Inspekcija ministrice Marine Matulović Dropulić izdala je nalog za rušenje kuća na najelitnijem jadranskom ljetovalištu, Paklenim otocima, smještenima ispred Hvara!
Utvrđeno je da je 40 objekata na otoku, na kojem svjetska elita noćenje u privatnom smještaju plaća i do 500 eura, bespravno sagrađeno. Dio objekata bit će srušen, a za drugi dio postupci su još u tijeku. Zato u Ministarstvu zasad ne žele otkriti datum početka rušenja niti koliko će objekata biti srušeno.
Najviše bespravno sagrađenih objekata, doznajemo, nalazi se na najvećem Paklenjaku, otoku Sv. Klementu. Upravo su se na tom otoku smjestili apartmanski resorti obitelji Meneghello, teniski teren i apartmani teniskog trenera Tonija Birčića te Aci marina.
Blizu otoka Hvara
Ondje ljeti jede i odsjeda elita koja preferira “hvarske škoje” jer nude idealnu kombinaciju divljine i turističke ponude, a da ih pritom ne salijeću paparazzi. Upravo ta kombinacija divljine, ali i blizine otoku Hvaru omogućila je vlasnicima apartmana i restorana da na Paklenjacima od svoje turističke ponude stvore svjetski prepoznatljiv brend, a to se bespravnom gradnjom uništava.
Osim obitelji Meneghello i drugi vlasnici počeli su širiti svoje objekte. No, krivnja nije samo na njima nego i na Gradu Hvaru, Splitsko-dalmatinskoj županiji te državi koja je tek nedavno krenula u inspekciju. Većina vlasnika na Paklenim otocima nema dozvole jer ih je bilo nemoguće dobiti. Pakleni otoci su zaštićeni i spadaju u kategoriju zaštićenog krajolika, a za njih ne postoji plan posebne namjene kojim bi se propisalo gdje je moguće i dopušteno graditi i pod kojim uvjetima jer ga Grad i županija još nisu usvojili.
Hoće li rušiti i marinu?
Trenutačno se kao zakoniti objekti priznaju samo oni sagrađeni prije 1968. godine.
Najpoznatija je na Paklenjacima obitelj Meneghello. Vlasnica Dagmar Meneghello kaže da je problem bespravne gradnje na otoku - stara stvar. To joj, očito, ne predstavlja nikakav problem.
- Pa morali smo staviti toalete u sobe i preurediti neke gospodarske kuće u apartmane. Još su mom pokojnom suprugu govorili da sve vrati u prvobitno stanje. Ali nema prostornog plana, obećavaju mi prostorne planove već godinama. Moj je sin s gradonačelnikom Pjerinom Bebićem bio kod ministrice Marine Matulović Dropulić i rečeno je da neće rušiti prizemnice i objekte koji nisu direktno na moru. Rečeno je da će se Palmižana priznati kao selo. Pa kad bi rušili sve što je bespravno, morali bi srušiti i Aci marinu - kaže Dagmar Meneghello.
Uništili floru i faunu
Obitelj Meneghello, osim što je nadograđivala objekte bez dozvole, odlučila je sama riješiti i problem skupe vode. Angažirali su cijelo postrojenje i počeli bušiti po otoku kako bi pronašli besplatnu pitku vodu. Međutim, inspekcija Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva zabranila im je radove.
- Izvođač je do mjesta bušenja iskoristio put te djelomično uništio prirodnu floru i faunu - izjavio je glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić.
Otočaninu Miljenku Ivušiću, zvanom Mrva, nimalo se ne sviđa da se otokom na kojem nema ni automobila, osim jednog džipa koji je također u vlasništvu obitelji Meneghello, voze kamioni i bušilice.
- Trgaju drveće, uništavaju divljinu. Već su pretjerano proširili apartmane, imaju oko 14 kućica od 100-tinjak kvadrata, sad grade još jednu, kanalizaciju svako ljeto puštaju u more, zagađuju okoliš, a sad su još počeli i bušiti otok. To me pogađa kao nasljednika obitelji Maričić koja je prva došla na otok, puno prije od obitelji Meneghello - priča Ivušić koji na svom zemljištu ne želi graditi apartmane.
No, Dagmar Meneghello kaže da traže vodu jer bez nje ne mogu te da bi njihov pronalazak bio posao za dobrobit svih otočana.
Iskopčani zbog neplaćanja
- Imamo dozvole, elaborat je kod Hrvatskih voda. Bio je inspektor i on nam pomaže - rekla je Dagmar Meneghello.
Obitelj Meneghello do prije tri godine imala je vodu iz Aci marine, ali su ih iskopčali jer nisu htjeli plaćati.
- Bili su spojeni na naš vodovod i svojim gostima su naplaćivali vodu, ali je nama nisu plaćali, pa smo ih iskopčali - rekao je direktor Filičević.
S potragom za vodom upoznat je i hvarski gradonačelnik Pjerino Bebić koji nije znao je li to dopušteno ili nije.
- Pa ne znam je li im to dopušteno. Pa buše na svom terenu? - rekao je Bebić. Na pitanje zašto još nije donesen plan posebne namjene za otoke, Bebić kaže da je za to nadležna županija.
- Poslali smo im prijedlog plana još prije godinu dana i nismo dobili odgovor - rekao je Bebić te dodao da bi se po tom planu trebala priznati samo stara sela i objekti na Paklenim otocima. Danas je 90 posto objekata na otocima bespravno. No, Darislav Petrović, voditelj Upravnog odjela za prostorno uređenje županije na Hvaru, smatra da bi hvarske gradske vlasti trebale inzistirati na tom planu.
- Pakleni se ovako uništavaju, a kome to odgovara, doista ne znam?! - kaže Petrović.
