Ta dionica zadovoljava uvjet EU-a o ekonomskoj opravdanosti, a kako dnevni promet na toj cesti iznosi 15 tisuća automobila, postoji velika mogućnost da će EU odobriti ovaj zahtjev Hrvatske.
Nakon što su se posljednjih dana opet rasplamsale političke i javne polemike o izgradnji pelješkog mosta, valja podsjetiti kako je Ministarstvo prometa 4. veljače s tvrtkom STTE Consortium potpisalo ugovor u vrijednosti od 178.536 eura za izradu “Uvodne studije izvedivosti za moguće povezivanje RH” (koju će u 90-postotnom iznosu financirati EU). Sukladno ugovoru bi tvrtka STTE Consortium u roku od sedam mjeseci morala analizirati osam opcija za povezivanje dva razdvojena teritorija RH (kod Neuma) i “identificirati optimalno rješenje imajući u vidu političke (granične), ekonomske, prometne, socijalne i aspekte zaštite okoliša”.
Osam peljeških opcija
Studija će, dakle, u obzir uzeti sljedeće opcije: Most kopno-Pelješac s pristupnim cestama, te novom cestom preko Pelješca do D8; Most kopno-Pelješac s pristupnim cestama bez nove ceste preko Pelješca do D8; Cestovni koridor brze ceste s posebnim režimom prometa (i statusom) u zaleđu Neuma; Tunel kroz teritorij Bosne i Hercegovine; Rekonstrukcija postojeće ceste te gradnja nove ceste preko Pelješca od trajektne luke u Trpnju do D8 uz korištenje postojeće trajektne veze; Korištenje postojećih pristaništa na upornjacima mosta Kopno-Pelješac te gradnja pristupnih cesta s kopnene strane do D8, a s pelješke strane do D414; Korištenje postojećih pristaništa na upornjacima mosta Kopno-Pelješac te gradnja pristupnih cesta te novom cestom preko Pelješca do D8; Jadransko - jonska autocesta kroz BiH s izlazima u Metkoviću i Dubrovniku.Barroso na potezu
Krajem lipnja ili početkom srpnja tvrtka STTE Consortium će Vladi predložiti jedno od ovih rješenja, a u Ministarstvu prometa i Vladi otvoreno “navijaju“ za rješenje u okviru kojeg bi se izgradio pelješki most. Hrvatske ceste su izradile projektnu studiju mosta koji bi, kako je rečeno, bio višestruko jeftiniji od onog kakvog je predlagala HDZ-ova Vlada, a ta studija je proslijeđena i konzultantu koji radi opću studiju.Nakon što konzultantska tvrtka Vladi predloži model, u Banskim dvorima će donijeti odluku i zatim određeni model uputiti Europskoj komisiji na ocjenu.
Europska komisija zatim u nekoliko mjeseci treba odlučiti prihvaća li predloženi model i u kojem ga je obujmu spremna financirati, a u Vladi se nadaju kako bi opseg sufinanciranja mogao dosegnuti do 50 posto ukupnog projekta.
FRENKI LAUŠIĆ