Dalmacija Šibenik

Spomen na prvu Europsku Hidroelektranu iz 1895. na rijeci Krki

Prvi osvijetljeni grad u svijetu je naš Šibenik

Spomen na prvu Europsku Hidroelektranu iz 1895. na rijeci Krki

Strojarnica prastare hidroelektrane na arhivskoj snimci

Slučajno ili ne, postavljanje spomen-obilježja Međunarodne udruge za energetiku i računarstvo (IEEE) na zidine stare HE Krka (Jaruga I), u sjećanje na prvu hidroelektranu u Europi s izmjeničnom strujom iz 1895., palo je u vrijeme 157. godišnjice rođenja genijalnog vizionara Nikole Tesle.

U akciji verificiranja povijesno važnih tehničkih, posebice elektroenergetskih objekata u Europi i u svijetu, ta svjetska stručna udruga inženjera elektrotehnike i računarstva, sa sjedištem u SAD-u, u Hrvatskoj će na sličan način obilježiti 40-ak tehnički vrijednih objekata, od 200 planiranih u cijelom svijetu.

Povijesni dan

Tako je, 108 godina nakon povijesnog dana 28. kolovoza 1895., kad su na šibenskim ulicama iz “centrale” na Slapovima Krke zasvijetlile prve električne žarulje, na najbolji način odano priznanje nenadmašnome djelu Nikole Tesle, koji je osmislio sustav izmjenične struje i prijenosa dalekovodom.

HE Krka proradila je nakon gradnje dalekovoda do Šibenika 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon prve hidroelektrane u svijetu na rijeci Niagari, prema projektu američkog inženjera Forbesa. Ali ona je tek iduće, 1896., godine uspjela dovesti struju do 35 kilometara udaljenoga grada Buffala, a tada je Šibenik već svijetlio.

Stručnjaci i dužnosnici HEP-a i IEEE-a, uz brojne posjetitelje NP Krka, obišli su obnovljene ostatke stare elektrane na slapovima Krke i HE Jaruga II iz 1903., koja i danas radi u sustavu HEP-ovih hidroelektrana snagom od oko šest megavata.

Na toj je elektrani 1937. obavljen veliki remont, kao i nešto kasnije, ali potpuno je sačuvala svoj izvorni izgled pa je živi muzej i predstavlja povijest hrvatske energetike. Proteklih su joj se dana divili mnogi domaći i svjetski stručnjaci, među njima i Peter Peacker, predsjednik uglednog IEEE-a.

Šibenik je električnu struju trebao za svoju prvu industrijalizaciju krajem 19. stoljeća, tvornicu karbida i cijanamida (društvo SUFID) za potrebe čeličana. Iz nje će poslije na gradskom predjelu Crnica nastati Tvornica elektroda i ferolegura, koja je ugašena 1955. godine.
Međunarodna udruga za energetiku na zidine stare HE Krka postavila je spomen-ploču
Ideju da se na rijeci Krki izgradi hidroelektrana te da se struja dalekovodom od 11 kilometara provodi u Šibenik osmislio je poznati šibenski gradonačelnik Ante Šupuk, njegov sin Marko, te inženjer Vjekoslav Meichsner sa skupinom stručnjaka iz Hrvatske, Beča i Pešte. Elektrana je projektirana, financirana i izgrađena u nekoliko godina, a glavni agregati i strojevi bili su iz Austrije i iz mađarske tvrtke “Ganz”. Zanimljivo je da je upravo “Ganz” početkom 60-ih godina prošloga stoljeća Luci Šibenik isporučio dvije mosne dizalice od sedam tona za prekrcaj tereta iz brodova i u njih.

Instalirana snaga HE Krka bila je 320 KS, a poslije je ugradnjom još jednog agregata povećana na 640 KS (oko 470 kW). Grad je bio osvijetljen javnom rasvjetom, stilskim balonima s mrežicom u obliku kaplje, od kojih i danas jedan svijetli u Krešimirovu gradu.

Teslin izum

U tom sustavu prijenosa energije u potpunosti je vrlo uspješno primijenjen izum Nikole Tesle s izmjeničnom, a ne istosmjernom strujom. Grad Šibenik tako je bio prvi u svijetu koji je noću zasjao “Teslinom strujom”, tek poslije to su redom primjenjivale i europske metropole i druga mjesta.

Upravitelj hidroelektrane Jaruga II inženjer Dario Miorin danas o tome kaže:

− Bio je to revolucionarni tehnički pothvat s tehnologijom u elektroindustriji s kraja 19. stoljeća koja je bila tek u povojima, ali iza koje je stajalo snažno Teslino djelo. Zahvaljujući upravo Teslinoj genijalnosti, Šibenik je bio prvi osvijetljeni grad u svijetu. Taj dan, 28. kolovoza 1895. godine, nikada se ne smije zaboraviti. U sustavu prijenosa struje od Krke do grada Šibenika bilo je šest manjih trafostanica za struju od 110 volta. Njome je najprije osvijetljen predio Dobrića koji stubama vodi do obale, a potom i ostale ulice.

Zbog onoga što je HE Krka značila u to doba, ja je zovem “majkom svih hidroelektrana”.

JOŠKO ČELAR

Naslovnica Šibenik