Solinjani: Luka nautičkog turizma mogla bi uništiti prirodu rijeke Jadro

Luka nautičkog turizma na ušću Jadra s oko 130 vezova, koju je Grad Solin predvidio na toj lokaciji svojim urbanističkim planom, te je sada predmet u Županiji na razradi oko natječaja za odabir koncesionara, pokrenula je javnost na razmišljanje. Naime, u pismu našoj redakciji, tvrdi se, da će predviđeni projekt uništiti biološku raznolikost i prirodu rijeke Jadro.

“Radi se o području nekadašnjeg ribnjaka čija je prosječna dubina oko jedan metar, za vrijeme najvećih oseka oko 40 posto akvatorija predviđenog za vezove „izroni“, odnosno postane vidljivo tlo, a ostalih 60 posto je dubine od 1 do 2 metra. Radi očuvanja prirode, odnosno biološke raznolikosti pozitivnim zakonskim propisima, ušća rijeka su zaštićena pa tako i ušće rijeke Jadro. To je područje sa svojim plićinama i livadama purića (podvodne cvjetnice) prirodno mrjestilište riba, a u zimskim mjesecima stanište mnogobrojnih ptica selica naročito liski.

Projektom se lažno ublažava intervencija na tom području jer je bez radikalnog produbljivanja tog akvatorija nemoguće izgraditi marinu” piše nam ovaj građanin (podaci poznati redakciji), te predlaže kako bi bolje rješenje za izgradnju marine a puno većim kapacitetom Grad Solin imao na lokaciji 300-tinjak metara zapadnije uz vranjički poluotok gdje je ionako nasipanjem u more godinama deponiran azbestni otpad iz bivše tvornice Salonit, veli naš sugrađanin, tako da bi se, predlaže nadalje, dodatnom izgradnjom lukobrana u tom akvatoriju, koji je dubine oko 6 metara dobio potreban prostor za marinu i istodobno saniralo to područje.

Studija utjecaja na okoliš

- “Zanima me i koja će to ustanova u Hrvatskoj dati pozitivnu studiju utjecaja na okoliš na ovaj projekt pogotovo što se na starim bakrorezima vidi da je tu nekada bila luka stare Salone!” - pita se naš sugrađanin.

Pojedini ribolovci koji nisu željeli izlaziti u javnost poimence, smatraju da ušće rijeke Jadro neće biti ugroženo ovim projektom ako se napravi prema planu i propisima, a mrjestilišta tu nikakvog nema, kako tvrde, pastrva se inače mrijesti na izvoru Jadra, a u ovom prostoru uz obalu, na koji je planirana marina, boćata je voda u kojoj ima uglavnom samo cipala i tu i tamo pokojeg lubina, koji neće biti u opasnosti, smatraju. U tim vodama gdje se miješa slatka i morska voda zabranjen je i ribolov. Ribolovci s Jadra misle da projekt može imati samo koristi za sliku grada, a uz to će se dalje urediti i šetnica, te okolni zarasli prostor, navode.

Važno je naglasiti da je riječ o pontonskoj marini, veli na sve to solinski gradonačelnik Blaženko Boban, te napominje kako će sve aktivnosti koje se budu događale na toj pontonskoj marini biti u skladu sa zakonskim normama i strukom, uključujući i ekološke udruge koje se bave tom problematikom.

Ako Studija utjecaja na okoliš, koju je dužan izraditi budući koncesionar, pokaže da to nije moguće učiniti na ovom mjestu, mi ćemo tražiti drugu lokaciju, ističe Boban.

Simbioza arheologije i turizma

- Težimo simbiozi arheologije i turizma pod uvjetom da jedno drugo ne potiskuje, već da ih ravnopravno predstavljamo Europi i svijetu – nastavlja Boban.

- Nije ništa nepoznato ni sporno da se tu nalazila stara salonitanska luka, što su pokazala i preliminarna istraživanja. Znamo da će biti potrebna dodatna istraživanja, a ako na kraju svega i konzervatori daju zeleno svjetlo za ovaj projekt, nalazi koji budu “izronili”, kao što je to bilo kod uređenja vranjičke obale, mogu biti prezentirani u turističke svrhe u sklopu buduće marine.

I na ovoj drugoj lokaciji, koju naš sugrađanin spominje, također ima arheologije, a uostalom to je područje, znano kao Kosica, četvrta žarišna točka za koju se u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trenutno izrađuje projekt sanacije od azbesta, zaključuje gradonačelnik.

Mia Sesartić
snimio Nikola Vilić / CROPIX

Ministarstvo: Neutemeljeno je nagađati Iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode na naš upit poručuju kako ne mogu nagađati o mogućim utjecajima na okoliš, dok se god nema uvid u činjenice, ni podatke o projektu. - Kada govorimo o određenom projektu i njegovoj izgradnji, a sa stajališta zaštite okoliša, potrebno je predati zahtjev za provođenje postupka procjene utjecaja na okoliš ili zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš. U Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš točno je propisano za koje je zahvate potrebno provesti koji postupak upravo zato da bi se o toj temi moglo raspravljati na stručan i utemeljen način. S obzirom na to da u Ministarstvu nemamo zaprimljen zahtjev vezano za spomenuti projekt, nemamo uvid ni u kakve činjenice ni podatke o samom projektu, te bi bilo neutemeljeno nagađati o mogućim utjecajima na okoliš – poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.