U Makarskoj kronici čitali ste proteklih tjedana o problemima građana koji se događaju zbog nepostojanja redovne autobusne linije koja bi spajala Vrgorac i Makarsku. Nema je već sedam godina, pa svi oni koji bi zbog bilo kojega razloga htjeli otići iz jednoga grada u drugi ovise o autobusima (i njihovim cijenama) koji voze iz Hercegovine u primorje i obratno.
Bez obzira na administrativne mikrorazloge koji su se godinama nakupljali i stvorili ovaj problem, najveća prepreka normalnoj komunikaciji Vrgorca i Makarske je nefunkcioniranje autobusnog kolodvora u Vrgorcu.
Ovaj kolodvor su prije tridesetak godina zajedno započeli graditi Općina Vrgorac i prijevoznička tvrtka "Jadrantrans". Kako je ta kompanija uskoro propala, projekt nikada do kraja nije realiziran. Da bi stanje barem koliko-toliko dovelo u red, općinska uprava je sredinom devedesetih izvela određene radove, ali u drugačijem prostornom rasporedu od planiranog.
U takvoj situaciji nije bilo moguće dobiti uporabnu dozvolu na izvorni projekt koji nije izveden do kraja. A kako nam kaže gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić, tijekom tih radova na izgradnji zgrade kolodvora u svojevrsnom javno-privatnom partnerstvu Općine i lokalne tvrtke "Građevno", potonjoj su u vlasništvo dani određeni prostori koji su sada opterećeni hipotekom i nisu u mogućnosti privođenja funkciji.
Da bi se situacija pokrenula s mrtve točke, odmah nakon preuzimanja dužnosti, nova gradska uprava angažirala se u rješavanju ovog problema i početkom 2017. godine u rekordnom roku uspjela ishoditi uporabnu dozvolu Gradskog kolodvora. A bilo je i krajnje vrijeme da se to i učini jer vrgorski kolodvor ima prometnu površinu od preko pet tisuća četvornih metara i u zadnjih dvadeset godina otkad postoji na njemu se nije zarađivalo ni kune od dolazaka i odlazaka mnogih autobusa, stajaćih perona ili prodaje karata.
Sve bi se to trebalo uskoro promijeniti, jer nakon konačnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na prostoru kolodvora i zaključenja svih drugih predradnji, gradska uprava Vrgorca krenula je u milijun kuna vrijedan projekt sanacije i uređenja gradskog kolodvora koji uključuje gradnju nove kolodvorske zgrade. Projekt će najvjerojatnije biti financiran izravno iz gradskog proračuna.
Makarska kronika prva je dobila na uvid predloženo projektno rješenje uređenog kolodvora, a kojega je izradio Arhitektonski biro Luke Petričevića iz Splita. U projektnom rješenju stoji kako je položaj današnjeg autobusnog kolodvora vrlo značajan kada se uzme u obzir geografski položaj Vrgorca na križanju svih važnih prometnih pravaca koji iz primorja vode prema unutrašnjosti.
Tome u prilog idu i postojeće autobusne linije za Split, Makarsku, Dubrovnik, Ljubuški i Mostar preko kojih se odvija većina putničkog prijevoza. Uz to, na području Vrgorca, na udaljenosti od osam kilometara, nalaze se dva izlaza s autoceste A1 što je itekako doprinijelo povezanosti ovoga područja s gradovima u okruženju, ali i šire.
Trenutačni sadržaji koji su smješteni unutar kolodvorske zgrade, poput trgovina i kafića, ukazuju na frekventnost mjesta i potrebu stanovnika za korištenjem ovoga prostora. Kako u projektnom rješenju navodi Petričević, širenjem trgovačko-ugostiteljskih sadržaja unutar kolodvorske zgrade istisnuta je osnovna namjena zgrade – prostor za dolazak i odlazak putnika.
Nadalje, postojeći prostori gradskog kolodvora nisu u skladu s trenutno važećim zakonima i propisima koji definiraju kolodvorske zgrade i sve prateće sadržaje. Zato je projektnim zadatkom predviđena izgradnja nove zgrade Gradskog kolodvora Vrgorac koja bi bila smještena na neizgrađenoj parceli istočno od postojećeg kolodvora, a u kojoj bi se smjestila čekaonica za putnike, prostori za prodaju karata, čuvanje prtljage, prometni ured i ostali servisni prostori. Zgrada bi se izvrsno funkcionalno uklopila u postojeći kolodvor, svega nekoliko metara udaljena od prvih perona.
Ulaz u čekaonicu planiran je preko natkrivenog trijema, a ulaz za zaposlenike sa stražnje strane, gdje bi bio smješteni i parkirni prostori za 15-tak automobila. Kao dodatna vrijednost kolodvorske zgrade na njezinom južnom dijelu planiran je i smještaj turističkog informativnog centra. Pristup uredu ostvarit će se preko natkrivenog trijema prema zapadu, čime su omogućena funkcionalna preglednost perona, ali i otvoren pogled prema Gradini, turističkoj atrakciji Vrgorca.
Dakle, projektno rješenje u prizemlju zgrade predviđa: vjetrobran, čekaonicu, prostor za prodaju karata, prostor za čuvanje prtljage, prometni ured, tri hodnika, pet sanitarnih prostorija, čajnu kuhinju, prostor tehnike i ured turističkog informativnog centra. Ukupno zatvoreni dio obuhvaća 110,69 kvadrata, uz dvije natkrivene terase od kojih svaka ima površinu od 34,10 kvadrata.
Zamjenik gradonačelnika Vrgorca Mile Herceg, inženjer građevine, ne krije oduševljenje ovim projektnim rješenjem.
- Prezadovoljni smo radom Luke Petričevića, novi kolodvor će biti moderan i funkcionalan, baš po mjeri jednoga grada. Prostor će se otvoriti i oživjeti ovaj dio grada - kaže nam Herceg.
Sličnog je stava i gradonačelnik Pranić koji nam usput priča o tome što se sve moralo učiniti da bi se uopće došlo u situaciju projektnog rješenja.
- Da bismo aktivirali gradski kolodvor i mogli ga kategorizirati trebaju nam prostorije za prodaju karata, grijana čekaonica i toalet. U projekt smo dodali i prostorije za turističku zajednicu gdje će svaki gost moći dobiti sve potrebne informacije o Vrgorcu i njegovoj ponudi. Da bismo mogli graditi kolodvor, morali smo ishoditi uporabnu dozvolu platoa, potom izmijeniti Urbanistički plan uređenja istočnog dijela Vrgorca i formirati česticu od 2500 kvadratnih metara na gradskom zemljištu. Proces zahtjeva mnogo administrativnih koraka, ali ovim projektom građani Vrgorca i naši gosti dobit će značajnu novu vrijednost čime će u aspektu prometnog povezivanja s drugim gradovima povećati kvalitetu života. A Vrgorac će konačno početi zarađivati na svome kolodvoru. Osim toga, uređeni kolodvor postat će mjesto okupljanja i druženja puno više nego je to sad, a time će se stvoriti uvjeti i za dodatni razvoj trgovine i ugostiteljstva - veli gradonačelnik Pranić.