Dalmacija Split županija

ustanak naroda

Dugopoljci spremni za referendum: Evo kako ćemo prvi u Hrvatskoj ukinuti 'komunalni harač' jer ne želimo krpati rupe megalomanije Zlatka Ževrnje i ekipe iz HDZ-a!

ustanak naroda

Bude li većina na referendumu zakazanom za 20. kolovoza 'za', stanovnici ove male općine nadomak Splita prvi će se u državi izboriti za komunalni doprinos, inače najpapreniju stavku u postupku ozakonjenja divlje gradnje, u iznosu od simbolične jedne kune. Danas je on 12 puta veći, i to za najjeftinu kategoriju objekata

Dok je Titina država bila, mi smo svoje platili. Nismo mi dobijali stanove, već smo sami gradili i kuće, i ceste, i vodovod, uvodili telefon... Zato je nepošteno bilo pitati od nas Dugopoljaca iti jednu lipu za nekakvu legalizaciju – veli Milenko Caktaš dok s ekipom na zidiću nasuprot zadružnom dućanu i općinskoj zgradi ispija podnevno pivo.

Tema je referendum koji će se 20. kolovoza održati u maloj općini nadomak Splita. Bude li na njemu većina "za", Dugopoljci će biti prvi u Hrvatskoj koji će se izboriti za komunalni doprinos, inače najpapreniju stavku u postupku ozakonjenja divlje gradnje, od simbolične jedne kune. Danas je on 12 puta veći, i to za najjeftinu kategoriju objekata.

– Kakav referendum?! – ubacio se nakon nekog vremena u naš razgovor Vitomir Rogošić, inače umirovljeni "Prometov" kondukter. Kad mu je Milenko objasnio o čemu se radi, Vito uzvraća:

– Nemam ti ja pojma, tek sam izišao iz bolnice. Ali nit me to zanima, nit ću ići na njega. Jedan harač će ukinuti, a drugi nam s ovim porezom na nekretnine uvesti.

– E, ja ću izaći, iako nisam podnio ni jedan zahtjev za legalizaciju moje imovine. Nek stoji, pa eno ko hoće, nek nosi. Red je da ljudima koji su već platili vrate novce, a onima koji još nisu došli na red sve oproste – nepopustljiv je Caktaš.

Priča o referendumu u Dugopolju zakotrljala se još u prosincu 2013. godine. Pokrenuli su je dvojica Radoševića, Davor i Ivica. Logika je bila ista koju spominje sumještanin im s početka naše priče, odnosno da su oni sve sami već jednom platili.
– Plaćao se doprinos iz plaće, jedan, dva posto, a ljudi su, kako je tko mogao, davali svoj novac ili radili na probijanju ceste, kopanju kanala za sve i svašta – objašnjava Davor Radošević, koji je bio na čelu inicijativnog odbora za raspisivanje referenduma.

Načelnik neće na birališta

– Ne samo to, već su se i godinama pjevale ode o Dugopolju kao gospodarskom čudu. Općina je na svom vrhuncu imala proračun od 240 milijuna kuna, što je danas nezamislivo. I da pored toliko novca oni svojim građanima hoće uzeti neka tri, četiri milijuna kuna kako bi pokrpali rupe megalomanije Zlatka Ževrnje i njegove ekipe... E neće! – dodaje Ivica, inače čelnik lokalnog HSP-a.

Osim uloge koju je imao u bitci za pravo na referendum, javnost ga je upoznala i po osebujnim građevinama. Jednu od pet-šest katova izgradio je u središtu mjesta na svojoj starini, a drugu "kulu u zraku", o kojoj je ovog proljeća raspredala i arhitektonska struka, malo izvan naselja. HDZ-ovi "ilegalci" to su iskoristili tijekom posljednjih lokalnih izbora na kojima se Ivica natjecao za općinskog načelnika, pa su rasvjetne stupove tijekom noći oblijepili plakatima.

– Neka oni to rade, ali neka ne lažu. Umontirali su mi glavu na stričevu kuću. Diletanti! A ja sam gradio jer sam vjerovao u "dugopoljsko gospodarsko čudo" – kroz smijeh će Radošević. Na same prozivke da sve radi iz vlastitog interesa, odgovara računicom da bi u slučaju "pobjede" na referendumu, umjesto 200.000 kuna, trebao platiti 70-ak tisuća manje.

Plan Radoševića, inače tek susjeda iz dva "različita plemena", bio je da se istodobno izađe na referendum i lokalne izbore. Kažu da bi im šanse bile daleko veće, ali su sve opstruirali Ževrnjini ljudi.

– Ne bi ga ni sada raspisali da im nismo zaprijetili raspuštanjem Vijeća. Mi smo već bili pripremili papire – kaže Ivica.
Iako to neće otvoreno reći, ostali smo pri dojmu da ni sami nisu više sigurni u ishod izjašnjavanja za dvije nedjelje. Čitava stvar kao da malo kopni: dok je prije četiri godine peticiju kao prvi korak u pokretanju referenduma s pika bilo potpisalo 1850 mještana, kada je kasnije trebalo dati potpise i druge podatke za njegovo raspisivanje, to je učinilo njih 665.

– Mi znamo za slučajeve da je Zlatko Ževrnja osobno pozivao ljude i pitao ih zašto su potpisali. Ovdje vlada strah, a dobar dio ljudi kupljen je poslom, oprostom duga, obećanjima o pretvaranju livade u građevinsko zemljište... – navodi Davor Radošević.

Toliko spominjanog Ževrnju u fotelji načelnika naslijedio je Stanko Balić, a njega u svibnju ove godine mladi Perica Bosančić. On sigurno u nedjelju 20. kolovoza neće izaći na biralište.

– Bilo bi to neprincipijelno od mene – kaže načelnik.

 

Po njegovu mišljenju, ključ je koliko će pokretači referenduma uspjeti uvjeriti glasače da će im se vratiti ono što su već platili. Riječ je o nekih 250 kućanstava koja imaju rješenja na snazi, a uplatili su u ove dvije godine oko 400 tisuća kuna u lokalni proračun.

Iduća akcija - nekretnine!

– Bilo bi prebahato od mene reći kako to nije veliki novac, ali nikako nije iznos koji bi paralizirao Općinu. Sredstva su već i potrošena u ono što je zakonom čvrsto definirano, znači namjenski u ceste, vodovod, kanalizaciju... Međutim, ja sam razgovarao sa svojim stručnim službama i pravnim ekspertima i dobio od njih mišljenje kako danas ne postoji zakonski okvir za povrat već uplaćenih sredstava. Ja bez zakonske osnove takvu odluku neću donijeti, pa čak ako i Vijeće tako odluči. Kao načelnik, mogu se oglušiti ako procijenim da ona nije u skladu sa zakonom – reći će Bosančić bez velikog ustručavanja i ponuditi paralelu:

– To vam je isto kao da vi dođete u dućan kada je PDV 25 posto i kupite što trebate, a nakon par mjeseci ili godina, kada se porez smanji na 23 posto, vratite se i tražite ono što ste "preplatili". Komunalni doprinos je obračunavan po važećem cjeniku koje je donijelo Općinsko vijeće. I tu priča završava.

Za Ivicu Radoševića taj načelnikov rezon ne stoji:

– Pa zar itko može biti iznad građana i njihove volje izražene na najdemokratskiji mogući način, što je referendum?! Poručujem građanima da ne nasjedaju na takve načelnikove trikove. Novac se može vratiti, postoji način, i to će biti učinjeno ako referendum prođe – kaže on.

Na pitanje kako će reagirati u slučaju poraza, nudi neočekivan odgovor:

– Dobro ćemo se nasmijati i počastiti! Ako ništa drugo, uspjeli smo ishoditi da se napokon provede katastarska izmjera u Dugopolju i da načelnik više ne određuje sam je li nešto građevinsko ili nije.

Ipak, na tome neće stati. Kako god završilo te nedjelje 20. kolovoza, razradili su novi plan.
– Idemo na referendum protiv poreza na nekretnine! Ako može Stipe Petrina u Primoštenu, možemo i mi u Dugopolju – poručuje Davor Radošević.


'Povjerovao sam da ovdje teče med i mlijeko...'

Dugopolje se godinama navodilo kao primjer sredine u kojoj su svoju sreću našli ljudi i obitelji sa strane. Zato smo se nemalo iznenadili kad smo u ekipi zagovaratelja našli i dvojicu došljaka, Darka Jambreka i Damira Dadića.

– Ja sam jedan od onih koji je povjerovao da ovdje teku med i mlijeko. Rasprodao sam što sam imao u Rijeci i kupio stan u zgradi u gospodarskoj zoni Podi – kaže Darko.

Nevolja ga je natjerala da se pridruži zagovarateljima referenduma i kasnije uđe u Općinsko vijeće kao član HSP-a. Isto je učinio i Dadić.

– A kako nam je? Pa nemamo kanalizaciju ni devet godina nakon useljenja, od smrada septičke jame ne možemo izaći u dvorište, djeca nam nemaju pločnik do škole, poskoka sam ubio na kućnom pragu. A da vam ne govorim da sam se morao fiktivno odjaviti na dva dana i prijaviti se u Splitu kako bih dijete upisao u vrtić – ogorčen je Damir Dadić.


Referendumsko pitanje

"Jeste li za to da se donese odluka po kojoj je cijena komunalnog doprinosa u općini Dugopolje u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata 1 kn/m³?", glasit će referendumsko pitanje o kojemu će se stanovnici Dugopolja izjašnjavati 20. kolovoza.

Da bi referendum prošao, "za" mora zaokružiti 50 posto plus jedan upisani birač, što je u praksi 1550 ruku.

Zagovornici referenduma kao sigurne računaju na birače HSP-a, njih oko 400 s proteklih lokalnih izbora, kao i oko 170 SDP-ovaca. To znači da će na svoju stranu morati privući većinske HDZ-ovce te njihova koalicijskog partnera, HSS.

– Imamo već pola HSS-ovaca, a nadamo se da će se HDZ-ovci voditi svojim privatnim interesom – rezoniraju u referendumskom stožeru.

Naslovnica Split županija