Dalmacija Split županija

oboreni svi rekordi

'Dvostruko smo bolji od Franje Tuđmana, a još nismo ni izgradili novi terminal': direktor Lukša Novak hvali se nevjerojatnim brojkama Zračne luke Split

oboreni svi rekordi

Fantastični su rezultati koje ostvaruje splitski aerodrom, konstatacija je koja se ponavlja godinama, ali ustaljeni rast ove godine dodatno pojačava. U prvih šest mjeseci broj putnika porastao je nevjerojatnih 27 posto, već je milijun ljudi prošlo terminalom u Resniku. No, prava eksplozija prometa tek slijedi jer špica sezone tek počinje.

Zračna luka Split iznimno je uspješna tvrtka koja proživljava najljepše trenutke svoje povijesti. O tome radosno svjedoči Lukša Novak koji je na čelu splitskog aerodroma već 25 godine.

- Mi smo kotačić u lancu uspješnog razvoja turizma. Zračni promet raste u cijeloj Hrvatskoj, ali Split je, ipak, posebna priča. Nama se poklopilo baš sve. Postali smo dio Europske unije, Hrvatska je popularna, konkurentske zemlje su u problemima a povrh svega Split je postao hit destinacija. Sve to dovodi do nevjerojatnih indeksa rasta i fantastičnih poslovnih rezultata, objašnjava fenomen Novak.

Koliko je rast veći u odnosu na uobičajene trendove?

- U zračnom prometu se godišnji rast računa s 4, 5, maksimalno 6 posto. Ako imate sreće da stalno uspješno poslujete promet vam se udvostruči za nekih 15 godina. Mi smo to uspjeli postići za samo šest godina i to je doista nevjerojatan rezultat. Još 2010. godine imali smo jedva 1,2 milijuna a prošlu godinu smo završili s 2,3 milijuna putnika. Malo se tko može pohvaliti činjenicom da mu pet godina zaredom promet raste dvocifreno s tim da je, još uvijek, putanja uzlazna.

Gdje se, ove godine, ostvario toliki napredak?

- Sezona se evidentno širi i pojačavaju se njeni rubni mjeseci, travanj i listopad. Ovoga travnja rasli smo čak 63 posto i to je jedan novi, veliki kvalitet u našem poslovanju. Najveći je to mjesečni rast, u godišnjem ritmu, ikad ostvaren.

Iste cijene, rast prometa

Vršno opterećenje tek očekujete. Ima li tu mjesta za rast?

- Gotovo polovicu godišnjeg prometa mi ostvarimo u srpnju i kolovozu, lani preko milijun putnika. U srpnju smo ostvarili i najveći mjesečni promet putnika ikad ostvaren u Hrvatskoj s 544.000 putnika, a postavili smo i apsolutni hrvatski rekord u dnevnom prometu s 27.000 putnika. Dnevni rekord ove godine smo već nadmašili i približavamo se brojci od 30.000, a mjesečni promet ovoga srpnja vjerojatno će nadmašiti i 600.000 putnika što je barem dvostruko više od najvećeg mjesečnog prometa u Zagrebu ili 50 posto više od onoga što se ostvari na Ćilipima.

Je li u sezoni Zračna luka Split najvažniji hrvatski aerodrom?

- Sva četiri ljetna mjeseca radimo najveći promet od svih zračnih luka. Izrazito smo sezonalnog karaktera, ali i po godišnjem prometu smo drugi i nikad nismo bili bliži Zagrebu. Mi ćemo ove godine dostići lanjski promet Plesa od 2,7 milijuna putnika, a vidjet ćemo koliko će oni rasti.

Hrvatska je lani prvi put imala preko 8 milijuna avionskih putnika, gotovo milijun više nego godinu dana ranije, a ove godine realno je očekivati još milijun više. Unutar tog rasta Zračna luka Split povećava svoj udjel i mi smo danas na blizu 30 posto tržišta.

I financijski se ističete kao naš najprofitabilniji aerodrom.

- Prošle godine smo imali 315,7 milijuna kuna prihoda s neto dobiti od 85,5 milijuna. Ukupno smo opslužili oko 12.000 zrakoplova. Veliki rast i kontrola rashoda dovela nas je do te razine profitabilnosti. Desetak godina nismo dirali cijene, nismo cjenovnom politikom htjeli ugroziti rast. Mislim da se to pokazalo isplativim.

A regionalne zračne luke, i u Europi, muku muče s poslovanjem?

- U kategoriji do 5 milijuna putnika, prema europskim podacima, preko 50 posto zračnih luka posluje s gubicima. U grupi do dva milijuna putnika u Europi su dvije trećine gubitaši. Naši rezultati pokazuju da smo prilično dobri i efikasni. I među regionalnim zračnim lukama u Europi doista se ističemo.

Sad smo u fazi značajnijih ulaganja a to povećava troškove. Upali smo i u jednu novu kategoriju značajnijih regionalnih zračnih luka pa ćemo, s porastom troškova, vidjeti gdje smo.

S koliko kompanija danas surađujete?

- Radimo s 58 kompanija. Po prometu je 'easyJet' dostigao "Croatia Airlines", a odmah tu je "Germanwings" pa "SAS" i "Norvegian Air". To su naši najjači partneri. Split je povezan s više od 100 destinacija a od toga preko 70 posto su direktni letovi. London, Pariz, Berlin, Frankfurt, Stockholm, Oslo, Helsinki... imaju najviše letova prema Splitu.

Rekonstrukcija staze

Ne pravite razliku između većih kompanija i "lowcostera"?

- Niskotroškovni prijevoznici pridonijeli su našem rastu i stoga što nismo pravili nikakvu razliku među prijevoznicima. Samo na temelju većeg broja operacija moguće je ostvariti bolju poziciju.

Od velikih igrača još nema jedino Ryanaira. Zašto?

- Oni su i dalje u Hrvatskoj isključivo prisutni u zračnim lukama koje suportiraju njegove letove. Bilo je najava i kontakata, ali zasad ne dolaze jer mi ne mijenjamo svoju politiku. Split pa i Dubrovnik nemaju potrebe stimulirati kompanije u sezoni kad promet snažno raste. Time bismo samo stvorili nered na tržištu. Otvoreni smo za razgovore, ali poslovnu politiku ne želimo mijenjati.

Rast vas sili na značajne investicije. Koliko one iznose?

- Ukupno ćemo u tri godine uložiti oko 570 milijuna kuna jer osim novog terminala, čija gradnja je u punom jeku, moramo raditi i na rekonstrukciji staze.

Terminal ste krenuli graditi s projekcijom 2 milijuna putnika a već se približavate trećem milijunu. Može li novi objekat, kad se dovrši 2019.godine, biti potkapacitiran?

- Govorimo u idealnim kategorijama. Ovaj terminal je na 14.000 korisnih kvadrata opsluživao preko 2 milijuna putnika, bez velikog komoda, ali i bez ikakvih poremećaja u prometu. Kad dobijemo trostruko veći terminal, s gotovo 50.000 kvadrata, moći ćemo primiti puno više putnika. Pri tome želimo zadržati dosadašnje benefite, da operacija ide brzo, da putnik puno ne šeta.

Danas se u avion uđe za pet minuta i želimo održati taj jednostavni koncept koji vole i putnici i kompanije. Novi terminal će biti fantastičan objekat s kojim ćemo se dičiti i koji će odgovoriti našim potrebama za narednih barem 15 godina.

Otvoriti će vam i prostor za veći prihod?

- Sigurno. Nama već sad avijacijski dio drži tek 60 posto prihoda. I drugi segmenti poslovanja su rasli oko 20 posto, a prodaja domaće robe je, pri tome, imala apsolutno najveći porast. Ljudi vole kupiti lokalno i to je veliki potencijal.

Aerodromi postaju šoping centri. Hoće li i Split u tom pravcu? 

- To je u zračnim lukama velika tema – treba li forsirati putnika da kupuje. Negdje ih čak prisiljavaju da prolaze kroz trgovine, a putnik prvenstveno traži "gate". Mi želimo dobar kompromis oko toga. Nama je promet u prvo planu i putnik na prvom mjestu, ne želimo mu oduzeti komod da bi mu nešto prodali.

Kako gledate na koncesioniranje aerodroma. Je li primjer Zračne luke "Franjo Tuđman" dobar put ili greška? 

- U startu se računalo nećemo potrošiti ni kune, netko će donijeti novac i sve napraviti, a mi ćemo ubirati koncesiju. Nije to baš tako, ali ne sudimo prebrzo. Neka prođe pet godina vidjet će se što su bili planovi a što je ostvareno. Ocjena od dva do pet. Što smo dobili na prometu, što u operiranju, što kažu prijevoznici, putnici i vlasnici. Nije dobro rano suditi.

Bilo bi dobro, za svih, da Zagreb ide naprijed.

Tri različita modela

Vi pokazujete, pa i Dubrovnik, da se može odlično upravljati i bez strane pameti?

- Nije loše da smo došli do tri različitita modela. U Zagrebu koncesioniranje, u Dubrovniku europsko financiranje i naš model samostalnog financiranja razvoja. Kad se sve analizira može se kazati što smo dobili a što izgubili, kojim modelom treba ići dalje.

Što bi, recimo, Zračnoj luci Split koncesionar mogao dati?

- Kaže se da država nije dobar gospodar, a ja ne mislim da tako mora biti. Trendovi, istina, vode prema manjem udjelu države u upravljačkom smislu, ali postoji čitav niz velikih zračnih luka koje su u državnom vlasništvu, kao Pariz ili Amsterdam. Postoje i vrlo uspješne zračne luke pod koncesijom. Ne može se generalizirati. Svaka država mora tražiti svoj put.

Što u perspektivi može i treba biti Zračna luka Split?

- Važna regionalna zračna luka. To je definitivna orijentacija. Nikad nećemo niti trebamo biti čvorište ili transferna luka. Želimo maksimalno povezati ovu regiju sa svijetom. Razvijati ćemo se koliko i zajednica, cilj nam je da smo krajnje odredište jer to daje multiplikativan učinak. I ne smijemo biti usko grlo turističkom potencijalu. Rast radi rasta nije cilj.

Naslovnica Split županija