Ljubiteljima sunčanja, posebice simpatizerima roštiljanja i preplanule puti na znanje (po tko zna koji put) – sunce uopće nije dobro, a izlaganje tijela tijekom najžešćeg dnevnog zračenja nije samo nepoželjno, nego i prilično glupo.
Kolika opasnost vreba iz sunčevih zraka, pokazuju podaci preventivnog dermatološkog pregleda na Visu, gdje je na 500 pregledanih ljudi pronađeno 16 potencijalnih melanoma i 31 potencijalni karcinom kože.
Tijekom radnog vikenda, 20 hrvatskih dermatologa iz Zagreba, Splita i Rijeke imalo je pune ruke posla u ambulantama u Visu i Komiži. Ono što je na prvi pogled zaintrigiralo liječničku struku jest i uočavanje određene povezanosti potencijalnih kožnih tumora s duljinom te učestalošću boravka na suncu.
– Rezultati ovog prvog viškog, općenito prvog otočnog pregleda na određeni način pokazuju prilično visoku incidenciju kožnih tumora u odnosu na prosječno stanovništvo Hrvatske. Naravno, ovo nisu konačni rezultati, riječ je tek o potencijalnim kožnim promjenama koje traže daljnju detaljnu ekspertizu.
No, ipak se na prvi mah, lakonski, dade primijetiti kako oni s uočenim promjenama dolaze iz sektora ribarstva, poljoprivrede, poslova vezanih uz marine, lučice, privezišta, kao i iz konobarskih voda, dakle poslova koji su praćeni intenzivnijim boravkom na suncu. Kažem, sve to treba dalje detaljno istražiti – kaže poznati splitski dermatolog dr. Tedi Kosović.
Pretenciozno bi bilo alarmantno dramatizirati s obzirom na to da uočene promjene još uvijek nose ocjenu potencijalnih kožnih tumora. No situacija je ipak vrlo ozbiljna, potvrđuje to i dr. Dragomir Petric, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije.
Akciju koju je iniciralo Hrvatsko dermatološko društvo, pod vodstvom predsjednice prof. dr. sc. Mirne Šitum, Split je odmah prihvatio, ponudivši Vis za opciju. A da je bila opravdana, dokazuje stanje na terenu.
Dr. Petric navodi kako se zapravo pokazala sve izraženija pojavnost kožnih promjena, i to baš kod otočana koji bi genetski trebali biti prilagođeniji intenzivnijem sunčevu djelovanju.
– Imamo ozbiljno stanje koje ukazuje i na činjenicu da taj segment zdravstvene zaštite treba dobiti još izraženiju pozornost. I moramo imati još više ovakvih akcija, kako bismo dobili cjelovitiju mogućnost probira mogućih zdravstvenih promjena, te utvrđivanja događanja.
Ne bih prejudicirao s profilima profesija i pojave kožnih promjena. Upitnik s 50-ak vrlo konkretnih, pomno profiliranih pitanja na koja su Višani odgovorili prije pregleda, svakako će dati indicije za bolje razumijevanje situacije – kaže dr. Petric.
Navodi i očekivanja kako će određeni potencijalni kožni tumori možda ipak imati veću pojavnost kod ljudi više vezanih uz more. Bit će ih, drži, više nego kod poljoprivrednika, pojašnjavajući to fizikalnim razlozima, jačim prelamanjem sunčevih zraka na moru, refleksijom od njegove površine. Samim tim i jačim zračenjem.
Pronađena je situacija navela na razmatranje daljnjih koraka, a jedan od njih je i dolazak tima zagrebačkih kirurga na Vis, sa zadatkom dodatnih pregleda.
– Imamo 50-ak ljudi s pronađenim kožnim promjenama, a kako sam i sam otočanin i dobro razumijem njihov model razmišljanja, ne očekujem baš da će se svi oni promptno sada zaputiti u Split ili Zagreb na potrebne pretrage.
Zato pokušavamo dogovoriti dolazak tima kirurga koji će provesti dodatne preglede, obaviti ciljane zahvate, uzeti uzorke tkiva, odmah ih analizirati i odlučiti o daljnjim koracima. Vis smo izabrali za početak akcije koja bi, situacija je pokazala, uistinu trebala imati i svoje dugoročne inačice na našim drugim otocima – kaže.
Vis je izabran, kaže splitski ravnatelj, jer je najsunčaniji dalmatinski otok, poradi toga što sunca ima više u Komiži nego na Hvaru. Navodi i paralelu s nekadašnjim modelom ponašanja, ističući kako su stari ljudi odvajkada znali kako sunce, pa i onda kada nije bilo ovoliko opasnih ozonskih rupa, nije dobro u svojim najljućim satima.
Nisu bez veze, kaže dr. Petric, stari otočani uvijek nosili kape, na more išli u bijelim majicama, na polja kretali u zoru. Žene su nosile duge suknje, vezivale glave maramama, većina njih imala i debele, guste čarape ispod kojih su se skrivale noge bjelije od mlijeka.
Rezultat je to bio i tadašnjih društvenih normi, konzervativnijih stavova okoline. Ali i činjenice da su naši preci ipak što se tiče sunca očito bili puno pametniji od današnjih generacija.
Petric: natječu se tko će se više roštiljati
– Danas se natječu tko će se više roštiljati od podne do 17 sati, kad je najgore. Pa još sa sobom dovode i malu djecu. Nevjerojatno. Sunce u tom razdoblju, ovo je i apel i savjet, nije dobro. Opasno je, vrlo opasno. I što se ide više južnije, sve je jače njegovo zračenje. A otočani su posebice ugroženi. Mislim da smo napravili odličnu stvar, pokazuju to i pozivi Hvarana koji traže da se preventivni pregled održi i za njihovo stanovništvo.