Pjesnički susret uz 35. obljetnicu recitala ‘Gdinj 1978.’ Gdinjanima je očito u lijepom sjećanju ostao prvi recital ‘Gdinj 1978.’, što je bio organiziran u bivšoj Pučkoj učioni u prigodi 100. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti Ivka Radovanovića - pedagoga, prosvjetitelja, publicista i likovnog umjetnika, pa su ga posljednjih 35 godina redovito održavali po brojnim gdinjskim dvorima i štradama.
Zato je ove godine pjesnički susret ‘Čakavska rič’ upriličen baš u dvorištu njegove obiteljske kuće (Nova crkva), u kojoj je ostavio bogatu biblioteku, pedagošku literaturu, povijesne dokumente, knjige iz područja likovne umjetnosti, te razne publikacije, umjetnine i fotografije, što je uistinu jedno originalno svjedočanstvo o životu toga kraja, otoka Hvara, Dalmacije, pa i šire domovine nam Hrvatske.
Susret su organizirali članovi odbora ugašene Zavičajne udruge Gdinj (2001. - 2011.) pod geslom ‘Čuvajmo i njegujmo kulturnu baštinu svoga zavičaja’, a stotinjak zaljubljenika i čakavsku poeziju uživalo je u pjesmama Marice Gamulin, Jasenke Splivalo, Perice Hotena Marčetić, Katice Babaja, Roze Dobronić, Marice Buratović, Dobrile Franetović Kuzmić, Ivane Barač, te Radovanovićeve kćeri i unuke Tatjane Radovanović i Vlatke Buj, koja je po ješonski recitirala i ‘Dežgraciju’ (1972.) njezine pokojne majke Ileane Radovanović Peronja. Posveta je učinjena i prema istaknutoj hvarskoj pjesnikinji Luciji Rudan (1911. - 2005.), budući da je i ona gostovala upravo na prvom recitalu zajedno s pjesnikom Marinom Franičevićem (1911. - 1990.), koji je krajem 1944. i početkom 1945. bio glavni urednik “Slobodne Dalmacije”. Pjesnici Tonči Bonković, Berislav Trbuhović (93), Vice Visković i Petar Srzentić također su recitirali svoje pjesme, a čitan je Miki Bratanić iz Vrbanja.
Sudionici susreta su na kraju razgledali zbirku obitelji Radovanović, što je svojevrsni kulturni centar istočnog dijela otoka Hvara, prisjetili su se djela Radovanovićeva pokojnog sina Iva-Ivka (“Zapis o kamenu” – 1993.), te još jednom poduprli ustrajno nastojanje stanovnika ovoga mjesta da obnove staru crkvu sv. Jurja, koja se prvi put u pisanim dokumentima spominje još davne 1558. godine.
Mirko Crnčević