Hrvatska vojska iselila je s Kukuzovca prije 6-7 godina, nakon što je taj kompleks proglašen neperspektivnim za potrebe Oružanih snaga. Sve do polovice rujna prošle godine Kukuzovac je bio u posjedu MORH-a, a od tada je predan na upravljanje Agenciji za upravljanje državnom imovinom.
Promjenom statusa Kukuzovac je napravio veliku “rupu” u sinjskom gradskom proračunu. Još je važnije da nitko ne zna odgovor na pitanje što će ubuduće biti s tim prostorom, hoće li se zapustiti kao i drugi napušteni vojni objekti ili će Sinj znati upotrijebiti taj prostor i s njim učiniti razvojni iskorak. Kukuzovac je kao vojni kompleks uspostavila i opremila vojska bivše države. Na Kukuzovcu je bilo veliko vojno strelište, a u izgrađenim zemunicama golemo spremište streljiva i drugih minsko-eksplozivnih sredstava. Vojska bivše države imala je s Kukuzovcem velike planove pa je taj kompleks početkom devedesetih godina prošlog stoljeća proširila gotovo dvostruko, na 2,5 milijuna metara četvornih.
Tadašnja Općina Sinj, koja je u svojim granicama raspolagala s takozvanom općenarodnom imovinom, dala je Saveznom sekretarijatu za narodnu obranu stotinjak hektara zemljišta na Kukuzovcu, a zauzvrat je dobila napuštene vojarne Štaliju i Pekaru u centru grada te polovicu tadašnjeg Doma JNA.
Spremišta
Danima prije konačnog odlaska kolone kamiona s Kukuzovca su u smjeru Knina odvezle na stotine tona streljiva, minsko-eksplozivnih sredstava, oružja i inženjerijske mehanizacije. Odmah po odlasku JNA Kukuzovac su preuzeli pripadnici HV-a.
Napuštene zemunice ponovno su pretvorene u spremišta minsko-eksplozivnih sredstava, a od kolovoza 1992. godine, kada je u Sinju otvoreno Središte za obuku pješaštva HV-a, Kukuzovac je sa svojim strelištem postao glavni poligon za obuku. On je to ostao sve dok se preustrojem HV-a spomenuto Središte nije ugasilo. Vojni kompleks Kukuzovac bio je izdašni izvor prihoda sinjskoga gradskog proračuna na ime komunalne naknade s više od 2,5 milijuna kuna godišnje.
Početkom prošle godine iz MORH-a su zatražili da im Sinjani izdaju novo rješenje o plaćanju komunalne naknade za Kukuzovac, uz obrazloženje da na tom kompleksu više ne obavljaju djelatnost. Na kraju je MORH za prvih šest mjeseci prošle godine ipak uplatio po priijašnjem rješenju razrezanih 1.270.000 kuna.
Naknadno je MORH sinjskom proračunu uplatio još 132.000 kuna za srpanj, kolovoz i polovicu rujna, što je 50 posto dotadašnje komunalne naknade za spomenuto razdoblje. Od 16. rujna svih 2,5 milijuna kvadrata sada već bivšega vojnog kompleksa Kukuzovac MORH je predao Državnoj agenciji za upravljanje državnom imovinom.
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu sve nad čim skrbi Agencija za upravljanje državnom imovinom oslobođeno je plaćanja obveza koje se smatraju javnim davanjima. Preuzimanjem Kukuzovca prestala bi obveza uplate komunalne naknade. Kako je u kolovozu prošle godine po istom principu prestala uplata istog doprinosa na ime Vojarne Ivaniša Nelipića, proračun je ostao bez 3 do 3,5 milijuna kuna godišnje.
Snažno uporište JNAPočetkom agresije na Hrvatsku JNA je Kukuzovac pretvorila u snažno uporište s prijetnjom da će, u slučaju pokušaja zauzimanja od pripadnika ZNG minirati spremišta mina. Unatoč izolaciji Kukuzovca, koji je ostao bez struje i vode, nije se ostvarila prijetnja miniranja, od čega bi bila ugrožena susjedna naselja Radošić, Brnaze, Turjaci, Dicmo i sam Sinj, već su poslije uspješnih pregovora pripadnici JNA trajno napustili Kukuzovac i Sinj 4. listopada 1991. |