Dalmacija Split županija

NEMA ODUSTAJANJA

Tomislav Šuta: Lećevica otvara 80 'zelenih' radnih mjesta

NEMA ODUSTAJANJA
Idejnim projektom predviđena je izgradnja tehnološki naprednog postrojenja uz poštovanje najviših standarda zaštite okoliša, kaže direktor Regionalnog centra čistog okoliša Splitsko-dalmatinske županije

Najnovija vijest o opomeni pred tužbu koju je izrekla Europska komisija Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, a vezano uz "Plan gospodarenja otpadom" i ispunjenje zadataka u vezi s razvrstavanjem otpada, kako sutra ne bismo plaćali penale – povod je i našeg razgovora na temu: Što se događa s dalmatinskim smećem? Sugovornik nam je Tomislav Šuta, direktor Regionalnog centra čistog okoliša Splitsko-dalmatinske županije.

Sa samo 1,14 posto recikliranog otpada, Splitsko-dalmatinska županija je na začelju u Hrvatskoj. Hoće li se ta slika popraviti otvaranjem Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, čiji se početak rada očekuje 2018.?
– Svakako, jer moram naglasiti da Centar Lećevica nije nikako novi Karepovac, nego moderno postrojenje za izdvajanje materijala pogodnih za recikliranje i obradu biootpada, a koji prethodno nisu odvojeni. Radimo na uvođenju sustava gospodarenja otpadom kojim će se zamijeniti stari "odbaci i odloži" sistem, gdje smo bacali sve na jednu hrpu i slali na odlagališta. Na našem području ih ima petnaestak, no ni jedno nije suvremeni sanitarni deponij. Riječ je o običnim ograđenim smetlištima čije "gospodarenje" podrazumijeva povremeno prekrivanje materijalom tih brda smeća.

U "hijerarhiji gospodarenja otpadom" najvažniji je korak recikliranje. Primarna selekcija kod samih građana, a to je razdvajanje otpada u kućanstvu, rezultirat će i novim sustavom naplate odvoza otpada, po količini/volumenu predanog otpada. Poticat će se korisnike da odvajaju otpad za recikliranje, što bi u konačnici značilo kako će oni koji predaju više za recikliranje, a manje za obradu, ujedno plaćati i manje naknade.

No čujemo informacije kako će građani plaćati od 500 do 1000 kuna veću godišnju cijenu odvoza smeća, i to zbog prijevoza do centara za gospodarenje otpadom.
– Cijena može tek neznatno porasti, o čemu govore i izračuni. Obradili smo sve parametre budućeg sustava u kojem trošak transporta nije najveći trošak i koji predviđaju povećanje današnje cijene do 20 posto zbog usluga Centra, pa ne znam odakle ti izračuni o poskupljenju, i to za tisuću kuna godišnje.

Lako je reći da građani moraju odvajati otpad, no čiji je zadatak da im se to omogući?
– Jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća! U njihovoj je nadležnosti osigurati potrebnu infrastrukturu kako bi građani mogli odvajati otpad. Gospodarenje otpadom vrlo je lijepo uređeno hrvatskim propisima i već gotovo 20 godina postoji zakonska obveza gradova i općina da osiguraju odvojeno sakupljanje otpada.

Praksa je pokazala kako je najbolje rješenje sakupljanje odvojenog otpada "od vrata do vrata", uz pomoć zelenih otoka na javnim površinama i reciklažnih dvorišta. No trenutno kućanstva odvajaju samo 1,14 posto otpada, pa smo uz 22,3 posto otpada koji odvajaju trgovine, industrije, ustanove i obrti, i dalje na pola zadanog postotka. Do 2020. trebamo imati 50 posto odvojenog otpada, što znači da trebamo povećati učinkovitost primarne selekcije za više od 18 puta.

Zadane su smjernice, zakoni su propisani, pa zašto toliko kasni gradnja Centra?
– S obzirom na karakter ove investicije, samo se djelomično može reći da se kaska. Projekti koje sufinancira EU pripremaju se prema složenim pravilima, kontrolira se svaka faza izrade dokumentacije i u sljedeću fazu se prelazi tek nakon dobivenog odobrenja. U kontroli sudjeluju Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i, na kraju, predstavnici Europske komisije – JASPERS.

U zadnje dvije godine Splitsko-dalmatinska županija je uložila iznimne napore, izrađeno je oko 70 dokumenata, provedeno 20-ak upravnih postupaka kako bismo fazu pripreme za sufinanciranje iz fondova EU-a priveli kraju. Od šest pretovarnih stanica, za pet smo ishodili lokacijske dozvole (Sinj, Zagvozd, Brač, Hvar i Vis), a za šestu, na lokaciji Karepovac u Splitu te za Centar, dozvole očekujemo uskoro.

Što je onda problem, novac?
– Ne, sredstva za sam projekt, oko 400 milijuna kuna, osigurana su, i to 72 posto iz Kohezijskog fonda EU-a, 18 posto iz Fonda za zaštitu okoliša, a 10 posto je osigurala Županija. Centar će sutra biti jedan u nizu od ukupno 300 već otvorenih i funkcionalnih centara u EU-u, čime ćemo podići kvalitetu života, omogućiti razvoj zelenih radnih mjesta, s oko 80 novozaposlenih, kao i ono što je vrlo bitno za naše područje – unaprjeđenje turističke ponude!

No prema reakcijama aktivista, sigurnost za prirodu na području gdje će biti smješten Centar dosta je upitna.
– Za izgradnju Centra u tijeku je upravni postupak "Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš", te će se sve mjere zaštite okoliša koje budu određene strogo poštovati. Idejnim projektom predviđena je izgradnja tehnološki naprednog postrojenja uz poštovanje najviših standarda zaštite okoliša.

Cijeli prostor Centra bit će izgrađen na vodonepropusnom brtvenom sloju koji će spriječiti svaki nepovoljan utjecaj na podzemlje. Sav zrak iz postrojenja će, prije ispuštanja, prolaziti kroz biofiltre, čime će se osigurati čistoća zraka. U Centru će isto tako biti postavljena mjerna stanica za zrak kako bi javnost mogla pratiti kakvoću zraka. I moram naglasiti kako Centar nije zamjena za recikliranje, nego najbolje rješenje za otpad koji se ne može reciklirati.


Prednosti novog sustava gospodarenja otpadom

Prednosti novog sustava gospodarenja otpadom su: visoki postotak reciklaže, naplata otpada po količini/volumenu, uklanjanje negativnog utjecaja na okoliš koji imaju obična odlagališta, smanjenje količine stakleničkih plinova i korištenje otpada kao energije.

Naslovnica Split županija
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last