Dalmacija Split županija

UŽGALA SE SINIJA

Poljičani: Susidi krivotvore naš soparnik i pale ga let-lampama

UŽGALA SE SINIJA
'U Poljicima, Donjim, Srednjim i Gornjim, postoje minimalne razlike i odstupanja u recepturi - netko stavi malo više kapule, netko malo više blitve, i to je sve. Ali izvan Poljica ima svega - stavljaju u soparnik grožđice, smokve, orahe, prženi šećer. To i nije soparnik, pogotovo nije poljički! Pa se onda soparnik peče na plehovima, pali let-lampama, svatko radi što hoće, a nema nikakve kontrole!', kazuje Ljubica Beović iz Gata.

Ljubica Beović iz Gata, iz Obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva na kojemu se, uz sve potrebne cerifikate i po tradiconalnoj recepturi, proizvodi i pravi poljički soparnik, velika očekivanja ima od toga što je Europska komisija jučer objavila kako je ovo jelo dobilo oznaku zaštićenog zemljopisnog porijekla na razini EU-a.

- Valjda će se sad promijeniti kaotična situacija i nered u kojemu svatko soparnik može nazvati poljičkim, bez obzira gdje on bio proizveden.

"Poljički" soparnik tako prave u Mravincima, nedavno na televiziji gledam kako u solinskoj Gašpinoj mlinici govore o "poljičkom" soparniku napravljenom u Kučinama, na Zadvarju se na sajmu prodaje "poljički" soparnik napravljen u Katunima i Kreševu. Neka ga prave i tamo, zašto ne bi, ali neka ga zovu katunskim, mravinačkim, a ne poljičkim!

Peku ga na plehovima!?

Prema onome što saznajemo od gospođe Beović, još je veća nevolja kad se vidi što se sve uopće naziva soparnikom:

- U Poljicima, Donjim, Srednjim i Gornjim, postoje minimalne razlike i odstupanja u recepturi - netko stavi malo više kapule, netko malo više blitve, i to je sve. Ali izvan Poljica ima svega - stavljaju u soparnik grožđice, smokve, orahe, prženi šećer. To i nije soparnik, pogotovo nije poljički! Pa se onda soparnik peče na plehovima, pali let-lampama, svatko radi što hoće, a nema nikakve kontrole!

A ona je, kaže, cijelo jutro skupljala lozje, da od tradicije pravljenja soparnika ne bi odmakla ni po tome čime potpaliti vatru u kominu.



S odlukom Europske komisije da ovaj "pekarski proizvod", kako ga definira dokument zvan "Poljički soparnik", "Poljički zeljanik", "Poljički uljenjak", dobije oznaku zaštićenoga zemljopisnog porijekla, situacija bi se trebala promijeniti i u red dovesti utoliko što će pravo na korištenje odgovarajućeg znaka imati svi oni koji na tržište plasiraju proizvod "sukladan specifikaciji".

Sirovine i alat

Dokument Europske komisije detaljno govori o tome što je soparnik, od kakvih se sirovina pravi, s kakvim alatima, kako izgleda finalni proizvod, kojih je dimenzija, kakva su mu organoleptička svojstva itd.

Navedeno je da je izrađen od mekog pšeničnog brašna, blitve, kapule, maslinova i suncokretova ulja, češnjaka, soli i vode, da se peče u užarenom otvorenom ognjištu - "kominu" - u žeravi s lugom, čak i to kakvog oblika mora biti nož kojim se soparnik reže.

U opisu proizvoda, tamo gdje se spominju "kapula", "sinija", "komin" ili "feta", odnosno "pašajica", stoji napomena kako se ti "izričaji koriste u svakodnevnom govoru u definiranom zemljopisnom području".

A to je područje precizno definirano - omeđeno je sjeveroistočno rijekom Cetinom, zapadno rijekom Žrnovnicom i južno Jadranskim morem, a nabrojena su i sva mjesta koja spadaju u Donja, Srednja i Gornja Poljica - od Podstrane i Jesenica do Srijana i Trnbusa.

Soparnik se smatra dijelom hrvatske kulturne baštine i od 2007. godine uvršten je na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara RH koju vodi Ministarstvo kulture.

Naslovnica Split županija
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last