Dalmacija Split županija

pobuna bodula

Otočani na nogama zbog izmjena spornog zakona: Sabor će omogućiti privatnicima da koncesije uz more dobivaju bez kune u džepu, ali i da naplaćuju ulaz na 'svoje' plaže!

pobuna bodula

Drugo čitanje Zakona predviđeno je zbog kaosa u Saboru oko sastavljanja nove Vlade i ne možemo se oteti dojmu da se nekome iznimno žuri donijeti ovaj Zakon - kažu u Pokretu otoka

U hitnu saborsku proceduru krenule su izmjene i dopune Zakona o koncesijama oko kojih već neko vrijeme traje tihi sukob otočana s predlagačima, odnosno hrvatskom Vladom, koji bi se mogao pretvoriti u opći prosvjed.

Prema navodima Pokreta otoka, koji okuplja predstavnike četrdesetak jadranskih škoja, uz podršku stranaka poput Pametnog, Mosta i Srđ je Grad iz Dubrovnika te dijela lokalnih vlasti, ovako izmijenjen Zakon o kojem će zastupnici (poslovično nezainteresirani) glasati za koji dan omogućit će nezamislive makinacije oko koncesija na pomorskom dobru.

– Osim što su brojne stavke ovog Zakona sporne, očito je da se nekome izuzetno žuri donijeti Zakon bez javne rasprave i uključenja šire javnosti što se regulira i na koji način. Uzimajući u obzir pomorsko dobro kao područje od iznimno strateške važnosti za RH, misleći pritom na sve njezine građane, a osobito one koji na tim područjima žive, inzistiramo da se Zakon vrati na javnu raspravu i da se pomorsko dobro izuzme i regulira putem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama jednako kao što su iz njega izuzete i šume – traži Pokret otoka, upozoravajući kako prijedlog zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja.
 

Jedini kriterij novac
 

– Drugo čitanje Zakona predviđeno je zbog kaosa u Saboru oko sastavljanja nove Vlade i ne možemo se oteti dojmu da se iznimno žuri donijeti ovaj Zakon, dok na otocima počinje turistička sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatili što se zapravo događa i kako će izmjene Zakona sutra utjecati na egzistenciju stanovnika otoka, ali i cijele obale.

Donošenjem Zakona o koncesijama ovaj zakon proglašava se krovnim, a izmjena Zakona o koncesijama je i izmjena svih ostalih posebnih zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše procesa bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta, ne uzimajući u obzir da je pomorsko dobro od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije, koncesionirati samo po napucima Ministarstva financija – smatraju otočani.



– Zakonom se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi koncesija posebno u slučaju pomorskog dobra bez jasnih pravila upravljanja i strategije daljnjeg razvoja. Među ostalim, omogućava se da koncesiju dobije i provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti.

Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na obalnom pojasu i otocima, nego je riječ o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju. Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara, što smatramo iznimno važnim.

Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona koji odlučuje o najvrjednijim resursima od posebnog značenja za RH i lokalne zajednice. Mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije – zaključuju otočani, navodeći kako je riječ o scenariju nalik privatizaciji devedesetih godina te su na predložene izmjene Zakona poslali niz amandmana.
 

Zamjerke otočana
 

Evo što otočani zamjeraju:

– nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti,

– nema odredbe koja bi onemogućila izbor koncesionara koji će poskupiti cijenu usluge za krajnje korisnike, odnosno građane,

– nema odredbi koje će onemogućiti koncesionaru da naplaćuje pristup općem dobru nad kojim se ne mogu stjecati stvarna prava, kao npr. pravo vlasništva na plažama,

– omogućuje se da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaciji dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju,

– odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane koncesionara na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima, odnosno teritorijem za kredite koncesionara,

– omogućen je prijenos ugovora o koncesiji na financijsku instituciju koja je nad koncesijom ima/la založno pravo, i daje joj se mogućnost da sama dalje predmet koncesije prenosi na treću osobu,

– nije predviđeno savjetovanje s lokalnom zajednicom, na što Hrvatsku obvezuju međunarodni ugovori.

 


Puljak: Strašne izmjene

Predsjednica strane Pametno Marijana Puljak upozorava kako je još strašnija Uredba o izmjenama i dopunama izdavanja koncesija na pomorskom dobru koja je na snazi od veljače:

"Ona omogućava niz malverzacija, od krivog sustava bodovanja, krivog obračuna varijabilnog dijela koncesije, izbačena je 'bezuvjetna garancija', izbačen je kriterij radnih mjesta i zaštite okoliša, smanjuje se iznos garancije plaćanja, nema objave u javnim glasilima... Čak i ako se uspije povući zakon iz procedure, a ova uredba ostane, problemi neće biti riješeni."

Most: Pogoduju 'Agrokoru'

– U prijedlog zakona o koncesijama dodani su stavci koji pogoduju "Agrokoru" i sličnim igračima iza kojih stoje s politikom povezane interesne skupine kako bi mogli manipulirati danim koncesijama i njima upravljati umjesto države.

Izvori vode i druga opća dobra za čije je korištenje dana koncesija, u postupku restrukturiranja "Agrokora" jeftino će se prenijeti nekom budućem vlasniku mimo općeprihvaćenih pravila o tržišnom natjecanju pa i u području koncesija. Osim toga, treba izmijeniti stav da županija dodjeljuje koncesiju bez da općine i gradovi imaju pravo glasa.

'Srđ': Otet će nam obalu

– Kao što je svojedobno Zakonom o pretvorbi i privatizaciji legalizirana pljačka društvenog vlasništva, tako se ovim zakonom legalizira i olakšava već postojeća praksa uzurpacije našeg najvrjednijeg resursa – obale.

Glavni kriterij za odabir koncesionara je cijena ponude umjesto ekonomskih, društvenih i ekoloških učinaka koncesije. Stoga je moguće da temeljem najviše ponude bude odabran koncesionar koji će povisiti cijenu usluge za lokalno stanovništvo ili će mu ograničiti pristup javnom dobru – upozorava Srđ je Grad.

 

Naslovnica Split županija