Dalmacija Dubrovnik

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Nikola Dobroslavić: Autocesta mora do Dubrovnika

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od najuspješnijih županija u korištenju fondova EU. Već smo proveli više od sto projekata kroz našu agenciju i odjelePelješki most bio naš najveći i trajni prioritet, a on je svakako i hrvatski nacionalni prioritet, no s Pelješkim mostom ne završava potreba našeg boljeg prometnog povezivanja

Pelješki most je prioritet ali moramo dovesti autocestu do Dubrovnika, izgraditi cestu prema Zračnoj luci te Pelješku cestu!
- Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od najuspješnijih županija u korištenju fondova EU. Već smo proveli više od sto projekata kroz našu agenciju i odjele – ističe župan Dobroslavić
Dubrovačko-neretvanska županija prostorno je vrlo kompleksna, presijeca je državna granica a prostire se i na velikom broju otoka. Koliko je teško upravljati takvom županijom?
-Složeno je upravljati svakom županijom, a upravljanje Dubrovačko-neretvanskom županijom, zbog zemljopisnih specifičnosti, svakako nije jednostavnije od drugih. Presječeni smo teritorijem BiH kod Neuma, imamo brojne otoke i poluotok Pelješac koji prema zakonu ima također status otoka. No istodobno smo vjerojatno i najljepša hrvatska županija pa je svaki napor za napredak ove županije i pravo zadovoljstvo. Zbog spomenutih specifičnosti naš je najveći prioritet kvalitetno povezati sve dijelove županije, kako međusobno tako i s ostatkom Hrvatske. Zbog toga je Pelješki most bio naš najveći i trajni prioritet, a on je svakako i hrvatski nacionalni prioritet, jer nema važnije zadaće od spajanja odvojenog nacionalnog teritorija, pogotovu kad na tom odvojenom dijelu imate svjetski biser - Dubrovnik. No s Pelješkim mostom ne završava potreba našeg boljeg prometnog povezivanja te je naša zadaća nastaviti autocestu od Metkovića do Osojnika, odnosno Dubrovnika, izgraditi cestu prema Zračnoj luci kao i Pelješku cestu.
U realizaciju je krenuo jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju već i za cijelu državu, gradnja Pelješkog mosta. Što će taj most donijeti krajnjem jugu?
-Izvođač radova, kineska korporacija, uveden je u posao, vrijeme od 36 mjeseci za gradnju već traje, izvođač sa svojim referencama od nekoliko izgrađenih mega mostova daje jamstva da će posao završiti kvalitetno i u roku. Pelješki most značit će ne samo povezivanje krajnjeg juga s ostatkom zemlje nego svakako gospodarski zamah za Pelješac, otoke i cijeli jug Hrvatske. Neće biti više prelaska granice s BiH, izlaska iz EU i ponovnog ulaska što će utjecati na prijevoz roba, a izgradnjom sve tri faze, Pelješkog mosta s pristupnim cestama i obilaznicom Stona naš poluotok dobit će jedno sasvim drugo lice. Za to moram izraziti pohvalu i zahvalu Vladi predsjednika Plenkovića koja je konačno presjekla neodlučnost glede toga projekta i dovela ga do konačne realizacije.
Očekuje se realizacija još nekoliko važnih projekata, poput novih trajektnih luka između Pelješca i Korčule, ribarske luke u Dubrovniku, kao i nekoliko projekata vezanih za dolinu Neretve. Jesu li ti projekti financirani Eu sredstvima i kada će u konkretnu realizaciju?
-Dubrovačko-neretvanska županija, prema pokazateljima, ali i izjavi ministrice Žalac, jedna je od najuspješnijih županija u korištenju fondova EU. Već smo proveli više od sto projekata kroz našu agenciju i odjele, ne računajući Pelješki most, Zračnu luku i Studentski dom. Nastavljamo tim putem dalje, jer smo svjesni da je to često jedini način financiranja naših projekata. Objedinjeni hitni bolnički prijam, Dnevna bolnica, Poduzetnički inkubator, Projekt kulturne ponude „Putovima prošlosti“, Projekt očuvanja prirodne baštine, Navodnjavanje Donje Neretve, Centar za gospodarenje otpadom, projekti izgradnje i dogradnje luka (Perna, Polačište, Puntin, Trpanj, Prigradica, Vela Luka, Ubli, Donje čelo, Dominče, vrijednosti oko 60 milijuna eura), ribarske luke Vela Luka i Sustjepan osigurat će kvalitetniji život i gospodarenje u našoj županiji.
Kao župan, jako ste aktivni u institucijama Europske unije. Kakva su Vaša iskustva i koje su povratni učinci?
-Od početka moga prvoga mandata ocijenili smo da osim prema Vladi i drugim županijama moramo biti otvoreni i aktivni prema ostatku EU i Bruxellesu te smo otvorili i predstavnički ured u sjedištu EU. Također sam osobno, izborom od strane Zajednice županija i Vlade RH, postao članom Odbora regija, skupštine europskih regija, gradova i općina. To sam s drugim članovima našega izaslanstva iskoristio da sudjelujemo u kreiranju EU politika i da smo na izvoru svih informacija koje mogu koristiti lokalnoj i regionalnoj samoupravi u Hrvatskoj. Moje nedavno zaduženje izvjestitelja za Višegodišnji financijski okvira EU za razdoblje 2021. – 2027., koje sam dobio u Odboru regija, što smatram i počašću meni i hrvatskom izaslanstvu, pokazuje da i mi članovi iz nedavno pridruženih zemalja možemo pridonijeti kvalitetnim političkim rješenjima na razini EU.

Naslovnica Dubrovnik