Ništa nije ostalo u selu, led je odnio čak i draču i kostelu – dočekali su nas tim riječima u vrgoračkom selu Podprologu Tomislav Govorko, Ante Jelavić, Goran Jelavić, Joško Šalinović i Jurica Erceg. Mraz je u noći između petka i subote opustošio vrgoračka polja i ostavio stotine obitelji bez egzistencije. Gotovo svaka kuća u vrgoračkom kraju bavi se poljoprivredom, a nekima je to jedini izvor egzistencije. "Što ćemo sad, jadni li smo?!" odzvanja vapaj na sve strane.
– U Podprologu živi 91 obitelj, neki isključivo od poljoprivrede, i kako će oni ovo sad preživjeti? – pita se Tomislav Govorko dok nas vodi kroz polje.
– Mraz je odnio u selu 500.000 sadnica jagoda, 50.000 stabala jabuka, bresaka i šljiva, opustošio 20 hektara mladog krumpira. Uništio nas je doslovno – veli Govorko.
– Samo su živi ostali luk i kapula – dodaje Joško Šalinović, pokazujući spaljenu zemlju. Gdje god se okreneš, sve pocrnilo, jad i tuga...
– Ništa nam ne preostaje nego spakirat kufere i put Irske – smatra Govorko. Jurica Erceg pali "stihlovku" i počinje pilati prve breskve.
– Nema od njih ništa ove godine, vidite kako su se objesile i pocrnile – veli Jurica, te nastavlja pilati.
Dok hodamo kroz nasade jagoda, koje su baš procvjetale, naši sugovornici nas uvjeravaju kako njihov bijeli cvijet koji još ponosno strši samo zavarava.
– Vidite da je unutra potpuno crn, nema ove godine od uroda ništa, ni od jabuka, ni bresaka, ni jagoda – objašnjava nam Ante Jelavić. Tuga i bijes im se uskovitlali, cijelu godinu radili su na zemlji, ulagali desetke tisuća kuna i onda je za jednu noć sve otišlo unepovrat.
– Ma kako će ostat išta, čovječe Božji, kad je temperatura u zoru bila minus 6 Celzijevih stupnjeva, a u plastenicima minus 2 stupnja. Prošle godine bila je mala slana, ali sada nas je pogodio mraz. U mene ispred kuće bilo je prst leda u jednom siću – tvrdi Šalinović.
Ništa bolja situacija nije ni s drugu stranu brda, u drugom vrgoračkom polju Jezeru, gdje nema parcele a da nije obrađena. Uglavnom je riječ o nasadima vinove loze i voćkama. Prema riječima mladog poljoprivrednika Ivana Ercega iz Lukavca, štete se ogromne, posebno na stolnim sortama vinove loze.
– Vozio sam se cijeli dan po polju i, po mojoj gruboj procjeni, stradalo je oko 3,5 milijuna trsova vinove loze u Jezeru, a najteže su stradala područja prema Draževitićima i Umčanima. Ove godine od stolnih sorti neće biti ništa. Ja imam negdje oko 7000 trsova vinove loze; na dvanaest parcela nema komada na kojem mraz nije napravio štetu, negdje manju, negdje veću. U jednom vinogradu, gdje mi je 700 trsova stolnih sorti vinove loze, neću ubrat ove godine jednu gajbu grožđa. Strašno! Dosad sam u polivanje i repromaterijal uložio oko 10.000 kuna. Kako to sad vratit, nakon ovakvog mraza? No, da bi dogodine vinova loza ponovno došla na rod, mi je ove godine trebamo jednako tretirati kao da ćemo s nje brati grožđe u rujnu – kazuje Erceg.
Ante Šalinović Mikula iz Velikog Prologa poslao nam je fotografije svoga vinograda, potpuno crnog.
– Dosad sam imao tri polivanja, utrošio oko 1500 kilograma umjetnoga gnojiva, a neću ubrat ni 100 kila grožđa – požalio se Mikula.
– U ovo doba godine ne pamti se ovakav mraz već 30 godina. Temperature su bile od –3 do –7 Celzijevih stupnjeva i trajale su sedam sati. Većina voćnih sorti bila je u najosjetljivijim fazama. Već sad se može kazati kako su štete na jabukama 90-95 posto, vinovoj lozi 60-90 posto, jagodama na otvorenom 70-80 posto, šljivama 100 posto, breskvama 50-70 posto. Neke kulture, kao krumpir, potpuno su stradale, makar vjerujemo da će se regenerirati. Najviše su pogođeni voćari i vinogradari jer će rod izostati, a obveza zaštite od bolesti i štetnika se mora provoditi. Neka područja polja Rastoka su i lani imala štete, ali ostali su bez ikakve naknade jer je država sanirala samo one koji su imali 100-postotne štete – kaže agronom mr. sc. Danko Tolić.
– Svi oni koji planiraju nastaviti s proizvodnjom morat će obaviti redovite mjere zaštite da sačuvaju biljke zdrave, dodatno prihranjivanje treba izbjegavati gdje je šteta veća od 80 posto. Tijekom ljeta ne treba forsirati s navodnjavanjem da ne bi forsirali rast koji će pogodovati štetnicima i bolestima. Na vinovoj lozi slijedi otvaranje suočica i oporavak oštećenih mladica, i tamo gdje se pojavi rodna mladica, maksimalno je treba zaštititi od lomljenja. Po potrebi, valja primijeniti neku folijarnu prihranu ili aminokiseline na prirodnoj bazi za stresne situacije i brzu regeneraciju. Na jagodama koje su stradale na otvorenom treba odraditi prihranu radi formiranja novih pupova – savjetuje mr. Tolić.
Župane, proglasite elementarnu nepogodu
Grad Vrgorac će, nakon što Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta popiše sve štete, zatražiti od župana Zlatka Ževrnje proglašenje elementarne nepogode. Treba istaknuti kako je Ževrnja veliki prijatelj Vrgorca jer je Županija financirala mnoge projekte na ovom području, a prošle godine isto u ovo vrijeme obišao je stradala područja od proljetnog mraza i proglasio elementarnu nepogodu. Prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, uskoro bi u Vrgorac trebao doći i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Imoćani: I kod nas također
Čelni ljudi četiriju imotskih općina – Podbablja, Runovića, Zmijavaca i Prološca – sastali su se hitno te zatražili od župana Zlatka Ževrnje proglašenje elementarne nepogode za svoje općine, ali i grad Imotski. Prije toga razmotrena su izvješća s terena, gdje su mraz i niske temperature u noći između petka i subote desetkovali vinovu lozu, voćke i povrtlarske kulture.
Goleme štete zabilježene su na mladim lozama koje će se teško oporaviti i za nekoliko godina, ali i na voćkama, tvrde stručnjaci. Štete se mjere u milijunima kuna. Kod nekih vinogradara nastradali su vinogradi u kojima je i do 18 tisuća loza. Teško oštećeni imotski poljoprivrednici nadaju se hitnoj pomoći svoje županije i Vlade, jer ovakve štete, ističu, nisu zabilježene u zadnjih sedamdeset godina.