e-dozvola, sustav će sam iz matica uzimati podatke o prebivalištu, potvrde o poreznom dugu… Referent na kraju ima vrlo brz i lak posao, bez silnih potvrda i šaltera - rekao je Kuščević, te zaključio:
– Što je najvažnije, ako uspijemo nagovoriti sve jedinice lokalne i regionalne samouprave da koriste tu aplikacije, dobit ćemo jednoobraznost, pravnu sigurnost, te će naš građanin znati da će mu u Vukovaru i u Splitu predmet biti riješen na isti način i po istim kriterijima. Dakle, smatrao da je digitalizacija, koja je jedan od tri moja temeljena cilja u ovome mandatu, bitna radi sigurnosti, transparentnosti, smanjenja korupcije, te ubrzavanja i pojeftinjenja svih procesa.
Novinarka Barčot pitala je prof. Klarića je li to rješenje protiv spore administracije i skupog državnog aparata, na što se građani najviše žale.
– Iskreno mi je drago što Ministarstvo ide s tim projektima, jer to je već trebalo biti napravljeno. To su stvari koje su u nekim drugim državama odavno aplicirane. Kad sve digitaliziramo, onda je sve vrlo transparentno i mogu se pratiti postupci i redoslijed kada je predmet zaprimljen, u kojoj je fazi, tko je tom predmetu pristupao, tko ga je rješavao i što se s time događalo. Ovako imate apsurdnu situaciju, što posebno komentiraju stranci kojima je sadašnje stanje nezamislivo, da po potvrde moraju ići na četiri mjesta.
Imamo 576 jedinica lokalne samouprave. Je li taj ustroj dobar i što se pokazalo nakon "kvarat" stoljeća rada?
– Ustroj županija, općina i gradova je jako dobar. Bitno je stvoriti takve preduvjete da one obavljaju sve zakonom predviđene ovlasti i obveze, da budu na usluzi svojim građanima i poduzetnicima – veli ministar Kuščević.
Koliko je zadovoljna ustrojem županije i jedinice lokalne samouprave otkrila je gradonačelnica Križanac:
– Sa svojom Županijom imamo jako dobre odnose. Jedinica lokalne samouprave zapravo ovisi o svojoj županiji i koliko smo mi uspješni uspješna je i ona. Vrlo je bitna interakcija, sinergija i dobri odnosi.
Bi li bio problem da regionalnim preustrojem Sinjani po dokumente moraju u Zadar umjesto u Split?
– Naravno da bi to bio problem jer smo kulturno, povijesno i gospodarski naslonjeni na Splitsko-dalmatinsku županiju i grad Split. Mislim da sve drugo ne bi bilo dobro rješenje.
Župan Boban naglašava da je bitno biti proaktivan prema građanima, jer nije dostatno provoditi samo zakonske okvire:
– Kada je nastao problem za djecu Centra "Juraj Bonaći", to nije bila zakonska obveza Županije. No, treba biti proaktivan i reagirati u tom trenutku, pa su obitelji 153 štićenika koji pohađaju školu u roku 24 sata dobili sigurnost – dao je primjer čelnik Splitsko-dalmatinske županije koja je vodeća je po pomoći mladima.
– Budućnost razvoja zajednice je ulaganje u mlade i u obrazovanje. Iz toga su proizašli EDIT - škola programiranja i Centri izvrsnosti, čak četiri ove godine, zatim besplatni udžbenici za osnovnoškolce, niz aktivnosti koje Splitsko-dalmatinska županija daje kroz poticaje. Povodom 25 godina županije izdali smo vodič o tome što sve Županija nudi za novorođenu djecu, predškolce, studente, OPG-ovce… U brošuru nisu stali svi programi, ali zato jesu oni koji se tiču pojedinca. Tijekom godine mandata sam naučio da je i do sada bilo niz poticaja, ali da građani nisu u tolikoj mjeri za njih znali – rekao je župan i najavio kontakt sa svakim građaninom da bi doznali kako im Županija može pomoći, te naglasio važnost te institucije u zdravstvu, školstvu, cestogradnji i svim ostalim važnim segmentima.
Kuščević ističe da Vlada želi ravnomjerni regionalni razvoj:
– Bit ćemo sretni kada svako selo, grad i općina u našoj domovini budu imali jednake preduvjete za gospodarski rast i razvoj, odgoj djece, obrazovanje… Niz je mjera kojima Vlada RH to potiče. Ministarstvo uprave je izmjenom svojih propisa ojačalo rad lokalnih i regionalnih samouprava. Poreznom reformom država se odrekla dvije milijarde kuna godišnje koje je prepustila županijama, općinama i gradovima da bi oni provodili ono što im zakon kaže i da bi, kako je to rekao Blaženko Boban, bili proaktivni i provodili ovako dobre projekte. Osim što općine, gradove i županije građani svako četiri godine ocjenjuju na izborima, treba ih i objektivno ocjenjivati. Zato Ministarstvo uprave provodi projekt Podizanje kvalitete i učinkovitosti u jedinicama lokalne samouprave vrijedan preko 20 milijuna kuna, koji je s 85 posto sufinanciran europskim sredstvima. Do kraja godine ćemo napraviti cjelovitu bazu za sve jedinice regionalne i lokalne samouprave, gdje ćemo točno znati koje poslove obavljaju, s kojim stručnim kadrom raspolažu, s koliko kvadrata prostora, da bismo iz toga izvukli određene zaključke koji dio poslova neke županije i općine bolje ili lošije obavljaju, te na koji način im se može pomoći.
Treba li županijama dati veće ovlasti, upitan je prof. Klaić.
– Po mome mišljenu danas ni lijeva ni desna opcija nisu protiv županijskog ustroja. Svi se slažu da bi ovaj sustav, uz modifikacije, trebao ostati. Razgovarao sam i sa županima iz više političkih opcija i svi oni kažu da županije vide kao dobru instituciju, ali i kao nedovršeni politički projekt, te da bi trebalo razmišljati kako pojačati njen institucionalni kapacitet, posebice da bi pomogli srednje velikim i malim jedinicama lokalne samouprave.
Hoćemo li sutra umjesto 20 županija imati pet regija?
– Pomoći ćemo popraviti sustav kompletne javne uprave u Republici Hrvatskoj, a posebno sustav lokalne i regionalne samouprave. Uz podizanje kvalitete i učinkovitosti u javnoj upravi, te digitalizaciju, jedan mojih od osnovnih ciljeva, kao i Vlade RH, je i decentralizacija. Radi toga smo pokrenuli 15 projekata vrijednosti 800 milijuna kuna, od čega se 85 posto sufinancira iz fondova EU. Žao mi je da ti projekti nisu započeli prije više godina, jer bismo onda danas imali rezultate i već bismo mogli doći do konkretnih zakonskih rješenja. Naime, prvi cilj je analizirati sve poslovne procese koji se događaju u lokalnoj upravi, popraviti ih, a zatim ih digitalizirati, utvrditi koje kompetencije službenik mora imati da bi obavljao određeni posao… Tih 15 projekata su podloga da sjednemo sa strukom i napravimo analizu što je potrebno napraviti. Onda je na politici da odredi koji posao će najbolje odraditi koja razina. Paralelno s tim projektima koji traju od 24 do 36 mjeseci, radimo i decentralizaciju. Tako Zakon o pomorskom dobru poslove utvrđivanja granice pomorskog dobra s države prebacuje na županije. Do Nove godine na snagu će stupiti novi zakon kojim ćemo Urede državne uprave pripojiti županijama, što znači da gasimo 20 državnih tijela i poslove države dajemo županijama. No, prava i sveobuhvatna reforma slijedi kad dobijemo ranije navedene stručne podloge – bio je odgovor ministra na upit o eventualnom gašenju županija i osnivanju regija.
Župan Boban ističe da mu je čudno da neki koji zazivaju pet regija stavljaju znak jednakosti s decentralizacijom. Tvrdi da bi formiranje pet regija zapravo bila nova vrsta centralizacija.