Speleolozi otkrili objekt veći od Kraljičine špilje

Na inicijativu Alana Menige, skupina zaljubljenika u otok Vis, uz potporu lokalnih vlasti i gradonačelnice Tonke Ivčević, ovih je dana provodila speleološka i biospeleološka istraživanja špilja i jama na otocima viškog akvatorija.
“Njihov točan broj se još ne zna jer se svako malo otkrije neka nova”, kaže nam Meniga, te nastavlja: “Speleološka istraživanja sastoje se od svladavanja podzemnih prostora, njihova mjerenja i izrade topografskih snimaka, koji mogu biti vrlo atraktivni ako se prikazuju trodimenzionalno.” U geomorfološkim istraživanjima prikupljaju se  podaci o postanku samih objekata, a istraživači očekuju brojne arheološki i paleontološki zanimljive informacije.

Podzemna fauna

Posebno su zanimljiva biospeleološka istraživanja kojima se prikupljaju podaci o podzemnoj fauni, a isto tako je zanimljivo da postoje brojni endemski primjerci života. “Vrlo malo ljudi zna da su na otoku Visu postojali rudnici, i to rudnici kvarcnoga pijeska koji se koristi za izradu stakla. Stoga je naša ekipa odlučila u potpunosti geološki obraditi upravo te rudnike kvarca, odnosno, kako ih ovdje zovu, ‘rudnike ol vore’”, kaže Meniga.

Ekipu, koju je predvodio Branko Jalžić (speleološki odsjek Planinarskog društva Željeznicar, Zagreb), činili su: Ratko Cvitanić, (speološki odsjek Planinarskog društva Mosor, Split), Alen Kirin, Tamara Mihoci i Andrej Turina (udruga Breganja), Domagoj Tomasković (speleološki klub Samobor), Tatjana Vujnović (speleološko društvo Ursus spelaeus, Karlovac), Neven Ris (speleološko društvo Karlovac), Boris Krstinić (speleološki odsjek planinarskog društva Željezničar, Zagreb), Nikica Renić (alpinistički odsjek planinarskog društva Željezničar, Zagreb), te Zoran Demaria, Ivan  i Pino Vojković iz Komiže.

Već su ova prva istraživanja izazvala veliko zanimanje lokalnog stanovništva, tako da su se svaki dan javljali znatiželjnici koji su htjeli s istraživačima ući u rudnike i upoznati se sa speleologijom. Tko zna, možda se uskoro osnuje i speleološko društvo na Visu, što bi zapravo bilo i logično s obzirom na veliki broj speleoloških objekata, kao što su Modra i Medvidina špilja na Biševu, Zelena špilja na Ravniku i, najpoznatija, Kraljičina špilja, o kojoj Meniga govori s neskrivenim oduševljenjem: “Smatrali smo da to ne može biti izdvojeni objekt takve veličine i ljepote, a da smo bili u pravu, govori činjenica da smo ovih dana pronašli jedan još duži i viši speleološki objekt.”

U ovom kratkom istraživanju, Jalžićeva ekipa napravila je veliki posao, istraženi su i speleološki obrađeni: Mali rudnik, Spila od vore, Srednji rudnik, rudnik Tor, Veliki rudnik i rudnik Kmegla. Speleološki istraženi, pojašnjava Meniga, što znači da su izmjereni, nacrtani, uzeti su uzorci pijeska i fotografirana fauna. Postoji velika mogućnost da su otkriveni i neki endemski primjerci života.

Špilje otoka Visa i viškog akvatorija nikada nisu sustavno obrađivane, sve je do sada rađeno amaterski. Iako su speleolozi pravi “freakovi”, koji se sami financiraju, a  dolazak na Vis i dulji boravak iziskuju velika financijska sredstva, teško je reći koliko dugo će istraživanja trajati. Cilj ovih istraživanja je izrada speleološke karte otoka Visa.

Nalazi za muzej

“Cijela ova ideja zapravo je nastala kada smo čuli za novi muzej Terra Marique koji se uskoro otvara u Komiži i kada smo shvatili da speleološki objekti uopće nisu bili predviđeni za muzejski postav. Sigurni smo da ćemo obogatiti muzejski postav i da će se stalno proširivati kako se otkrije nešto novo”, rekao nam je Meniga.

Pred istraživačima je, kako su nam i potvrdili, još puno posla jer, osim špilja i jama na Visu, planiraju istražiti i špilje na Palagruži, Biševu, Svetom Andriji, Sušcu, te nekoliko špilja na južnoj strani otoka Visa.
Boris Krstinić: “Rezultati istraživanja se još sumiraju, neki naši rezultati iz prethodnih istraživanja već su publicirani u knjizi ‘Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune RH’, prvom atlasu takve vrste u svijetu. Pred tiskom je i drugi dio Atlasa, a nije isključeno da se rezultati naših istraživanja na otoku Visu nađu u nekom sličnom, tiskanom izdanju.”

Helikopter snima iz zraka •• Tijekom istraživanja koristi se i mali helikopter za snimanja iz zraka, kako bi se ulazi u špilje što kvalitetnije zabilježili fotografijama i videozapisima.