Prije nekoliko mjeseci Vrgorac je u tajnosti posjetila skupina investitora koji predstavljaju grupu stranih ulagača s područja Europe i šire. Istina je da su na području od Dubrovnika do Splita tražili odgovarajuće mikrolokacije za izgradnju međunarodne zračne luke.
Paralelno su i provjeravali prostorne planove gradova i općina kako bi znali je li na kojem području moguće realizirati planiranu investiciju, koja bi bila veća od splitske i dubrovačke zračne luke.
I odgovarajuću lokaciju su pronašli tijekom vožnje autocestom, i to na području Vrgoračke krajine. Točnije, riječ je o zemlji na potezu od sela Dragljana, Kozice pa sve do Rašćana. Nalazi se južno od autoceste i pokraj Parka prirode Biokovo, a njezina velika prednost je što je riječ o kotlini koja je već sada po ravnini i preglednosti terena pogodna za ovaj projekt.
– Investitori su tražili plato koji bi imao minimalno tri kilometra ravne površine za sletnu pistu. S obzirom na blizinu Makarskog primorja, autocestu A1, dva izlaza s autoceste, međunarodne granične prijelaze, čvora A1 i koridora 5C, te spojnu cestu Ravča – Drvenik, naš Vrgorac smo im predstavili kao jedno od najznačajnijih čvorišta u ovom dijelu Dalmacije.
A kako je krajem 2016. godine cesta Ravča – Drvenik dobila lokacijsku dozvolu, projekt izgradnje aerodroma je tada ulagačima postao još zanimljiviji – kazuje Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca, kojemu su strani investitori prije nekoliko mjeseci pokucali na vrata.
Već za vrijeme njihova prvog posjeta, zajedno su otišli do lokacije, a nakon samo deset dana investitori su ponovno došli izvidjeti teren, ovaj put sa pojačanjem – ekipom geodeta.
Geodeti su pročešljali teren, a vrijeme nisu gubili pa su u vrgoračkom uredu katastra odmah provjerili i imovinskopravno stanje tog područja, za koje Pranić tvrdi da je u potpunosti državno vlasništvo.
A da su investitori ozbiljno zainteresirani, dokazuje i treći dolazak u Vrgorac, ponovno s ekipom stručnjaka – ovaj put još brojnijom.
– Sa sobom su imali geodetske uređaje, ali i bespilotne letjelice kojima su snimili cijelu lokaciju – kaže Pranić, koji naglašava kako je sad na Gradu Vrgorcu i njemu kao gradonačelniku da na adresu Splitsko-dalmatinske županije pošalju službeni dopis kojim će zatražiti da prigodom izmjena i dopuna u Županijskom prostornom planu na ovom području omoguće zvjezdicu koja označava međunarodni aerodrom. Ta zvjezdica omogućila bi investitorima da započnu s prvim radovima na izgradnji međunarodnog aerodroma.
Već se, otkriva Pranić, o ovom projektu neslužbeno razgovaralo s predstavnicima Županije, međutim treba se i službeno zatražiti dobivanje željene zvjezdice na ovom dijelu županije.
– Naravno, to nije tako jednostavno i aerodrom neće niknuti preko noći, ali mi ćemo, kao jedinica lokalne samouprave, učiniti sve što je u našoj moći da ulagačima pripremimo teren i da dobijemo tu zvjezdicu koja je trenutno u Šestanovcu. Ali lokacija u Šestanovcu koja je planirana za izgradnju zračne luke je, koliko mi je poznato, uništena vjetroelektranama – govori Pranić, koji dodaje da u Vrgorcu zasigurno još nekoliko godina neće biti izgrađen aerodrom, ali uvjeren je da se u skorijoj budućnosti može realizirati.
– Izgradnjom aerodroma svakako bi se podigao turistički potencijal cjelokupne Dalmacije, otoka, Makarskog primorja i naše Vrgoračke krajine na 'entu' potenciju, a Vrgorac bi postao prometno središte Dalmacije. Također, utjecali bi i na razvoj zapadne Hercegovine. Međutim, bez izmjene Prostornog plana županije i grada Vrgorca nema ničega. To je osnovni preduvjet za realizaciju projekta – napominje Pranić.
Aerodrom bi, kaže nam prvi čovjek Vrgorca, bio veći od dubrovačkoga i splitskoga, a o kojim ciframa su investitori na održanim sastancima govorili, nije nam otkrio. Međutim, s obzirom na sve što nam je Pranić kazao, stjuardese bi vrlo brzo na nebu iznad Tinova grada mogle izgovarati: "Cijenjeni putnici, vežite se! Slijećemo u zračnu luku Vrgorac."
Kroz tunel Ravča i Hvar ćemo približiti kopnu
U zadnjim danima 2016. godine Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je izmjene i dopune lokacijske dozvole za dionicu spojne ceste od čvora Ravče na A1 do trajektne luke u Drveniku na Jadranskoj magistrali (D8), što je dugo čekano zeleno svjetlo za nastavak velikoga infrastrukturnog projekta vrijednog više 750 milijuna kuna koji spaja Zabiokovlje i Makarsko primorje.
- Prije manje od godinu dana na prijedlog Grada Vrgorca sastali su se gradonačelnici i načelnici općina Makarskog primorja, srednjodalmatinskih otoka, poluotoka Pelješca i zapadne Hercegovine kako bi novoj Vladi predočili važnost izgradnje tunela Ravča - Drvenik kao dijela spojne ceste od čvora Ravče na A1 do trajektne luke u Drveniku na Jadranskoj magistrali - podsjeća vrgorački gradonačelnik Ante Pranić na događanja koja su prethodila ishođenju ovoga važnog dokumenta, napominjući da su sastanku nazočili i splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja te dubrovačko-neretvanski dožupan Davorko Obuljen.
Rezulat sastanka bio je potpisani zajednički zaključak upućen Vladi RH vezan uz incijativu izgradnje spojne ceste A1-D8 (Ravča - Drvenik).
Zadovoljni postignutim, ali i svjesni da slijedi postupak ishođenja građevinske dozvole za ovaj projekt, Pranić i njegove kolege načelnici općine Sućuraj na Hvaru Ivan Slavić i općine Gradac na Makarskoj rivijeri Ivan Kosović, planiraju održavanje novog sastanka, krajem ovog mjeseca ili početkom veljače, ovaj put na otoku Hvaru, na koji će pozvati i predstavnike Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.
Namjera im je, prema riječima Pranića, podsjetiti na važnost ishođenja građevinske dozvole za ovaj koridor koja je ujedno jedan od uvjeta da bi ministarstvo moglo prijaviti projekt za dobijanje sredstva iz EU fondova. Među uvjetima koje također treba osigurati jesu uvrštavanje koridora u Prometnu strategiju Hrvatske, kao i u kratkoročne planove Hrvatskih autocesta.
- Ovaj projekt unapređuje regionalnu povezanost u putničkom prometu i dodatno jača teritorijalnu koheziju - naglašava naš sugovornik.
- Spojna cesta A1 - D8 predstavlja najkraću cestovnu vezu teritorija Republike Hrvatske s putničkom lukom Drvenik koja bi prema postojećim prostornoplanskim karakteristikama mogla u budućnosti postati primarna trajektna luka za srednjodalmatinske otoke (Hvar, Korčulu, Lastovo) i poluotok Pelješac - veli Pranić, dodajući da ovaj projekt omogućuje dirketnu povezanost trajektne luke Drvenik s autocestom A1, što znači da bi ovaj prometni koridor označavao najkraću cestovnu poveznicu Hrvatske i Europe sa srednjodalmatinskim otocima.
Važnost spajanja cesta A1 - D8 ogleda se u činjenici da je ona jedina karika koja nedostaje u uspostavljanju najkraćeg i najbržeg tranzitnog koridora za teret i putnike između BiH i južnog Makarskog primorja (općina Gradac i Podgora) kao i srednjodalmatinskih otoka.
Osim prometnog povezivanja, projekt bi imao velik utjecaj i na razvoj turizma u ovom dijelu Hrvatske.
- Bolja, efikasnija i brža prometna povezanost kopna s otocima jedan je od ključnih uvjeta za razvoj hrvatskog turizma - iznosi daljnje argumente u korist koridora gradonačelnik Pranić i kao primjer navodi istočni dio otoka Hvara koji zbog loše prometne povezanosti nije valorizirao svoje turističke razvojne kapacitete.
Jadranka MATIĆ