Kako gosti luksuznog resorta na Vrulji u vlasništvu Stipe Latkovića ne bi morali više barkom dolaziti do carstva na kojemu je već izgradio niz bespravnih objekata o kojima se dosad već pisalo, žeževački poduzetnik sada probija protupožarni put što se dobrano širi izvan gabarita koje su mu propisale Hrvatske šume.
Na kilometar i pol ceste što se strmo spušta od Jadranske magistrale do plaže Veliko žalo šumari reagiraju podnošenjem optužnog prijedloga.
Iako Latkovićev put ovih dana obilaze inspektori i nadzornici, topliji dani izmamili su u prirodu i bagere njegove tvrtke "Point", što ih po zvizdanu upreže šest radnika znojeći se da cesta široka dva i pol metra bude spremna za sezonu.
Trasa vruljanskoga gazde već je solidna. Nasut će preko nje, govori nam šef gradilišta Robert Lukačević, i malo betona.
- Doći će šljunak ili će se ići s materijalom koji je prirodan ovome okolišu, znači cement – govori nam Latkovićev djelatnik i naglašava da je ovo zadnje vjerojatnije.
A kako je to cement prirodan?
- Kako bi vam rekao... Zbog boje – odgovara. Mi šutimo, malo ga zbunjeno gledamo. On nastavlja:
- Dobro, ne može sad ići samo cement. Iće će i kvak. Da drži taj pijesak, radi čvrstoće. Prilagodit će se okolišu – ponavlja nam.
A možda on i ne zna da je Latković, inače i vlasnik TV Jadrana, već prije 15 godina osmislio čime će, konkretno, devastirati mističnu Vrulju. Tada mu je Građevinska inspekcijska naredila obustavu bespravne gradnje ove iste ceste.
Sada je probija tepajući joj da je mali protupožarni put, iako planira da se po njemu kotrljaju električne jurilice kao one s golf-terena, što ih planira nabaviti za svoje goste.
Kakva god motorna vozila među vruljskim borovima ispuštala plinove, megalomanskim podvigom premašio je Latković dozvoljene gabarite koji su mu propisani ugovorom o izgradnji puta, na čijemu je dnu potpis predstavnika Hrvatskih šuma, a s datumom 4. svibnja 2016. godine.
- Investitor pri izgradnji protupožarnog puta nije poštovao odredbe posebnih uvjeta građenja te će se protiv njega, sukladno zakonu, poduzeti odgovarajuće mjere – tumače šumari, kao i da se uopće nije pridržavao projekta, što je utvrdio nadzorni inženjer HŠ-a.
- Osim početne i završne točke, glavni projekt i izvedeno stanje se ne podudaraju. U postupku smo prikupljanja potrebnih podataka za podnošenje optužnog prijedloga pred prekršajnim sudom – dodaju u odgovoru.
A osim što je Latković opasao i ono što je državno i ono što je zaštićeno, malo uzbrdo, iznad hotela, podiže i vodospremu.
Pogađate, opet bespravno.
- Za izgradnju vodospreme nema odobrenje Hrvatskih šuma ni riješene imovinskopravne odnose s Republikom Hrvatskom kao vlasnikom zemljišta, te je samim time što je započeo gradnju u prekršaju i sukladno šumskom odštetnom cjeniku obračunat će mu se šteta – navode iz HŠ-a, čije pisane propise i dopise koriste možda jedino Latkovićevi radnici da zaštite pod dok gletaju zidove buduće vodospreme.
A ona se uzdiže u visine. Betonski blokovi slažu se u formaciju kruga, dok pored njih neumorno klopće mijašalica i valja beton. Da je svjestan zabrane, gpriča nam šef gradilišta dok koordinira radnike što po njoj "štemaju".
- Put ima dozvolu, a vodospremu nam ne daju raditi iz nekog razloga, ne znam kojeg. A vidite šumu kolika je. I što sad, dođe neka budala i zapali to, čime ćete gasiti? To je bilo namijenjeno za gašenje požara jer nema puta – pojašnjava Lukačević.
- Pa dobro, sad ga ima - pokazujemo mu rukom.
- A ima, ali nije to opet da može proći vatrogasno vozilo. Uzak je – sliježe ramenima. Pitamo ga dalje što će reći da se svejedno gradi... Planiraju li naknadno legalizirati?
- Radi se s dobrom namjerom, ne znam što će ispasti. Nadam se da ćemo je privesti kraju za ovu sezonu. Ma, što ljudi rade ovdje po obali i kako je nagrđuju... To je strašno. A uvijek se Latkovića proziva. I ovaj lukobran, što sada da ga nema, a uhvati vas nevera? Gdje biste se vi spasili? - pita nas.
A nekoliko pitanja, ne tome sličnih, htjeli smo i mi uputiti Latkoviću, koji nas je, eto, potpuno ignorirao. No, zato je za druge medije podigao slušalicu i izjavio da ima suglasnost Općine Zadvarje, što načelnik Ivan Krželj odlučno negira.
- Niti su odobrenja zatražili, niti smo ih izdali – tvrdi načelnik općine pod čijom je nadležnosti samo dio Latkovićeva ambicioznog kompleksa koji se nadograđuje od osamdesetih godina. Najnovija je u njemu kula s predsjedničkim apartmanima izgrađena ljetos.
- Lukobran je, prostorno, u Žeževici. Dio gdje su kuće i put lokacijski pripada gradu Omišu, a bazen je u Zadvarju. Sve je to na granicama – pojašnjava Krželj.
I baš kao i načelnik Zadvarja, suglasnost Latkoviću nije dao ni Višeslav Pešić, zapovjednik DVD-a Omiš, no iako je načelno protiv ove ideje, koristit će ekshibicije žeževačkog vizionara.
- Njemu nije ništa zapravo dano, on ima suglasnost za vatrogasni pristup da nama olakša prolaz, a ne za cestu. Problem nam je što na Vrulji nema vode, pa će nam sprema dobro doći – komentira Pešić. Upitali smo ga koliko su česti požari u uvali Veliko žalo.
- Svake godine gori barem dva, tri puta. Ne samo tu, nego i poviše – govori nam.
Kako bismo doznali što više instancije misle o ovim pothvatima, na šturi odgovor Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja čekali smo nekoliko dana, no na kraju smo ipak dobili dopis Službe za odnose s javnošću koji prenosimo u cijelosti:
- Građevinska inspekcija obavila je nadzor i utvrdila da se na navedenoj lokacija nalazi više građevina. Investitor je predočio određenu dokumentaciju te je u tijeku njezina provjera. Nakon što se utvrde sve činjenice, Građevinska inspekcija postupit će u skladu sa zakonom - poručuju iz Ministarstva.
Ako se utvrdi da i Ministarstvo graditeljstva ima osnove za podizanje optužnog prijedloga, oni i Hrvatske šume neće biti jedini koji će čekati na sudsku odluku zbog kompleksa u Vrulji.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već tri godine bori se s tromim sustavom koji u slučaju kuma Stipe Mesića nikako da donese presudu.
- Inspekcija zaštite prirode 2014. godine podnijela je optužni prijedlog protiv pravne osobe zbog gradnje lukobrana, dva podvodna pregradna zida i bazena uz obalu, bez prethodno pribavljene ocjene prihvatljivosti zahvata. Uvala Vrulja nalazi se u području ekološke mreže HR3000123, čime se postupilo protivno Zakonu o zaštiti prirode. Inspekcija još nije zaprimila presudu nadležnoga prekršajnog suda – potvrđuju iz Ministarstva.
A da stvar dobije još malo na bizarnosti, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima "Dalmatian Nature" tvrdi kako Vrulja nije, vjerovali ili ne, unutar zaštićenog područja. Na teren su nedavno izišli po prijavi Upravnog odjela za komunalno-stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša grada Omiša.
- Stručna i čuvarska služba obavila je terenski nadzor te je utvrđeno da probijeni šumski protupožarni put te radovi uz morsku obalu nisu unutar područja ekološke mreže NATURA niti unutar zaštićenog područja. Kako je temeljem Zakona o zaštiti prirode Javna ustanova nadležna za postupanje isključivo u zaštićenim područjima i ekološkoj mreži, predmetnu prijavu smo vratili Komunalnom redarstvu grada Omiša - stoji u odgovoru ovlaštene ustanove koji potpisuje Ana Perković.
'Splitski kralj nogostupa'
A za poduzetnika Latkovića vežu se mnogi nadimci. 'Splitski kralj nogostupa' zavrijedio je onda kad mu je na račun sjelo 1,25 milijuna kuna iz Grada Splita s namjenom izgradnje 120 metara ceste što je izvodila njegova tvrtka 'Point'. Nadimak 'Mesićev kum', što on zaista i jest, nadijevali su mu često novinari, a i bivši predsjednik Ivo Josipović toćao je noge u njegovu bespravnom bazenu na Vrulji i sunčao se na bespravno sagrađenom mulu – oba objekta s popisa za rušenje Ministarstva graditeljstva.
Nekad bilo...
Kada smo prije četiri godine pisali kako Latković podiže bespravni mul, podigao je slušalicu. Evo što je kazao:
- Kad sam pročistio stari Napoleonov put, koji je i moj šukundjed pomagao probijati, onda su me lokalni politički moćnici optužili da bespravno probijam cestu, pa sam ga morao zatvoriti. A to je bila obična glupost jer je taj put, širok samo jedan metar i deset centimetara, odavno ucrtan u zemljišnim knjigama. Kad sam ondašnjega ministra Božu Kovačevića pitao zašto mi je zabranio radove, on mi se ispričao i kratko rekao: 'Stipe, morao sam.' No, neka, sve će doći na svoje mjesto kad uskoro krenem s tužbama. Sve što sam na Vrulji izgubio, država će mi s kamatama vratiti - zaključio je tada Latković.
Noćenje u 'Kralju Tomislavu' 1195 eura
Bukirati jednu od šest soba u 'Boutiqe Hotelu Vruja Resort' ne možete ni po simboličnim ni po popularnim cijenama. A sve one nazvane su po velikanima. Po džepu će vas, tako, najviše udariti kralj Tomislav ako odsjednete u predsjedničkom apartmanu koji nosi njegovo ime, a cifra je 1195 eura. Visoko u očima vruljskoga gazde kotira i kralj Franjo Josip, kod kojega je noćenje 745 eura. Jedna od jeftinijih varijanti je spavanje u krevetu kraljice Teute, što stoji 380 eura, a 'Razbojnik Andrijica Šimić' uzet će vam tek 190 eura. Da biste popili jednu kavu u restoranu koji radi u ljetnim mjesecima, ponesite sa sobom pet eura.