Točan broj upisanih objekata ne postoji jer, primjerice, Općinski sud u Zadru koji mjesečno zaprima oko 1500 zemljišno-knjižnih predmeta, ne vodi poseban upisnik iz kojega bi taj podatak bio vidljiv. U utorak je u Zadru održan jedan iz niza sastanaka predsjednika Općinskog suda Željka Rogića, pročelnika Područnog ureda za katastar Nenada Javorana i pročelnika Županijskog upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Željka Letinića s ciljem pronalaženja jednostavnijeg načina i postupka za upis obnovljenih kuća u zemljišne knjige.
Uredna dokumentacija
Po Zakonu o prostornom uređenju i građenju, vlasnicima obnovljenih kuća omogućen je njihov upis u zemljišne knjige uz uvjet posjedovanja uredne dokumentacije s rješenjem o obnovi, projektom obnove i podacima o obavljenom tehničkom pregledu. Osim toga, tim je ljudima bila potrebna i potvrda da za njihove kuće nije potrebno izdavanje uporabne dozvole, ali su u nadležnim službama uskoro konstatirali da zakon ide šumom, a praksa drumom jer je ostalo nejasno tko bi trebao provjeravati je li obnova tih objekata zaista obavljena po projektu i sukladno podacima o obnovi, županijski upravni odjel ili Zemljišno-knjižni odjel. Posljedica uočavanja zakonske rupe bila je prestanak izdavanja potvrda, ali su neke ispostave županijskog Upravnog odjela, primjerice ona u Benkovcu, nastavile izdavati famoznu potvrdu što je dodatno zbunjivalo vlasnike kuća.
- Radi se o dokumentima sa snagom uporabne dozvole, ali mi nismo katastar, niti imamo arhivu i evidenciju s podacima o obnovljenim kućama. U principu, naše ispostave ne bi trebale izdavati te potvrde da vam ne treba uporabna dozvola, već bi po mom mišljenju za upis u zemljišne knjige trebali biti dovoljni rješenje o obnovi i projekt obnove, smatra županijski pročelnik Željko Letinić navodeći kako “nadležno Ministarstvo daje potvrde da je objekt prošao kroz program obnove, što bi trebalo biti dovoljno za upis u zemljišne knjige”. Ali, dodaje Letinić, o tome hoće li potvrde Ministarstva biti prihvaćene, odlučuje sud. Još je veći problem u tome što tisuće vlasnika obnovljenih kuća od izvođača radova nisu dobili dokumentaciju o obnovi - projekte, zapisnike o tehničkom prijemu i primopredaji.
Brojna poduzeća koja su radila u obnovi otišla su u stečaj, arhiva Ministarstva je nesređena ili ne postoji, pa vlasnici ne mogu doći do potrebne dokumentacije koja im omogućuje da kuće upišu u zemljišne knjige za stotinjak kuna administrativnih troškova. U protivnom bi, po Zakonu o legalizaciji, to plaćali 10, 20, pa i 30.000 kuna.
- U Općini Poličnik je obnovljeno blizu 800 kuća, ali većina vlasnika nema potrebnu dokumentaciju, a ja mislim da bi rješenje o obnovi moralo biti dovoljno. S tim, naravno, da svi oni koji su širili objekte mimo projektne dokumentacije o obnovi, to moraju i prijaviti jer je upravo njima to u interesu - kaže Davor Lončar, načelnik na čijem je području stiglo svega oko 140 zahtjeva za legalizaciju objekata koji nisu prošli kroz program državne obnove. Ali, s Općinskog suda u Zadru sada stiže informacija za vlasnike obnovljenih kuća bez potrebne dokumentacije:
- Vlasnici građevina koje su izgrađene, rekonstruirane ili sanirane u sklopu projekta obnove trebali bi se obratiti nadležnom ministarstvu koje im treba izdati zamjensku dokumentaciju, bilo uvjerenje ili odluke u okviru svoje nadležnosti, a iz te bi dokumentacije trebalo biti razvidno da su ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl. 332. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, pa tako i da za te objekte nije potrebna uporabna dozvola odnosno da sve te isprave predstavljaju akte za uporabu - napismeno nam je u ime Zemljišno-knjižnog odjela Općinskog suda u Zadru odgovorila glasnogovornica Katarina Zdunić.
Potrebno je samo da se u mjesnim odsjecima za obnovu podigne obrazac na temelju kojega Ministarstvo izdaje spasonosnu potvrdu kojom se bitno olakšava i ubrzava upis objekata u zemljišne knjige. Ostaje dakako, da se nadležni dogovore tko će i kroz kakav postupak kontrolirati točnost prijavljenih podataka i podudaranje projekata o obnovi sa stvarnim stanjem na terenu.
Siromaštvo ili aljkavost?Odlukom Općinskog vijeća komunalni smo doprinos sveli na svega jednu kunu po prostornom metru, ali zbog ostalih troškova legalizacije, ni to nije bilo dovoljno za veći odaziv bespravnih graditelja. Zahtjeve za legalizaciju uglavnom su podnosili ljudi koji ne žive u općini Stankovci već u Njemačkoj, Zagrebu ili Splitu, ali ovdje imaju kuće, takvih je oko 80 posto, dok se lokalno stanovništvo slabo odazvalo. Ne znam je li to “poruka siromaštva” ili je u pitanju aljkavost, ali me strah da Zakon o legalizaciji neće imati očekivani učinak, izjavio je načelnik Stankovaca Željko Baradić. |