Nova je slika šokirala dr. Mladena Pavića, vlasnika mlina, preuređenih starih fortifikacija iz srca Pantana. Nakon što se za pomoć obratio premijeru Zoranu Milanoviću, te brojnim resornim službama i trogirskoj policiji, koja je jučer i obišla teren, radovi su zaustavljeni. No, nisu i prekinuti, pa se njegova bitka za spas jedine močvare iz srca Dalmacije nastavlja i nadalje.
Dr. Pavić: Nisam protiv rekonstrukcije čvorišta
- Nisam protiv rekonstrukcije čvorišta, dapače, dižem glas za izgradnju još bolje ceste, no ne slažem s planom koji omogućuje devastaciju prirode. U močvari stalno ili povremeno obitava nekoliko stotina ptičjih i ribljih vrsta. No to nikoga ne brine, ni Hrvatske ceste, ni “Geoprojekt”, trogirske konzervatore, Javnu ustanovu... Mirno gledaju uništenje prirode zbog gradnje prilaznog puta za zapuštene vojne objekte. Zašto šuti Ministarstvo kulture? Bageri su otkopali stare zidine, uništava se i naša povijest. Ali nikoga za to nije briga – revoltiran je dr. Pavić, najavljujući za utorak u 12 sati na Pantanu konferenciju za novinare.
Dr. Pavić sablažnjen je činjenicom da će u novom izgledu jezera s njegove istočne strane dominirati cestovni nasip sa zidom od košara ispunjenih klesanim kamenim materijalom, takozvanom gambionskom konstrukcijom. Ponajviše ga brinu teški radovi koji su se, kaže, opasno primakli izvoru močvare. Spor oko rekonstrukcijskih zahvata, koji je sada ušao u finalnu fazu realizacije, traje već nekoliko godina, zbog čega je dr. Pavić podigao i upravnu tužbu.
Je li se odstupilo od plana?
- Tražimo trajno zaustavljanje radova i vraćanje u prvobitno stanje. Želimo znati ima li izvođač sve dozvole, te počuti što nadležna tijela misle o još jednom slučaju uništavanja prirode – kaže dr. Pavić. S problemom je upoznat Ivan Gabelica, čelnik županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, potvrđujući nam kako inspektori prikupljaju informacije da bi stekli uvid u stanje, ali i u projektnu dokumentaciju. Samim time će se utvrditi je li bilo odstupanja od predviđenog plana. A predviđenim je još 2007. rukovodio tadašnji pomoćnik ministra za kulturu Zoran Šikić, koji je potpisao uvjete zaštite prirode kojim se na Pantanu dozvoljava rekonstrukcija ceste. Ubrzo će Javna ustanova, kaže Gabelica, imati saznanja je li aktualna rekonstrukcija oštetila i ako jest, koliko, zaštićeni rezervat.
|
Katić: Nema nikakvih antičkih stupova niti zidova - Tijekom radova na rekonstrukciji raskrižja državnih cesta kod Pantana građevinari su našli zid i izvijestili konzervatore. Utvrdili smo kako je najvjerojatnije riječ o podzidu stare ceste iz 19. stoljeća. Nikakvih antičkih stupova niti zidova na tom lokalitetu nema. Kako je riječ o kvalitetno izrađenom zidu, Konzervatorski odjel Trogir na ovome dijelu gradilišta zaustavio je radove i uvjetovao čišćenje i dokumentaciju zida, te izradu projekta krajobraznog uređenja ovog dijela ceste čime će se primjereno urediti kontaktna zona između prometnice i Pantana – kaže pročelnik trogirskoga Konzervatorskog ureda Miroslav Katić. |
|
‘Bez vode nema močvare’ - Ako se radovi izvode blizu izvora močvare, i ako bi na bilo koji način oni na njega djelovali, moglo bi biti vrlo nezgodno. Voda je temeljni fenomen cijelog rezervata, bez nje nema močvare – kaže jedan od najcjenjenijih ornitologa Gvido Piasevoli. |
|
Crna točka na Magistrali Na raskrižju Pantan na ulazu u Trogir poznatom kao crna točka Jadranske magistrale koja je odnijela mnoge živote započela je izgradnja rotora. Tim projektom trebao bi se riješiti višegodišnji problem na križanju državnih cesta kojima se promet odvija iz pravca Trogira i odvaja s jedne strane prema jugu za staru Kaštelansku cestu, a s druge prema sjeveru za zaobilaznicu u pravcu Splita. Inspekcija za sigurnost prometa Hrvatskih cesta svrstala je raskrižje Pantan među najopasnijim na državnim cestama. Nositelj investicije vrijedne pet milijuna kuna su Hrvatske ceste, projekt je izradio splitski “Geoprojekt”, a radove koji će biti završeni do kraja godine izvodi “Cestar”. Iz Hrvatskih cesta doznajemo kako se radi o srednje velikom kružnom raskrižju s unutarnjim polumjerom od 14 metara, a vanjskim od 20 metara. Takvo bi križanje moglo propustiti oko 20 tisuća vozila na dan. Vožnja kroz rotor bit će ograničena na 40 km, što će “smiriti” promet na obje državne ceste i omogućiti veću sigurnost u prometu. Jedan odvojak ili krak od rotora ići će u pravcu Trogira, drugi prema Splitu, a treći u pravcu Kaštela. Te će ceste imati po dva kolnička traka, a na zahtjev uprave Grada Trogira projektirani su i obostrani nogostupi širine po dva i pol metra, te je predviđen prostor za autobusna ugibališta i postavljanje natkrivenih čekaonica za putnike kazuju u Hrvatskim cestama. G.Dragan |