Nema mira u Jelsi. Najbliži suradnici, prijatelji, susjedi..., prepiru se oko vizije razvoja mjesta. Jedni bi da ono dobije obično privezište, nove vezove, drugi tvrde da je marina, sukladno postojećim prostornim planovima - jedino moguće rješenje, a svi se pozivaju na javni interes.
- Na plaži Bočić planira se izgraditi takav mastodont, zgrada od dvije tisuće kvadrata, koja će progutati Jelsu! Zbog nje ćemo ostati i bez plaže, i bez igrališta za vaterpolo, istezališta za brodove, zatvorit će nam prostor za šetnju, druženje, odmaranje.
Na javnom predstavljanju projekta mještanima se zatajilo da se na pomorskom dobru misli podići zgradurinu u kojoj bi bili smješteni sadržaji koji bi bili u funkciji marine, a kad se za to naknadno saznalo, njezini gabariti su smanjeni na nekih devetsto kvadrata - kaže Goran Palaversić, otac naše proslavljene tenisačice Maje Palaversić, koji u Jelsi provodi umirovljeničke dane.
Zgrožen je činjenicom da se Jelšani i gosti više neće moći kupati na Bočiću, i da će se pored svih uvala oko mjesta - baš u samom srcu Jelse graditi marina?!
Luka Burčuga je bliski suradnik načelnika Jelse Nikše Peronje, s kojim se razišao oko pitanja izgradnje marine.
- Koliko dana godišnje je vlasnik u marini? Što rade vlasnici tih plovila za vrijeme godišnjeg odmora? Dođu na vez, uzmu jahtu, provozaju se po Jadranu i vrate jahtu na "parkiralište". Kakve će koristi imati jelšanski restorani ako im se uza sve to izgradi veliki restoran na Bočiću? Zašto nam je na javnoj prezentaciji potencijalni investitor govorio neistinu? - pita Burčuga, koji je predsjedavao Odborom za urbanizam općine Jelsa, no nakon što je shvatio, kaže, da se više ne sluša glas struke - dao je ostavku.
- Stari Grad i Hvar proširuju ljetna privezišta jer je to živi organizam koji prihvaća brodove na proputovanju iz drugih marina i od kojeg vlasnici restorana imaju puno veću zaradu, jer na vezu imaju nautičare - konzumente na svojim jahtama i po nekoliko mjeseci, a ne svega nekoliko dana koliko je to u marinama - objašnjava Burčuga, koji je ogorčen i zbog činjenice što Općina ovaj projekt želi realizirati uz pomoć privatnog partnera, a ima sve predispozicije i znanje da sama, odnosno uz pomoć državnih institucija, krene putem EU fondova i realizira ovu investiciju kao projekt od javnog interesa.
- Vijećnike i ostale koji o ovako važnom projektu donose odluku trebalo je upoznati s osnovnim pojmovima što je marina, a što privezište, a ne da im se serviraju podaci o kvadratima buduće dvokatnice, da bi oni, kao na pazaru, odlučivali o gabaritima? Sve ovo je načelnik predlagao, odnosno sustavno smanjivao - bez podrške i prethodne suglasnosti Odbora za urbanizam.
Marina podrazumijeva i izgradnju škvera za održavanje i pranje brodova, mora imati i vanjski suhi vez, a to je već industrija. To Jelsi ne treba - rezolutan je Burčuga.
Poduzetnik Veljko Drinković smatra da je javni interes doveden u pitanje zbog interesa privatnog kapitala.
- Javna je tajna da je Goran Štrok dolazio u Jelsu i interesirao se za izgradnju marine. Da ja kao mještanin kažem da ću sutra na Bočiću izgraditi takvu zgradu, s pravom bi mi skinuli sve po spisku, no očito je investitorima koji se pojavljuju sa strane to dozvoljeno, a općinska im vlast priprema teren za takvu investiciju - kaže Drinković.
I njegova prezimenjakinja Anita Drinković slaže se da marina nije dobro rješenje za Jelsu.
- Sve oko toga projekta je netransparentno i protivno javnom interesu, stoga mu se mi u HDZ-u oštro protivimo - kaže predsjednica Općinskog odbora HDZ-a u Jelsi.
Načelnik Peronja tvrdi da se ovdje radi o velikom nesporazumu. Niti on kao načelnik, niti općinska vlast, tvrdi, ne zagovara marinu - već je ona planirana Županijskim prostornim planom koji se mora poštivati. A to, naglašava, oni koji joj se protive - ne shvaćaju, pa se zato stvara problem tamo gdje ga nema.
Na pitanje zašto je onda prikupljeno stotinjak potpisa mještana protiv ovog projekta, kaže:
- Točno je da je jedan dio ljudi potpisivao peticiju, međutim, temeljem nepotpunih i netočnih informacija koje su im podastrte. Nakon razgovora s dobrim dijelom potpisnika i pojašnjenja, promijenili su mišljenje.
Peronja objašnjava da gradnja luke nautičkog turizma podrazumijeva davanje koncesije na pomorskom dobru i da luka nautičkog turizma mora imati sadržaje na kopnu koji su u njezinoj funkciji. Demantira i tvrdnje da Općina može sama izgurati tako veliki projekt i povući za njega novac iz EU fondova.
- To jednostavno nije istina. Da je to moguće, čelnici Županijske lučke uprave bi odmah iskoristili tu mogućnost. Jedina realna opcija je javno-privatno partnerstvo, a u svemu glavnu riječ ima Županija, koja odlučuje o koncesiji i uvjetima po kojima će se ona dodijeliti.
O tome da je Goran Štrok potencijalni investitor, veli, ne bi niti pričao, jer je neozbiljno govoriti o konkretnim imenima vezanim uz projekt koji je ionako na dugom štapu, a za čiju bi realizaciju, kad bi se sve i odvijalo u najboljem redu - bile potrebne godine.
Peronja smatra da je ovdje došlo do nesporazuma između onih koji u Jelsi žive i drugih, koji se u njoj samo odmaraju.
- O ovome projektu ovisi budućnost mjesta. On znači i nove vezove, i već broj gostiju, i nova zapošljavanja. Taj je projekt jamstvo da će se Jelsa razvijati, da će mladi ovdje ostajati, i odlično se naslanja na sve ono što smo do sada napravili na izgradnji šetnice i obilaznice.
Planira se gradnja luke nautičkog turizma kapaciteta do 180 vezova, i to u dva bazena. Konstrukcija oba lukobrana mora omogućiti nesmetanu cirkulaciju mora unutar luke i uvale Jelsa. Unutar akvatorija luke moguće je postavljanje više pontona za privez plovila.
Nije istina da bi to bio ekskluzivan, zatvoren prostor, jer se planira izgradnja javne obalne šetnice i pješački pristupi od postojeće ulice do mora iz više smjerova, i to najmanje četiri. Obveza je investitora izgraditi dvije velike javne šljunčane plaže iza lukobrana Pumpurelata, koje su i predviđene projektom.
Predviđa se i mogućnost interventnog kolnog pristupa s javno-prometne površine uz korijen lukobrana Pumpurelate i mogućnost kolnog prolaza obalom luke. Lukobran se smatra javnim prostorom i ne smije ga se zatvarati, dok gatovi nisu javni prostor - veli Peronja i dodaje da će unutar luke biti moguće izgraditi objekt isključivo u njezinoj funkciji, u kojem bi bili smješteni: recepcija, tuševi, garderobe, sanitarni čvorovi, spremišta, kancelarije uprave, prostor za mornare te ugostiteljski dio - restoran, bar...
Peronja demantira Palaversića da se već krenulo s označavanjem borova na Bočiću koji bi se trebali ukloniti za gradnju zgrade na kupališnom platou.
- Građevine se moraju uklopiti tako da se zadrže borovi između postojeće ulice i objekata. Krov mora biti ravan, a može se djelomično oblikovati i kao zeleni krov. Građevina se mora postaviti tako da se štiti položaj, odnosno ne zatvara vizura kapelice svete Antonije.
Iako se ovo naziva marinom, u stvarnosti je to zapravo privezište, jer će svi novoizgrađeni prostori biti dostupni javnosti, pa se dobiva produžetak rive. Moram reći i da sam uvelike razočaran stavom trenutnog vodstva HDZ-a u Jelsi, koje na Općinskome vijeću nije podržalo ovaj projekt isključivo iz razloga što ja mislim da je dobar, a nije ih bilo briga za budućnost i razvoj Jelse. Projekt je podržao i Mjesni odbor i Odbor za urbanizam, kao i Općinsko vijeće - tvrdi Peronja.
A, upravo je spomenuta kapelica, odnosno 3D animacija projekta, unijela najviše nemira među građane.
- Ispalo je sve divno i krasno, jer je na animacijama koje su prikazane na javnoj prezentaciji izgledala manja od zgrade koju bi gradili - kaže Palaversić, uvjeren da će Jelšani - osporavanjem ovoga, prema njemu i istomišljenicima megalomanskog projekta - spasiti mjesto od surove betonizacije.
Duboković: Imate marinu u Vrboskoj
Direktor Turističke zajednice Jelsa Ivo Duboković veliki je pristalica projekta "Jelsa - sigurna luka", čiju je realizaciju gurao zajedno s načelnikom Peronjom, međutim, ne želi prihvatiti činjenicu da će Jelsa, umjesto privezišta kod zapuštenog hotela "Jadran", jednoga dana dobiti marinu poput one u Vrboskoj.
- Ona je udaljena nekoliko kilometara od Jelse, i ne znam zašto bi i mi onda gradili marinu, i jedan prostor koji je do sada bio javni, na korist građanima - učinili ekskluzivnim? Marine funkcioniraju poput resorta. Njima se ne može šetati, kao što je to slučaj u novom pristaništu u Starom Gradu, a što se pokazalo odličnim rješenjem.
Mi smo u Jelsi planirali u prvoj fazi graditi lukobrane, a onda plutajuće gatove, kako bi se luka zaštitila od bure koja nas tuče s tri strane - veli Duboković, kojem, kaže, nije drago što se na tom pitanju razišao s načelnikom Nikšom Peronjom jer su od samog početka zajedničkim snagama gurali projekt "Jelsa - sigurna luka", a koji bi, u razvojnom smislu, mogao osigurati progres mjestu koje je posljednjih godina hvaljeno zbog infrastrukturnih zahvata koji su provedeni upravo pod palicom ambicioznog načelnika Peronje.
