StoryEditorOCM
Dalmacijaodlagalište na sudu

Ekoaktivisti ruše Lećevicu: Potrebna je studija utjecaja na okoliš!; Županijski centar: To nije točno!

12. rujna 2018. - 21:44
Trajno rješenje Karepovca izravno ovisi o izgradnji centra u Lećevici

Općina Unešić, Udruga "Krizni eko kaštelanski stožer – KEKS" te splitska Udruga "Sunce" žele na Upravnom sudu u Splitu poništiti rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz lipnja 2017. godine, po kojem za izmijenjeni zahvat izgradnje Centra za gospodarenjem otpadom Splitsko-dalmatinske županije u Lećevici nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

Znači, ekološke udruge i Unešić traže da sud naloži izradu studije utjecaja na okoliš. Ročište je održano krajem kolovoza, a sljedeće je zakazano u listopadu.

Ivana Krstulović Baković, pravnica Udruge "Sunce", kaže kako Ministarstvo tvrdi da izmijenjeni zahvat u ovom slučaju znači smanjenje kapaciteta centra jer se planira da će na području Splitsko-dalmatinske županije idućih godina biti manje otpada nego što ga je danas, a sve zbog njegova odvojenog prikupljanja.

– No, izmjena zahvata tu zapravo znači izmjenu tehnologije u odnosu na onu koja se planirala 2006. godine, dok kapacitet ostaje isti – tvrdi Krstulović Baković.

Dodatno objašnjava zašto ustraje na tome da se naloži detaljna studija utjecaja na okoliš nakon što je zahvat projekta izmijenjen u odnosu na 2006. godinu, kad je izrađena prva studija utjecaja na okoliš.

– Da bismo uistinu imali manje otpada na odlagalištu, morali bismo imati sustav njegova odvojenog prikupljanja. To znači od vrata do vrata, odnosno na mjestu gdje smeće nastaje. U suprotnom ćemo imati 200 tisuća tona miješanog komunalnog otpada i zaista nismo sigurni koliko će od toga završiti na odlagalištu, a koliko će se u postrojenju proizvesti vrlo štetnog goriva RDF. U slučaju da se proizvede dovoljno RDF goriva, koje se onda plasira cementarama koje ga koriste kao dodatak gorivu, a znamo koja je jedina cementara u našem okružju, bit će ugrožena kvaliteta zraka. Jer ako nema dobrog sustava za filtriranje čestica, ono ne može uhvatiti lebdeće čestice. Kaštelanska cementara, kako je dokazano u parnici prije četiri godine, taj sustav nema. Najugroženije su trudnice, a najzanimljivije je da bi na najvećem udaru bila sjeverna strana Splita, koja prije nije procjenjivana, nego je procjenjivana samo uža okolica Kaštela.

Ministarstvo tvrdi da mu građani mogu vjerovati...

– Vjerovala bih im kad bi oni svojim postupcima pokazali da su ozbiljni u onome što rade. No, mi smo svjedočili trogodišnjem kašnjenju Ministarstva u donošenju propisa koji bi osigurali odvojeno prikupljanje otpada na mjestu njegova nastanka. S obzirom na to da se u Splitu trenutačno odvojeno prikuplja samo jedan posto otpada, teško je vjerovati da će sustav u idućih godinu dana, kada bi centar trebao biti izgrađen i početi raditi, doseći 50 posto odvojenog prikupljenog otpada, a na čemu temelje izmjenu zahvata – kaže pravnica Udruge "Sunce".

Ako ekološke udruge uspiju u upravnom postupku, postoji li bojazan da propadne novac iz EU fondova koji bi pokrio 72 posto od 72 milijuna eura vrijednog projekta?

– Na ročištu smo čuli da još nije sto posto sigurno da će projekt dobiti taj novac. No, našim traženjima nećemo ugroziti projekt, nego ćemo osigurati da se takav tip zahvata ozbiljno procijeni i da se otkloni svaka ozbiljna prijetnja okolišu i zdravlju ljudi, uz poštovanje odredbi o održivom gospodarenju otpadom – kaže naša sugovornica i dodaje:

– Trebalo je na vrijeme uvesti sustav razvrstavanja otpada, o tome educirati građane, te stvoriti tržište na kojem će se plasirati odvojeno prikupljeni otpad, pa onda razmišljati o takvom centru.

Za kraj ekološki aktivist Zoran Burić, koji je u svojstvu javnosti prisustvovao ročištu, upozorava:

– Spaljivanjem RDF goriva stvaraju se plinovi i vrlo štetne čestice dioksini i furani koje završavaju ne samo u zraku, nego i u Jadru i drugim rijekama.

U upravni spor se, kao zainteresirana osoba na strani Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uključila županijska komunalna tvrtka "Regionalni centar čistog okoliša" sa sjedištem u Splitu, koja je zadužena za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici.

Vlatka Lucijanić-Justić, privremena upraviteljica tog komunalnog poduzeća, demantira tvrdnje ekoloških udruga.

– Projekt se mijenja isključivo zbog toga što će se u centar godišnje dovoziti manja količina otpada na obradu, i to oko 110.000 tona umjesto 180.000, zahvaljujući značajno pojačanoj primjeni mjera primarne selekcije otpada, odnosno njegova odvajanja na mjestu nastanka, a za što su nadležne jedinice lokalne samouprave. One će u idućih nekoliko godina intenzivno raditi na uspostavi odvojenog sustava skupljanja otpada u skladu s mjerama predviđenima planom gospodarenja za razdoblje 2017.–2022. godine. Stoga će smanjena količina preostalog miješanog komunalnog otpada zahtijevati postrojenja za obradu manjih kapaciteta od onih koji su bili predviđeni prvobitnim projektom. Posljedično, manja količina otpada koja u centar ulazi i u njemu se obrađuje bit će od manjeg utjecaja na okoliš. Sve je to detaljno opisano u Elaboratu zaštite okoliša, na temelju kojega je i proveden postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja izmjene zahvata na okoliš i iz kojega je vidljivo da se ne radi o izmjenama tehnologija obrade – kaže Lucijanić-Justić.

Godišnja proizvodnja 30.000 tona

Vlatka Lucijanić-Justić tvrdi kako se predviđa da će se u centru godišnje proizvoditi oko 30.000 tona goriva iz otpada.

– To je frakcija koja preostane nakon sekundarne selekcije otpada, odnosno nakon izdvajanja papira, više vrsta plastike (uglavnom ambalažne), stakla, metala te biorazgradivog otpada u postrojenjima centra, a čini je frakcija otpada koja ima značajnu kaloričnu vrijednost. "Hijerarhija" gospodarenja otpadom nalaže i njegovu energetsku uporabu, kako bi se smanjila njegova količina koja se odlaže na odlagalištima. U budućem sustavu gospodarenja otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji ta je mjera tek četvrta po zastupljenosti, pa je to potpuno u skladu s prvenstvom gospodarenja otpadom, jer će se i ta frakcija reciklirati.

Gorivo iz otpada plasirat će se u postrojenja koja će ga potraživati kao alternativno gorivo, u skladu s direktivama Europske unije.

– Takva postrojenja imaju dozvolu nadležnih tijela za termičku obradu goriva iz otpada, što Cemex nema. Stoga Cemex nije destinacija za obradu ove frakcije otpada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. travanj 2024 19:49