Dalmacija Šibenik

zanimljiva zamisao

Bit će to prava komunalno-turistička atrakcija: do ovog dalmatinskog otoka stizat će se - mostunom!

zanimljiva zamisao

U skoroj budućnosti otok Krapanj će biti "mostunom" spojen s kopnom! Ta je inicijativa trenutačno samo na razini projektne ideje, ali se u ozbiljnim političkim i gospodarskim kontaktima otišlo prilično daleko, pa se smatra da bi radovi mogli početi u proljeće 2021. godine.

U svemu je, dakako, najintrigantniji izraz "mostun", krapanjsko-brodarička verbalna kovanica za atraktivan projekt. Riječ je o investiciji koja podrazumijeva i mali pontonski most i podmorski tunel, pa se spajanjem dijelova tih riječi dobio radni naziv "mostun"!

– Podmorski spoj Krapnja i Brodarice bio bi dug oko 350 metara. Od aktualnog trajektnog pristaništa na Brodarici do stare i zapuštene krapanjske gusterne. Zamislili smo ga kao sretan spoj klasične infrastrukture i turističke atrakcije.

Zašto turističke atrakcije? Pa zato što bi taj podmorski tunel bio istodobno i prirodni akvarij, jer bi turisti, i ne samo oni, na putu do Krapnja mogli kroz prozirnu, akrilnu kupolu promatrati ribe i cijeli podvodni svijet na toj trasi. Mostun bi bio namijenjen samo pješacima, i bio bi širine između četiri i šest metara, te visine pet metara.

Mislili smo, dakako, i na izuzetne situacije, kad s Krapnja valja odvesti bolesnika, invalida, ili na neki drugi hitni slučaj. Za takve prilike ili neprilike planirano je malo električno vozilo, s liftom na kraju tunela – s neskrivenim zanosom i poslovnom odlučnošću govorio nam je Joško Bačelić, predsjednik Turističke zajednice Krapanj-Brodarica.

Akril je, tvrde stručnjaci, prozirniji od stakla, ali i skup. Zato će se kod konačnog preciziranja projekta morati dobro odvagnuti u kojoj mjeri taj atraktivni materijal valja kombinirati s metalnom konstrukcijom ili betonom.

Da atraktivna brodarička zamisao nije samo insert iz filma "Moje pjesme, moji snovi", govori podatak da je naišla na jednodušnu potporu na prvoj, ali i završnoj točki objedinjavanja projekta, kod šibenskoga gradonačelnika dr. Željka Burića i u uredima Bruxellesa.

– Gradonačelnik Burić je od prve "kliknuo" na našu zamisao. Zato ga smatram zvijezdom našeg projekta. Mi znamo da se Šibenik nemalo istrošio u brojnim projektima ostvarenima u zadnje vrijeme. Posebice oko tvrđava. Stoga očekujemo tek simboličnu financijsku potporu za naš mostun, oko pet posto ukupne investicije.

No, potpora lokalne samouprave, Grada i Županije, od vitalnog je značenja kad ideš kucati na druge, više instancije. A mi smo, zahvaljujući našem mještaninu Marku Curaviću i šibenskoj europarlamentarki Ivani Maletić, već "debelo" odškrinuli bruxelleska vrata. I dočekali uvjeravanja "kako je naša zamisao upravo u sferi projekata koje podržava Europska unija".

Za one koji nisu čuli za Marka Curavića valja napomenuti da je on bio direktor Odjela za financiranje EU projekata, a danas je gotovo ključni čovjek u europskom odjelu za svemirska istraživanja – još jednom se oglasio Joško Bačelić.

Veliku potporu projektu spajanja Krapnja s kopnom daje i Županijska gospodarska komora, preciznije njezin predsjednik Ivan Soža.

– Obavili smo razgovor na razini Hrvatske gospodarske komore te dobili čvrsto obećanje kako će zajedno s nama gurati projekt. Ne vjerujem ni da ćemo dobiti odbijenicu od Ministarstva mora i prometa, koje je, priznali mi to ili ne, ključno u cijeloj zamisli – izjavio nam je Soža.

I tako, malo-pomalo, dođosmo do najosjetljivijeg segmenta projekta, visine investicije. Najjeftinija varijanta, s puno betona i malo akrila, koštala bi oko pet milijuna eura. Realno, investicija će biti barem dva puta skuplja. No, i na tom planu Krapljani i Brodaričani imaju svoga konja za utrku.

– Već smo dobili pisma namjere od dviju uglednih svjetskih kompanija glede sufinanciranja projekta. Riječ je o američkoj tvrtki Reynolds Polimer, vjerojatno najboljem proizvođaču akrila na svijetu, te uglednoj poljskoj firmi DIP Ocean Tehnology. Poljaci su i stigli kod nas na krapanjsku ćakulu o investiciji. I bili, blago rečeno, oduševljeni našim otokom i Brodaricom.

I oni su uvjereni da bi mostun vrlo brzo primamio velik broj turista i bio mali "keš-automat", točnije dugoročno rentabilna investicija. Ta je poljska tvrtka i gorljivi zagovornik inicijative o povezivanju triju mora (Baltik, Jadran, Crno more).

Projekt bi se, nema sumnje, uklopio u zamisao šibenske gradske "vlade" da turistički oplemeni obalu od Tvrđave sv. Nikole do Grebaštice. Rezultirao bi brojnim multiplikatorskim efektima, koji su sve samo ne zanemarivi – još jednom će Bačelić.

Krapljansko-brodaričke emocije ostavili smo za kraj priče. Njihovo detektiranje prepustili smo Ljiljani Nanjari i Velimiru Šumeri, čelnim ljudima Mjesnog odbora Brodarica.

– Mostun je sjajna ideja, puno ozbiljnija i realnija od one pokrenute prije tridesetak godina, kad se glasno razmišljalo o mostu Brodarica – Krapanj. Krapanj i Brodarica su dva tila, a jedna duša. I ne mirimo se s bolnom istinom da je u Australiji dvadeset puta više Krapljana nego na rodnom otoku.

Od nekad 1800 žitelja, Krapanj je pao na njih stotinjak. Ako ostvarimo zamisao o podvodnom tunelu, vratili bismo se u stara doba. Krapanj bi ponovno postao centar za sve nas koji potječemo s otoka, ali smo se preselili na kopno – uglas će Ljiljana i Velimir.

 

Naslovnica Šibenik