Dalmacija Šibenik

ni jedan se nije javio!

Odnija vrag mesarski panj, daj kakvu državnu službicu: u ovom dalmatinskom gradu nedostaje obrtnika, ali učenici imaju druge planove...

ni jedan se nije javio!

Početkom svake godine Hrvatski zavod za zapošljavanje izdaje Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku zapošljavanja, koja se odnosi i na kreiranje upisnih kvoti u trogodišnje i četverogodišnje strukovne škole. To da u Šibeniku ima viška ekonomista i službeničkih "diploma", kao i u ostalim dalmatinskim gradovima, te da nedostaje, na primjer, medicinskih sestara/tehničara, kako se navodi u dokumentu, nije neka novost. Nije nepoznato ni da godinama vlada potražnja za školovanim konobarima i kuharima, mesarima, pekarima, zidarima, vodoinstalaterima...

No, jesu li podaci o višku, odnosno manjku radnika pojedinih zvanja i zanimanja koje obrađuje "burza rada" i na osnovi kojih propisuje smanjenje, odnosno povećanje upisnih mjesta u školama doista u suglasju sa stvarnim stanjem stvari, odnosno “pulsom” poslodavaca, i koliko se uopće preporučene kvote uvažavaju prilikom raspisivanja natječaja za upis u novu školsku godinu, doznali smo u razgovoru s nekolicinom ravnatelja šibenskih strukovnih škola.

Tehnička škola, po riječima Josipa Belamarića, njezina ravnatelja, ni ove, kao ni prethodnih godina neće imati gotovo nikakvih upisnih "pretumbacija".

- Sva zanimanja za koje školujemo naše učenike, a iz područja su strojarstva, brodostrojarstva, elektrotehnike i građevine, stalno se traže. Praktički tu nemamo što korigirati. Dapače, u razrede upisujemo po 24 umjesto preporučenih 26 učenika, da i ostale strukovne škole popune svoje kvote - izričit je Belamarić.

Upisali dvojicu

Znatnih odstupanja na jesen neće biti ni u Prometno-tehničkoj školi, iako Zavod preporučuje smanjenje broja upisanih u zanimanje tehničar za logistiku i špediciju. Ravnatelj Zdravko Peran naglašava da su tehničari za logistiku itekako traženi od strane trgovačkih lanaca i, općenito, u realnom sektoru.

- Riječ je o zanimanju čiji je obrazovni program usklađen sa europskim standardima. Iz njega se "regrutiraju" izvrsni skladištari i logističari u prodaji, a budući da smo prije nekoliko godina upisnu kvotu prilagodili tržištu, iduće školske godine slijedit ćemo lanjsku upisnu kvotu - kaže Peran.

Da se preporuka već nekoliko godina u slučaju Industrijsko-obrtničke škole nije mijenjala, iako je tržište ponovno počelo tražiti pojedine profile zanimanja, spomenuo je Zoran Živković, ravnatelj te škole. Naveo je primjer trogodišnjeg zanimanja elektromehaničara, kojega tri posljednje godine nisu upisivali.

- Računajući upravo na tu preporuku, izostavili smo elektromehaničare iz natječaja, međutim potencijalni poslodavci su nas počeli nazivati jer ne mogu doći do kadra. Sugeriraju nam da upišemo novu generaciju. Ove godine, nažalost, izostao je i upis plinoinstalatera, izrazito deficitarnog zanimanja u kojemu su naši učenici ostvarivali odlične rezultate na brojnim strukovnim natjecanjima u Hrvatskoj.

Dijelom se to dogodilo i zbog pristupa resornog Ministarstva upisu srednjoškolaca u 3-godišnja strukovna zanimanja. Bit ću konkretan: prošle godine u plinoinstalatere smo na prvom upisnom roku upisali dva učenika, a znamo da bi nam se kvota dobrim dijelom popunila u rujanskom roku, nakon popravnih ispita. Unatoč našim sugestijama koje su plod iskustva, Ministarstvo i dalje "briše" razrede u koje se u prvom upisnom roku ne upiše najmanje troje učenika.

U drugim školama, poput jedne zagrebačke građevinske škole, situacija je bila još dramatičnija. Ukinuta su 3-4 razreda bez obzira na to što je ravnatelj tvrdio da bi ih sve popunio u rujnu, na drugom upisnom roku. Takvu praksu treba hitno mijenjati - smatra ravnatelj Živković.

Čudan sustav podataka

Njegova škola je, inače, lani zabilježila izvanredan upisni rezultat u novom 4-godišnjem zanimanju brodskog električara, u kojemu je na 22 mjesta konkuriralo 90-ak kandidata. Trećini je to bio prvi izbor.

Kad je o preporuci Zavoda riječ, Dražen Sekso, ravnatelj šibenske Srednje strukovne škole, kaže da je prilično neprecizna.

- Godinama nam dolazi obrazovna preporuka koja je, u biti, samo sugestija, i to nedovoljno precizna. Po njoj ispada da bi trebalo ugasiti jedno 12-13 razreda u Šibensko-kninskoj županiji i, umjesto njih, ponuditi tri razreda kuhara, jedan razred zidara, jedan pitura...

To su smjernice, no praksa je nešto posve drugo. Naša trogodišnja škola, tako, već nekoliko godina nudi upis mesara, nudili smo i upis pekara, ali nikad nismo imali niti jednog zainteresiranog kandidata. Ako su nam frizeri postali višak, čudi me da su u toj kategoriji i kozmetičari, jer ih je lani školovanje završilo samo 12, a od toga je pola otišlo na školovanje ili se zaposlilo.

Vrlo je čudan taj sustav podataka kojim raspolaže Zavod za zapošljavanje. Po njemu ispada da bi se u Šibeniku trebale školovati samo medicinske sestre, strojarski tehničari, arhitektonski tehničari, kuhari, pekari, slastičari, mesari..., a da bi neke škole praktički trebalo zatvoriti. Karikiram, ali ako se doslovno shvati - može se doći i do takvog zaključka - kaže Sekso.

Naslovnica Šibenik