Dalmacija Dubrovnik

'slobodna' na Korčuli

Dok se Korčulani svađaju je li fratar kojemu je predsjednica otkrila bistu nacistički suradnik ili hrvatski mučenik, ispod radara javnosti prošla je činjenica da su mu HDZ i SDP posmrtno dodijelili nagradu za životno djelo

'slobodna' na Korčuli

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je posjetila Korčulu te na obližnjem otočiću Badiji otkrila spomenik fra Bernardinu Sokolu i svečano otvorila galeriju nazvanu njegovim imenom, okrstila ga pritom "hrvatskim mučenikom" i – razbjesnila dobar dio korčulanske javnosti.

Kolinda na Korčuli otvorila galeriju nazvanu po fratru koji je kukavički odao partizane okupatorima i poslao ih u smrt

Rečeni fra Bernardin, naime, u memoriji Korčule figurira kao kvisling i kolaboracionist, čovjek koji je u rujnu 1944. godine, neposredno prije oslobođenja Korčule od Nijemaca, odao baš njima gdje se nalazi sklonište sedmorice partizana na susjednom otoku Vrniku i time skrivio njihovu smrt, jer su ih Nijemci odmah nakon toga pronašli i ubili.

Ni njegova sudbina nije bila ljepša – čim su Nijemci napustili otok, partizani su ga bez suđenja ubili i bacili u more. Za aktualnu predsjednicu države to je očito bilo dovoljno da ga proglasi "hrvatskim mučenikom", iako priličan broj Korčulana smatra da su hrvatski mučenici bili oni koje je Sokol izdao Nijemcima. Rekli bismo: klasična priča "made in Croatia".

O fratrovu krimenu iz rujna 1944. šira je javnost doznala već u srijedu, nakon što je povjesničar dr. Dragan Markovina, rodom upravo s Korčule, objavio detalje tih davnih događaja. Tako se doznalo da je o fra Bernardinovoj izdaji partizane obavijestio jedan Nijemac, stanoviti Vilim, koji se još prije Drugog svjetskog rata doselio na Korčulu i radio na otoku kao brijač, a u ratu bio prevoditelj u njemačkoj komandi.

Vilim je odmah obavijestio časnu sestru Manes Karninčić, tadašnju predstojnicu zavoda Anđela čuvara u Korčuli, inače suradnicu partizanskog pokreta, koja je to odmah prenijela partizanima. No Nijemci su bili brži, te su ubili partizansku sedmorku prije nego što su ih drugovi stigli spasiti. Kad su partizani došli osvetiti poginule, kazuju pojedini povijesni izvori, upravo su im ostali fratri s Badije, redom antifašisti, izručili fra Beru Sokola.

– U utorak sam došao kući, upalio TV i vidio kako Kolinda govori da su hrvatski mučenici, pa i fratar Sokol, zaslužni što danas imamo hrvatsku državu i što ona može biti predsjednica te države – kaže nam Markovina dok sjedimo u jednom od kafića u središtu Korčule, otkrivajući što ga je nagnalo da napiše tekst o fra Beri.

– Definitivno je on izdao tih sedam partizana, i to neposredno uoči oslobođenja. Druga stvar, kompletno korčulansko svećenstvo je bilo uz partizanski pokret, svi su bili antifašisti osim fra Bere Sokola, i sada baš njega predsjednica uzdiže kao mučenika. Zato sam morao reagirati.

Kako su nakon Markovinina teksta gotovo svi hrvatski portali stali pisati o kvislinškom fratru kojem predsjednica države otkriva spomenik, pitamo našeg sugovornika je li očekivao tako masovnu medijsku reakciju.

– Iskreno, ne. Mislio sam da to nikome neće biti atraktivno, jer Kolinda je već toliko gafova napravila da sam smatrao kako nitko neće reagirati. Mislim da je razlog takve reakcije to što je fra Bernardin Sokol surađivao s Nijemcima, a čak i u hrvatskom društvu postoji konsenzus da je to sramotno – kaže Markovina.

Korčulanski gradonačelnik Andrija Fabris u telefonskom razgovoru nam je ukazao kako su izvori koji govore protiv fra Bernardina Sokola kontroverzni, naglašavajući kako je svatko tko je bez suđenja ubijen za njega žrtva nepravde. Ako je netko ubijen i bačen u more, ne možete reći da je to u redu. Fabris navodi kako ne opravdava nikoga, ali nitko ne zavrjeđuje takvu sudbinu.

Također, gradonačelnik nam je kazao kako su ti partizani ubijeni na njegovu otoku, jer je on sam s Vrnika, i misli da to baš nije bilo tako kako Markovina govori. Primjerice, fra Bernardin Sokol je savršeno govorio njemački jezik, pa što će njemu prevoditelj? Isto tako, priča da su ga ostali fratri predali partizanima, Fabrisu se također ne čini mogućom.

Za kraj nam je naglasio kako mu je žao što se to dogodilo na Korčuli, smatra da nije normalno da vas netko izvuče iz kreveta i ubije, a naravno da mu je žao i tih pobijenih partizana. Ali tvrdi da sad to sve ne treba dizati na neku veliku razinu.

Dodatni "šlag" ove priče je činjenica da je ove godine Dubrovačko-neretvanska županija fra Beri Sokolu posmrtno dodijelila Nagradu za životno djelo. Doduše, ne zato što je izdao partizane Nijemcima, već zbog njegovih zasluga na polju muzikologije.

Odluka županijskih vijećnika pritom je bila jednoglasna, što znači da su za nagradu fratru glasali i vijećnici županijskog SDP-a.

– Mi smo njemu dali nagradu za muziku, a ne za političko djelovanje – kaže nam SDP-ov vijećnik dr. Davor Penić, te nastavlja:

– Raspravljali smo o njegovu muzičkom djelu, a ne o njemu kao nekakvom mučeniku ili žrtvi komunističkog režima. To za mučenika je rekla Kolinda, koja je zastranila udesno. Ja to nikad ne bih rekao. Nama u materijalima i obrazloženju za nagradu nije predočen taj politički dio njegova života. Ja sam tek poslije iz razgovora s nekim ljudima saznao što je taj fratar napravio.

– S kojim ljudima ste razgovarali? – pitamo Penića.

– Zvali su me ljudi iz Orebića, iz moje političke opcije, da kako smo mogli dat nagradu fratru koji je izdao partizane. Tek sam tada saznao za to. Onda su oni koji su desno počeli govorit da je on mučenik, a mi koji smo lijevo smo govorili da nije. U svakom slučaju, ja bih volio da u Hrvatskoj konačno završi Drugi svjetski rat – zaključio je Penić.

HDZ-ov dožupan Dubrovačko-neretvanske županije Joško Cebalo tvrdi, međutim, da su svi županijski vijećnici, pa tako i njegov kolega Penić iz SDP-a, bili upoznati s kompletnom biografijom fra Bere Sokola, uključujući i razdoblje Drugog svjetskog rata.
– Naša županija je Nagradu za životno djelo fra Beri dodijelila jednoglasno, i mislim da to jasno govori kakvo mišljenje o tom čovjeku imamo i ja i svi drugi županijski vijećnici – naveo je Cebalo.

– Ali vaš kolega iz SDP-a tvrdi da se na sjednici raspravljalo isključivo o muzičkom djelu fra Bere Sokola? – kažemo našem sugovorniku.

– Iz obrazloženja odluke se vidi cijeli životni Sokolov put. Pa valjda se vijećnik informira prije negoli glasa za nešto – rezolutan je Cebalo.

Prof. Ante Lešaja: Kolinda vraća uslugu fra Jozi Zovku

Umirovljeni sveučilišni profesor Ante Lešaja sa svojih 88 godina jedan je od najstarijih Korčulana. Osim što se živo sjeća Nijemca Vilima – čovjeka koji je, preko časne sestre Manes Karninčić, upozorio partizane na fra Berinu izdaju – Lešaja nam podastire povijesne knjige ("Sjećanja jedne generacije: Grad Korčula 1900-1946"), dokumente i pisana svjedočenja iz kojih se vidi da je fra Bernardin Sokol surađivao s Nijemcima i da je odgovoran za pogibiju partizana na Vrniku.

Dok s terase njegove kuće u Solinama promatramo otočić Badiju, profesor Lešaja nam govori o historijatu tamošnje crkve i samostana. Doznajemo tako da su Badiju još u 14. stoljeću počeli formirati franjevci Bosne Srebrene, koji su, kako veli profesor, bitno drukčiji i pitomiji od hercegovačkih franjevaca koji su početkom 2000. preuzeli Badiju, na čelu s fra Jozom Zovkom, duhovnim ocem međugorskih vidjelica.

– Mislim da je Kolinda došla na Badiju vratiti uslugu fra Jozi Zovku, jer je on blagoslovio njezin ured na Pantovčaku. Sramota je i za državu i za sâm Franjevački red da se takvom čovjeku otkriva spomenik – zaključuje Lešaja.

 

Naslovnica Dubrovnik