Time je još jednom kompromitirano ulaganje od 17,2 milijuna eura u brod koji je od ljeta 2008., prema tadašnjim izjavama čelnika državne kompanije, trebao “poboljšati brzinu i kvalitetu putovanja od Splita prema Veloj Luci i Lastovu”. Unatoč optimističnim najavama, “Korčula” se nije pokazala kvalitetnim rješenjem za najdužu (55 nautičkih milja) i većim dijelom godine najzahtjevniju liniju prema našim otocima.
Prodana ‘Istra’
A da situacija bude još složenija, “Jadrolinija” je u međuvremenu prodala “Istru”, trajekt koji je često mijenjao “Korčulu” na “matičnoj” pruzi tijekom popravaka ili opskrbe gorivom.
Upravo zbog svih problema građani opravdano postavljaju pitanje zbog čega su se čelnici “Jadrolinije” odlučili za kupnju baš tog trajekta koji su dotadašnji grčki vlasnici prodavali nakon samo nepunih šest mjeseci plovidbe?
Naime, “Korčula” je pod imenom “Ariti” isporučena u prosincu 2007. godine malo poznatoj grčkoj kompaniji “Horizontas Shipping” koja je održavala linije prema otoku Krfu.
Brod je izgrađen u brodogradilištu “Kanellos Brothers” u Perami, dakle u istom škveru kao i “Tin Ujević” na kojem se također javljaju manji kvarovi.
Riječ je o brodogradilištu koje po svojoj veličini, opremljenosti i standardima već na prvi pogled ničim ne može konkurirati jadranskim navozima odakle su u “Jadrolinijinu” flotu tijekom proteklih 60-ak godina stigli brojni pouzdani trajekti i brodovi.
Unatoč takvim “referencijama”, grčki je trajekt već u svibnju 2008. promijenio “dres” i postao “Korčula”, a krajem lipnja prvi put je isplovio iz splitske luke prema Veloj Luci i Ublima.
Bačićeva zalaganja
Time je bio ispunjen dio Programa obnove “Jadrolinijine” flote koji se odnosio na kupnju broda za pučinske otoke za što se, među ostalima, svesrdno zauzimao Korčulanin Branko Bačić, tadašnji državni tajnik za more i predsjednik Nadzornog odbora “Jadrolinije”.
Međutim, prve jesenske plovidbe po olujnom jugu i visokim valovima u Korčulanskom i Lastovskom kanalu donijele su teškoće za “Korčulu”, pa su zabilježena pucanja varova na brodskim bokovima i problemi s pramčanim dijelom.
Dobrim dijelom i zbog kvara na turbini jednog od pogonskih strojeva brod je već nakon pola godine od preuzimanja pruge u Jadranu morao otploviti na remont u Mali Lošinj. I nakon dvomjesečnog remonta javljali su se razni problemi na brodu, poput pucanja cijevi u strojarnici, kvarova na krmenoj rampi za ukrcaj vozila i desnoj krmenoj rampi za ukrcaj putnika. Brod je od siječnja do ožujka prošle godine bio na remontu u Malom Lošinju, a od prosinca 2010. do veljače 2011. u vranjičkom škveru.
Svi spomenuti kvarovi, uz rijetko dostignuto planirano trajanje plovidbe od dva i pol sata na relaciji Split-Vela Luka, dokazuju kako kupnja “Korčule” prije tri godine nikako nije bila dobar posao ni pojačanje za bijelu flotu. gordan zubčić
'Kvarovi su normalni kada se vozi 16 sati dnevno'Iz Tehničke službe Jadrolinije po pitanju navodnih učestalih kvarova na trajektu “Korčula” dobili smo odgovor da su u pitanju kvarovi kakvi se događaju i na svim ostalim brodovima u floti, a uzrokovani su eksploatacijom samih brodova.- Trajekt Korčula održava jednu od najzahtjevnijih linija pogotovo u zimskom razdoblju, a prema praćenju troškova održavanja broda nema nikakvih naznaka da postoji povećani trošak zbog učestalih kvarova ili loših tehničkih rješenja. Kvarovi tipa oštećenja turbine ili cjevovoda proizlaze iz velikog broja sati rada strojeva, a u slučaju Korčule u pitanju je preko 16 sati dnevno - ističu u “Jadroliniji”. Što se tiče tvrdnje da postoje i problemi sa spuštanjem i podizanjem krmenih rampa, u “Jadroliniji” kažu kako su u nekoliko navrata imali probleme, no oni su posljedica učestalog korištenja rampa i loših uvjeta u samim pristaništima, a sve ih je otklonila posada u okviru redovnog održavanja. Tvrde, nadalje, da nije bilo pucanja varova na oplati broda kao niti značajnijeg pucanja cijevi, dakle ništa izvan uobičajenog redovitog održavanja u plovidbi. Potvrđuju da je u ožujku 2009. došlo do havarije turbine lijevog glavnog motora, no to se dogodilo tijekom probne vožnje nakon što je u brodogradilištu Mali Lošinj obavljen redoviti remont. Utvrđeno je da je havariju uzrkovalo oštećenje ležaja turbine. |
|
Teško gorivoSlužbeni kapacitet “Korčule” je 700 putnika i 170 automobila. Brod je dug 101,4 metra i širok 17,3 metra, a od većine “Jadrolinijinih” trajekata razlikuje ga i pogon na teško gorivo zbog čega je povremeno izostajao s linije zbog opskrbe gorivom u bakarskoj luci. |
|
Ključni problemiteškoće s pogonskim strojevima |
