Dalmacijakrvava cetina

Povjesničar Ivan Kozlica: Žrtvama se trebaju baviti povjesničari, a ne ideologije

Piše Joomla\CMS\User\User
Dok god se žrtvama Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj ne priđe sa znanstvene strane, dokle god se njima bave ideologije a ne povjesničari, to će pitanje biti kamen spoticanja i nikad završeni spor među hrvatskim građanima čiji su očevi i djedovi pripadali različitim stranama u krvavom obračunu ideologija, koji našoj državi nije donio ništa dobro.

To je pristup i povjesničara Ivana Kozlice, koji ovih dana predstavlja nastavak svog magistarskog rada, knjigu “Krvava Cetina – masovni pokolji u cetinskom kraju i Poljicima u Drugom svjetskom ratu”, u kojoj je iscrpno istražio masovne zločine svih strana, većinom nad civilnim stanovništvom.

- U Drugom svjetskom ratu od Vrlike do Podstrane ubijeno je 6315 ljudi, a u masovnim pokoljima 2332 ljudi čija imena donosim u knjizi. Išao sam i korak dalje i donio rezultate istraživanja o počiniteljima, mjestima, odnosu prema žrtvama i uzrocima pokolja. Kroz desetak godina rada istražio sam 34 arhivska fonda i 20 ostalih fondova, obradio podatke iz 152 knjige, 34 znanstvena članka i 28 novinskih članaka, obilazio sam i teren tražeći informacije od ljudi, pa donosim 319 svjedočanstava i 378 fotografija na 624 stranice knjige – predstavio nam je Kozlica svoj rad.

Znanstveni pristup

Najmasovnije zločine na području koje je obradio u razdoblju od 1942. do 1944. godine počinili su nacisti, četnici u suradnji s talijanskim fašistima i partizanske jedinice pod vodstvom komunista, dok je ustaških i domobranskih smaknuća bilo najmanje. - Njemački vojnici odgovorni su za najveći zločin uz Cetinu 1944. godine: u selima podno Kamešnice u dva dana pobijeno je 1256 ljudi, a u poljičkom Docu Donjem u samo sat vremena ubijeno je 269 ljudi. Masovni četničko-fašistički zločini zabilježeni su u Vrlici, Maovicama, Biteliću i Gatima. Partizani su bacali u jame i strijeljali, a najviše za vrijeme ulaska u Sinj.

Najveći broj žrtava su civili, njih 1525, među njima ima i obitelji ustaša i domobrana, a najčešće se radi o odmazdi za partizanske akcije. Najdrastičniji primjer istrebljenja stanovništva je selo Voštane u kojem kroz nekoliko sati njemački vojnici divizije “Prinz Eugen” i četnici u njihovim odorama pobili 330 ljudi, od čega se nekoć najveće selo toga kraja nikada nije oporavilo i u njemu sada živi tek nekoliko obitelji. Među partizanskim žrtvama navodim i strijeljana 24 momka Prvog splitskog partizanskog odreda – kaže mr. Kozlica objasnivši i cilj svog dugogodišnjeg rada:

- Želio sam na jednome mjestu sabrati i detaljno popisati stravične događaje s jednog područja Dalmacije kako bi poslužile istraživačima koji se žele baviti Drugim svjetskim ratom. Nažalost, kad se u Hrvatskoj razgovara na tu temu, polazi se iz pozicija ideologija, od čega sam pokušao bježati i donijeti samo znanstveni pristup ovoj tematici. Koliko su ti zločini bili teški svjedoči i podatak da je deset posto stanovništva sinjskog i poljičkog kraja izgubilo život u Drugom svjetskom ratu. Najmanje što možemo učiniti za te ljude jest ne dopustiti da njihova nevina žrtva padne u zaborav – zaključuje Kozlica.

damir ŠARAC

Manje je više

Predsjednik Turističke zajednice Jelsa Tonči Makjanić potužio se na stalno ponavljanje pada broja gostiju u Jelsi što je potpuno krivo: - Mi smo počeli s novim načinom obrade podataka pa je ispalo da je gostiju manje, no točno je da u Jelsu stiže sve više gostiju, a ove godine zabilježeno je čak 220 tisuća gostiju – naglasio je Makjanić.


#IVANKOZLICA