Dalmacija Split županija

čopori i samotnjaci

Vukovi pustoše Zagoru: "Svi lovci u Europi znaju za mafiju koju predvode zaštitari"

čopori i samotnjaci

U Dalmaciji danas obitava 40 do 50 vučjih jedinki

Vuku / ovom našem, domaćem - za zdravu dnevnu prehranu potrebna su najmanje tri kilograma, a dobro bi mu došla i četiri kilograma čistoga mesa. Na godišnjoj razini to je oko 1200 kilograma samo za jednog vuka. Samotnjaka. A ako je čitav čopor posrijedi, kao što će u ovome tekstu biti, onda je najbolje da zapamtite ovaj podatak, jer će nam uskoro opet zatrebati.

Po vrletima središnje Dalmacije, prema procjenama stručnjaka, pred vukovima sada bježi oko 70.000 kilograma mesa. Pretvoreno u divljač, to se otprilike može rasporediti na 350 do 400 divokoza, na 100 muflona i na oko 1200 divljih svinja.

I hund i Mile

Laicima, naravno, to ništa ne znači. Zaboli ih za divljač. Vepar im je, ionako, dobar samo “na pašticadu”. A vuk, baš kao u filmu sa Slavkom Štimcem, mio i drag. Piše hund, al’ piše i Mile.

I baš tako, “piše hund, al’ piše i Mile”, prema današnjim vukovima ponaša se i hrvatska država. Točnije, žale se naši sugovornici, Državna uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša, koja o vukovima brine srčanije nego Ministarstvo rada o radnicima.

- Žalosno je ovo što se događa. Vukovima je dopušteno da rade što god ih je volja, ni pred kućom ga ne smiješ ubiti, a ljudi su prepuštani samima sebi - govori Radoslav Bekavac, pa lista, a najradije bi je cigaretom zapalio, u boji otisnutu studiju pod nazivom “Plan upravljanja vukom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2010. do 2015. godine”.

Je, baš tako piše. “Plan upravljanja vukom”. Iako, prije će biti, gorko se smije jedan od najpoznatijih dalmatinskih lovaca, da vuk upravljanja nama nego mi njime.

- Oni bi, čuj kako su napisali, upravljali vukom. Najvećim predatorom, životinjom koja nema neprijatelja! I to tako da se uopće, premda zakon to strogo propisuje, ne konzultiraju s interesnim skupinama - vrti glavom Bekavac, pa dodaje da su sadašnje brojke zastrašujuće.

Za lovca, naravno. A pogotovo onoga kojega su, kao našeg sugovornika, nekoć zvali ‘Vučja smrt’ i ‘Kralj vukova’.

- Diljem zemlje obitava više od 200 jedinki vuka, a u Dalmaciji od 40 do 50. A kad to usporedimo s vučjom potrebom za hranom, onda nije teško zbrojiti kako je to osam do deset puta iznad naših mogućnosti - objašnjava Bekavac, dodajući kako bi sedam jedinki bio maksimum koji Dalmacija, prvenstveno Mosor i Biokovo, može podnijeti.

Prevedeno na lovački jezik: država bi trebala dopustiti odstrel viška vukova. No, ona to ne čini. Dapače, ove godine, kako sada stvari stoje - a evo je minuo i Božić, što znači da je lovna godina odavno započela - neće biti dopušteno ubijanje niti jednog jedinog vuka.

- Kvote za odstrel određuju se na godišnjoj razini. Lani je u Hrvatskoj dopušteno uklanjanje ukupno 21 vuka, od toga u Splitsko-dalmatinskoj županiji samo četiri. Ove godine, međutim, kvota za odstrjel još uvijek nije određena, iako bi se po zakonu,u dogovoru sa svim interesnim skupninama, morala odrediti do kraja rujna - napominje Bekavac.

A interesne skupine su stočari, zaštitari i lovozastupnici.

Plan o upravljanju

- I novinari! - naglašava Bekavac, pokazujući na famozni “Plan o upravljanju vukom” u kojem piše da je javnost dužna znati na koji se način odluke donose i provode.

Zadnjih godina, međutim, interesne skupine, osim zaštitara, nitko ništa ne pita. A da je tako i s novinarima uvjerili smo se i sami, jer unatoč poslanim e-mailovima iz Državne uprave za zaštitu prirode nismo dobili nikakav odgovor.

- Ha-ha-ha, kako ste naivni! Pa, naravno da niste dobili nikakav odgovor. A što mislite kako je lovcima. I stočarima. Vukova je nepodnošljivo puno, štete su velike, a objašnjenje zašto nema kvota nitko ne nudi - ističe Bekavac.

Idealan je ovo trenutak da se u priču uključi i jedan dalmatinski lovozastupnik. Želio je ostati anoniman, jer ga je, veli, strah vučje mafije.

- E, što se čudite. Svi lovci u Europi znaju za takozvanu vučju mafiju koju predvode upravo zaštitari. Kod nas je vuk zaštićen od 1995. godine i otada se nakotio do te mjere da je potamanio svu divljač. Već dvije godine ja nemam niti jednog muflona za odstrel. Kome je, pitam se, u interesu da Hrvatska godišnje uveze 18. na tone ovčetine, dok istovremeno vukovi u Dalmaciji zakolju 500 ovaca - jadikuje lovozakupnik.

A kako i ne bi kad je, kaže, lovni turizam kao gospodarska grana sasvim ubijen.

- Krajnje je vrijeme da javnost dozna za naše probleme, da sazna u što nas je uvalio zaštitarski lobi.

Uostalom, i u “Planu” piše da na području u kojem obitava vuk ne smiju biti ugrožena ljudska dobra, a posebno ne gospodarstvo, odnosno stočarstvo i lovstvo. A nama se upravo to dogodilo. U lovištima nema ni muflona ni divokoza, a vuci ulaze i u sela, pa kolju sve redom. U samo jednoj godini pokolju više od 2000 životinja u Splitskoj i Šibenskoj županiji - žali se naš sugovornik.

U Bosni vuk nije zaštićen. U Srbiji, kao da gledate “Jelenka”, za svakog ubijenog vuka daju nagradu.

A u Hrvatskoj ajme onome tko vuka iti krivo pogleda.

- Nikakvog razloga nema da bi vuk kod nas uživao zaštitu kao ugrožena vrsta. Prava je istina da smo ugroženi svi mi ostali i da je krajnje vrijeme da se po tom pitanju nešto napravi - zaključuje lovozakupnik.

Vinko Vuković

Negativni trend u 23 čopora

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Uprava za zaštitu prirode, odlučilo je, piše u priopćenju koje potpisuje Ojdana Rajić-Azinović, da ove godine neće donijeti rješenje kojim se dopušta izlučenje jedinki vuka (kvota za odstrel).

“Državni zavod za zaštitu prirode izradio je Izvješće o stanju populacije vuka u RH u 2013. godini, kojim je procijenjeno da se populacija vuka kreće od najmanje 142 jedinke do najviše 212 jedinki, odnosno prosječno 177 jedinki raspoređenih u 49 čopora. To je najniža procjena brojnosti od 2005. godine.

Zabilježen je negativni trend u 23 čopora, dok je trend pozitivan u samo šest čopora. Sukladno ‘Planu upravljanja vukom’, cilj je održati populaciju vuka u redu veličine od 200 do 220 jedinki na postojećem području rasprostranjenosti. Sadašnja procijenjena brojnost populacije od 177 jedinki daleko je ispod poželjnog broja”, stoji, između ostalog, u priopćenju.
Naslovnica Split županija
Page 1 of 3FirstPrevious[1]23Last