Što Splitsko-dalmatinskoj županiji treba da postane prva turistička regija u Hrvatskoj?

Splitsko-dalmatinska županija ima sve pretpostavke dugoročno postati prva turistička regija u Hrvatskoj i rasti do tridesetak posto u odnosu na sadašnje rezultate. Naime, i u najposjećenijim mjesecima srpnja i kolovoza srednja Dalmacija još može bez teškoća narasti za pola milijuna noćenja mjesečno, a u ostalim mjesecima predsezone i posezone i puno više.

Preduvjet za to je hitno rješavati velike probleme komunalne i prometne infrastrukture koja ograničava daljnji rast turističke aktivnosti. Naime, turistički promet koji srednja Dalmacija ostvaruje već sada se približava gornjoj granici izdržljivosti, pa se ta turistička regija već približila brojci od 6 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima u jednom mjesecu. "Uska grla" u infrastrukturi koja je limitiraju u daljnjem razvoju turizma su kapaciteti na cestama, u vodoopskrbi, u opskrbi strujom i parkirališnim mjestima, ali i mjestima na plaži u pojednim dijelovima županije.

Stalni rast

To su najveće trenutačne boljke turizma srednje Dalmacije koji je posljednjih godina u samom vrhu Hrvatske, a koja bi uz kvalitetne infrastrukturne zahvate imala prostora za rast turističkog prometa do 250 tisuća turista dnevno, što je 50 tisuća više nego ih danas prima. No, s postojećom infrastrukturom dosegao se maksimum turističkog prometa u srpnju i kolovozu u kojima se sadašnji broj turista ne bi trebao povećavati. Istovremeno najviše prostora za rast turističkog prometa je u predsezoni i posezoni, a u glavnom dijelu sezone tek u Dalmatinskoj zagori (može rasti do 200 posto u odnosu na sadašnje stanje) i na Braču (može rasti 50 posto), dok ostali dijelovi županije mogu podnijeti rast od tridesetak posto, uključujući i grad Split, dok bi Makarska rivijera u glavnom dijelu sezone mogla rasti maksimalno 20 posto u odnosu na sadašnji broj noćenja. Naravno, sve to uz pretpostavke velikih i žurnih infrastrukturnih zahvata.

Sve to nalazi su Studije prihvatnog kapaciteta turizma Splitsko-dalmatinske županije koju je za Turističku zajednicu županije izradio Institut za turizam Hrvatske, a čiji su rezultati predstavljeni u županiji u nazočnosti župana Blaženka Bobana, direktora Glavnog ureda HTZ-a Kristjana Staničića, državnog tajnika za turizam Tončija Glavine i Joška Stelle, direktora TZ županije, koja je naručila studiju.

 

Procjena održivog prihvatnog kapaciteta rađena je za sedam zona-klastera na području županije, i to grad Split, splitska rivijera, makarska rivijera, otoci Brač, Hvar i Vis te Dalmatinska zagora. Prema podacima dvogodišnje analize stanja, postojećih planova, dokumenata, istraživanja na terenu i anketa lokalne uprave i građana na uzorku od 1,5 tisuća stanovnika koju je napravio Institut za turizam, sadašnje mogućnosti infrastrukture županije mogu primiti i zadovoljiti oko 200 tisuća turista dnevno. Naime, rast u turizmu ima svoje zakonitosti, a ova studija je prvi put u Hrvatskoj pokazala za jednu veliku turističku regiju ima li previše ili premalo gostiju, koliko može rasti, gdje su granice tolerancije domaćeg stanovništva prema turizmu i što napraviti da se ukupna kvaliteta života popravi zahvaljujući turizmu. Ne čudi da je upravo TZ Splitsko-dalmatinske županije prva u Hrvatskoj naručila ovakvu studiju jer u zadnje četiri godine rast broja komercijalnih noćenja u županiji prosječno je godišnje 11 posto, što je za tri postotna boda više od prosjeka jadranske Hrvatske, ali i više od svih drugih primorskih županija.

Šansa za otoke

Najveći porast noćenja u zadnjih šest godina zabilježen je u Dalmatinskoj zagori, Splitu i na splitskoj rivijeri. No, ukupne mogućnosti prihvata turista u županiji, osobito na otocima, nisu ni izbliza iskorištene, pa tako na Braču, Hvaru i Visu još uvijek u vršnim dijelovima sezone na svakog stanovnika dođe upola manji broj gostiju nego na primjer na Rabu, Krku ili Pagu. Iako Makarska rivijera ima sigurno najljepše plaže na Jadranu, one su postale pretijesne za rast broja turista. Veliki rast turističkog prometa doveo je do smanjenog kapaciteta plaža koje sada nude oko 3 metra četvorna po kupaču, što je upola manje nego prije nekoliko godina, što se osobito osjeća u Brelima, ali i Trogiru i okolici, kaže Zoran Klarić iz Instituta za turizam.

- Propusna moć prometnica u Splitu i na potezu od Trogira prema Omišu je nedostatna za bilo kakav rast turizma, baš kao i broj parkirališnih mjesta kojih kronično nedostaje na cijeloj obalnoj crti županije te na otoku Hvaru. Problemi u vodoopskrbi najviše se osjećaju u Makarskoj i na Visu. Na splitskoj rivijeri je potrošnja električne energije na maksimumu trenutne proizvodnje – kazao je Klarić.

Zanimljivo je da su istraživanja i ankete Instituta za turizam pokazale kako stanovnici na Makarskoj rivijeri imaju najveću toleranciju prema turistima, dok strpljenje za njihovu masovnost sve više gube na području grada Splita, ali i Brača i Visa.

- Indeks iritacije stanovništva je ono što pokazuje kako stanovništvo reagira na turizam. Dali smo im tri mogućnosti odgovora: Volim turiste, dovedite ih još, toleriram turiste i najekstremnije: mrzim turiste i najradije bih zaustavio njihov dolazak. Ako više od 20 posto stanovnika izražava negativne stavove prema turistima, to znači da moramo zaustaviti turistički rast dok se ne promijene okolnosti i preduvjeti. Stanovnici moraju osjetiti boljitak od turizma čak i ako se njime ne bave, moraju osjetiti komunalna poboljšanja, bolje ceste, parkove i puno drugoga. To je zadatak lokalne zajednice – rekla je dr. Renata Tomljenović iz Instituta za turizam.

Limiti razvoja

Na Splitskoj rivijeri od Trogira do Omiša svaki treći gost ima pritužbe na prometne gužve, ali i preizgrađenost, loše gospodarenje otpadom i nekontrolirane ispuste otpadnih voda, dok je na makarskoj rivijeri najveće ograničenje razvoja turizma promet u mirovanju, odnosno nedostatak parkirališnih mjesta i vodoopskrba.

Otok Brač nema problema s plažama pa je svakom kupaču na raspolaganju po 16 metara četvornih plaže, ali je zato u velikom problemu s raspoloživom radnom snagom u turizmu, elektro-prijenosnim mrežama i vodoopskrbom. Slična ograničenja u turizmu imaju Vis i Hvar kojega još muči i nezavršeni kanalizacijski sustav, ali i neodgovarajuća operativna obala. Dalmatinska zagora jedina još ima puno prostora za rast i razvoj jer je daleko od prihvatnog kapaciteta koji može podnijeti, ali isto kao i drugi dijelovi županije imaju infrastrukturne probleme.

- Svrha studije nije zaustavljanje turističkog razvoja na području županije, nego jasno ukazivanje na to da postoje ograničenja tog razvoja koja bi, ako se ne riješe u doglednom razdoblju, mogla rezultirati problemima u sezoni. Splitsko-dalmatinska županija opredijelila se za daljnji rast turizma na svom području i za to ima sve pretpostavke. Dosegli smo planirani rast, a sada treba odgovoriti na pitanje gdje je granica fizičkog prometa i prihvatnih kapaciteta koje možemo imati, a da ne ugrozimo lokalno stanovništvo. Zato bi ovakve studije morali napraviti mnogi u Hrvatskoj kako bi se suočili s time u kojem smjeru dalje - kazao je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice.

'Pogledali sebi u oči'

Da se radi o važnom dokumentu kojim Splitska županija preuzima lidersku poziciju u pogledu odgovornog upravljanja prostorom u funkciji turizma, mišljenje je Tončija Glavine, državnog tajnika za turizam. Komentirajući glavne nalaze studije, župan Blaženko Boban je istakao kako samo hrabri imaju snage napraviti ovakve studije, jer istini treba pogledati u oči kako bi se upravljalo turizmom u županiji.

 

- Jako smo zadovoljni nalazima studije koja je pokazala da se turizam u našoj županiji i do sada dobro razvijao, ali moramo pogledati u budućnost i saznati što nas čeka za 4-5 godina. Studija je zato pokazala u kojem smjeru treba ići i što lokalna uprava treba napraviti kako bi osigurala turistički razvoj. Prvi u Hrvatskoj smo smogli snage pogledati sebi u oči i tražiti stručan odgovor kako dalje – kazao je župan Boban.

Najveći prostor za rast turizma županije i dalje je u predsezonskim i posezonskim mjesecima, koji posljednjih godina upravo najviše i rastu i u tom smjeru će se i nastaviti. Puno se investira u sadržaje, manifestacije i događanja na svim područjima, osmišljavaju se novi programi i ponuda, kvaliteta raste i sve to postaje glavni motiv dolaska gostiju - kazao je Joško Stella, direktor TZ županije.

- Studiju prihvatnog kapaciteta nema nitko u Hrvatskoj, a i u Europi je rijetkost, iako se mnogi suočavaju s problemima prekomjerna rasta turizma, za koji onda traže drastična rješenja. Mi smo uspjeh koji postižemo u turizmu županije uzeli kao razlog za pravovremeno preispitivanje i provjeru idemo li u dobrom smjeru, na čemu treba poraditi ubuduće i kako se razvijati u dobrom pravcu. To je odgovornost prije svega prema stanovnicima turističkih mjesta, ali i prema gostima čije zadovoljstvo treba zaslužiti. Tek ako je stanovništvo zadovoljno, bit će i gosti sretni na odmoru – naglasio je Stella.