Dalmacija Šibenik

GOSPODI POMILUJ

NAKON 70 GODINA Grkokatolici se vraćaju u Kričke

GOSPODI POMILUJ

Slavit ćemo liturgiju pred crkvom, sjetiti se svih župnika koji su ovdje djelovali, naših pokojnika i moliti Bogorodicu za sve. Pridružit će nam se i rimokatolički svećenici, koji se rado odazivaju našim bogoslužjima – objašnjava otac Milan Sti

Pred ruševinama crkve Bogorodičina Pokrova u Kričkama, u subotu ujutro će se, nakon gotovo 70 godina, služiti grkokatolička liturgija, upravo u selu drniškoga kraja koje je u 19. stoljeću bilo središte katolika istočnog obreda, kojih je u svijetu nešto više od deset milijuna.

Najviše ih je u Ukrajini, a istočni kršćani u zajedništvu s rimskim Papom, specifikum su područja bivše Austro-Ugarske.

Crkve spalili četnici

Velike crkve u Kričkama, Baljcima i manju u Vrlici koje su služile grkokatolicima od 1832. godine, spalili su i djelomično razorili četnici 1942., a komunisti su kričansku koristili za skladište sijena, pa je izgorjela u požaru.

Od 878 unijata, ili injata kako su ih zvali u Dalmaciji, u popisima iz 1846. ostalo je tek petstotinjak raspršenih vjernika. Podijelili su se u krajnosti; nakon 1945. godine pisali su se ili kao Hrvati katolici ili pravoslavni Srbi.

No, novoizabrani križevački biskup msgr. Nikola Kekić uspostavio je dalmatinski vikarijat želeći obnoviti grkokatoličanstvo na Mediteranu.

 - Crkve su velike, trobrodne bazilike s dva zvonika, i bit će nam potrebna državna pomoć da ih obnovimo jer su ujedno i spomenici kulture. Zasad smo uredili okoliš oko hrama i župnog dvora, a sljedeći korak bi bio čišćenje unutrašnjosti od ruševina i postavljanje krovišta – kaže otac Milan Stipić, grkokatolički vikar za Dalmaciju, koji redovito služi liturgiju u splitskoj crkvi Gospe Uskočke na Dobriću, dobivenu na korištenje od Splitsko-makarske nadbiskupije.

 - Slavit ćemo liturgiju pred crkvom, sjetiti se svih župnika koji su ovdje djelovali, naših pokojnika i moliti Bogorodicu za sve.

Pridružit će nam se i rimokatolički svećenici, koji se rado odazivaju našim bogoslužjima, jer to i jest slika Kristove Crkve, bez podjela za bratskim stolom – objašnjava o. Stipić, pretpostavljajući kako domaći Srbi ne bi trebali stvarati probleme jer se među narodom sačuvalo međusobno poštovanje.

Župnici sa Žumberka

Inicijative za sjedinjenom Crkvom kršćanskog Istoka i Zapada počele su odmah nakon raskola 1054. godine, a u zapadnoj Ukrajini službena unija je potpisana 1585. godine. Grkokatolika je u Hrvatskoj oko 24 tisuće, a najviše ih živi na Žumberačkoj gori.

U Dalmaciji, tadašnjoj mletačkoj zemlji, zajednicu u jedinstvu s papom pokušao je organizirati 1648. godine vladika Epifanije Stefanović, ali to je pošlo za rukom 1832. godine trojici svećenika: Petru Krički, parohu u Kričkama, Marku Busoviću u Baljcima i Pahomiju Busoviću u Vrlici.

Tri godine poslije posvećene su crkve u klasicističkom stilu po nacrtima arhitekta Valentina Presanija, gradnju je financirala monarhija, a narod ih je zvao “roge” zbog dvostrukih zvonika.

Župnik Petar Krička ubijen je prije gradnje crkve, a vlasti su uhapsile, pa nakon istrage pustile, nekoliko lokalnih Srba i pravoslavnih svećenika. Sljedeći grkokatolički župnici većinom su dolazili sa Žumberka, bili su obrazovani, angažirani i vrlo cijenjeni među ljudima svih kršćanskih opcija.

Zadnji je grkokatolički svećenik protjeran 1942. godine, kada su uništeni njihovi objekti u svim selima, ali je uspio spasiti matice koje su čuvaju u arhivu Križevačke biskupije, i tamo ljudi podrijetlom iz drniških sela mogu vidjeti kojoj su Crkvi doista pripadali njihovi preci.

damir šarac

 

Meštrovićev kum

 

Umjetnik Ivan Meštrović rodio se u Vrpolju Slavonskom, a kum na krštenju bio mu je grkokatolik Nikola Milaković iz sela Moseća, koji se u ravnici zatekao u berbi kukuruza. Grkokatolički župnik Kričaka Ladislav Laboš i fra Marko Ćaćić iz Graca među prvima su uočili talent momčića iz Otavica i preporučili ga za daljnje školovanje. Meštar je popu Ladislavu ostavio jedan od najranijih radova, skulpturu koju je stari svećenik do kraja života čuvao na noćnom ormariću.


 

Monsignor pop Janko

 

Stari Drnišani još se sjećaju legendarnoga grkokatoličkog župnika popa Janka Herakovića, koji je u Kričke stigao 1924. godine i ubrzo postao omiljen u puku zbog mudrosti, jednostavnosti i svjedočenja vjere.

Bio je celibatar, iako se grkokatolički svećenici prije ređenja mogu ženiti, a u Kričkama je živio sa sestrom, sve dok nije pobjegao pred četnicima 1942. godine. Poslije rata završio je u komunističkom zatvoru. Papa Ivan XXIII. imenovao ga je 1959. osobnim prelatom i dodijelio mu titulu monsignora, bio je i generalni vikar Križevačke biskupije, umro je 1961. godine.


 

 

Naslovnica Šibenik
Page 1 of 6FirstPrevious[1]23456Last