Splitsko-dalmatinska županija ima najbolje ceste u državi i ne treba joj pomoć Europske unije da bi razvijala svoju infrastrukturu. Tu smo negdje s Bavarskom...
Na takav način – čini se – razmišljaju načelnici i gradonačelnici na širemu splitskom području koji se nisu potrudili uzeti novac za komunalno uređenje koji im se, praktički, nudio na tanjuru. Naime, na natječaj za mjeru iz Programa ruralnog razvoja koja se odnosi na gradnju novih i rekonstrukciju postojećih nerazvrstanih cesta u naseljima, iz Splitsko-dalmatinske županije prijavilo se svega pet općina i gradova, koji su povukli zajedno 12 milijuna kuna.
Riječ je o općinama Podstrana, Tučepi, Podgora, Podbablje i gradu Vrgorcu. Usporedbe radi, u Osječko-baranjsku županiju, točnije, u njezinih 26 jedinica lokalne uprave i samouprave, odlazi čak 80 milijuna kuna... Na listi koju nam je ustupilo Ministarstvo poljoprivrede, zaduženo za provođenje spomenutih mjera, Splitsko-dalmatinska županija je na začelju, iza nje je samo Požeško-slavonska...
Župan i RERA
Da se radilo o prilici koja se ne propušta, govore i propozicije natječaja. Naime, svaka je općina ili manji grad mogla nepovratno dobiti i do 7,2 milijuna kuna za uređenje nerazvrstanih cesta, ovisno o prijavljenom projektu. Toliki iznos pojedine općine nikad nisu vidjele, budući da su im proračuni značajno manji. Primjerice, Podbablje u Imotskoj krajini ima godišnji budžet od svega milijun kuna...
Tko je kriv za propuštanje šanse da se ugrabi veći dio kolača od 650 milijuna kuna (ukupna sredstva predviđena za mjeru, op.a.), pitali smo najprije splitsko-dalmatinskog župana Blaženka Bobana. On nas je, međutim, pravdajući se službenim obvezama u Zagrebu, uputio na čelne ljude u Javnoj ustanovi za razvoj Splitsko-dalmatinske županije, tzv. RERA-i.
Ravnatelj Jozo Sarač skida, međutim, svaku odgovornost s razvojne agencije, napominjući kako je informirao načelnike i gradonačelnike o spomenutom natječaju...
– Poslao sam svima obavijest na mail, a stavili smo im se na raspolaganje i za pripremu i prijavu projekta. Načelnici i gradonačelnici očito nisu smatrali da im je to potrebno. Šteta, što da vam kažem... Mogli smo imati nove ceste u Trilju, Brnazama, Vrlici i ostalim mjestima – govori Sarač.
Ako su čelnici općina i gradova bili informirani, kao što barem tvrdi naš sugovornik, razlog za ignoriranje natječaja možda leži u njihovoj inertnosti i aljkavosti...
Komplicirano im je
– Čujte, nekima se vjerojatno nije dalo obavljati sve te predradnje kako bi aplicirali na spomenutu mjeru. Prvo je nužno riješiti probleme oko vlasništva nad zemljištem kojim prolazi cesta, ako ih ima, popisati sve te nerazvrstane ceste, zatim slijedi priprema projektne dokumentacije, sazivanje općinskog vijeća... Ne možemo ih mi tjerati ako oni neće – tvrdi Jozo Sarač.
Nije sve ni u volji, kaže Pave Čikeš, načelnik općine Šestanovac. I oni su, dodaje, imali želju prijaviti se na ovaj natječaj i riješiti problem cesta, ali zapelo je na proceduri.
– Rečeno nam je da nismo prošli jer nam je izvadak iz Porezne uprave bio jedan dan "stariji" nego što je trebao biti... Osim toga, za ovakve investicije 50 posto nepovratnih sredstava dobiješ avansno, a za ostalu polovicu se sam moraš pobrinuti – objašnjava Čikeš.
Općina Dugopolje za spomenutu mjeru nije aplicirala zbog kompliciranih propozicija. Načelnik Perica Bosančić kaže nam kako je glavni uvjet bio da se Općina uknjiži na zemljište kojim prolazi cesta, što je zahtijevalo duge, opsežne i skupe predradnje.
– Mislim da je to bio glavni razlog zbog kojeg su i druge jedinice lokalne uprave i samouprave odustale – kaže Bosančić.
SVAKE GODINE
Kako Promina može?!
Među šest jedinica lokalne uprave i samouprave u Šibensko-kninskoj županiji koje će europskim novcem uređivati ceste je i Općina Promina. Načelnik Tihomir Budanko svake godine (a na funkciji je pet godina) povuče milijun kuna iz europskih fondova i općina raste.
– Svaka čast županijskim razvojnim agencijama, ali ja sam angažirao konzultantske tvrtke jer sam tako učinkovitiji. Taj trošak mi se definitivno isplati s obzirom na sredstva koja dobijem iz EU-a. Ova cesta, za koju smo dobili sedam milijuna kuna nepovratnih sredstava, puno nam znači, pogotovo za razvoj ruralnog turizma. Njome se povezujemo s Nacionalnim parkom Krka... Prijavljujemo se na gotovo sve mjere, zašto ne bismo? I ova najnovija, kojom planiramo graditi vrtiće, domove kulture i vatrogasne domove u starim objektima, itekako nam je primamljiva – govori načelnik općine Promina.
Dalmatinski semafor
Zadrani predvode
Nakon Osječko-baranjske županije, najviše je sredstava povukla Krapinsko-zagorska (57 milijuna kuna) te Koprivničko-križevačka županija (52 milijuna). Od Dalmatinaca su najveći trud uložili Zadrani, koji će za gradnju nerazvrstanih cesta u šest općina i dva grada na raspolaganju imati 27 milijuna kuna.