Dalmacija Dubrovnik

razgovor s gradonačelnikom

Dubrovnik: od hit destinacije do grada koji treba izbjegavati - i natrag; Franković: Kako sam uveo red u turizam

razgovor s gradonačelnikom

Proteklo desetljeće Dubrovnik jer s pravom u hrvatskim, ali i svjetskim okvirima bio sinonim za turistički oporavak i uspjeh, da bi se na tu respektabilnu priču u samo nekoliko godina nadogradila ona o nesnosnim gužvama, prometnim i pješačkim zastojima, te kao posljedica svega toga nezadovoljnim gostima i domaćim građanima Dubrovnika.

No, proteklih mjeseci glavnog dijela sezone takve smo prizore gledali u mnogim drugim gradovima na Jadranu i Mediteranu, ali Dubrovnika među njima nije bilo.

Što je to napravljeno u međuvremenu, kako se Dubrovnik oslobodio negativnog turističkog predznaka "grada gužvi" te koliko su ih još lošija iskustva drugih velikih turističkih središta na Mediteranu nagnala na brzu reakciju, neka su od pitanja o kojima smo razgovarali sa gradonačelnikom Dubrovnika Matom Frankovićem.

Tijekom prošle zime Dubrovnik je u "The Guardianu" izdvojen kao negativan primjer turističkih gužvi, a ovih dana je britanski "The Telegraph" naveo Dubrovnik kao primjer dobrog upravljanja turističkom destinacijom. Što se to u međuvremenu dogodilo?

- Nakon što je dio međunarodnih medija u prvoj polovici 2017.godine počeo pisati negativno o Dubrovniku kao destinaciji koja je zbog velikog broja gostiju pred kolapsom, odlučili smo napraviti potpuni zaokret u upravljanju turističkom destinacijom.

Kroz projekt "Poštujmo Grad" ("Respect the City") došli smo do toga da sada brojni ugledni svjetski mediji pišu o Dubrovniku kao o gradu koji je pionir u uvođenju održivog turizma. Ključ uspjeha je upravljanje destinacijom i to smo mi napravili u Dubrovniku. Osobno smatram uspjehom da smo u godinu dana preokrenuli priču s negativne strane turizma u pozitivnu i o tome pišu i izvještavaju ne samo Telegraph, nego i New York Times, CNN, CBS...

Kako je prošla ovogodišnja špica turističke sezone u svjetlu projekta "Poštujmo grad"? Poštuju li gosti više Dubrovnik u ovoj godini?

- Sve mjere koje smo implementirali u prvoj godini urodile su plodom i uistinu se vide značajni pomaci. Nije to još idealno, ali pomaci su vidljivi. Što se tiče ponašanja gostiju, ove godine smo imali tek par slučajeva nedoličnog ponašanja, ali potrebno je konstantno komunicirati s gostima o načinu očekivanog ponašanja, prije svega u povijesnoj jezgri.
 



Što je konkretno u Dubrovniku bilo bolje ove godine nego ranije u funkcioniranju grada u sezoni?

- Dogovorili smo bolji raspored dolaska i odlaska brodova s kružnih putovanja u Dubrovnik čime smo značajno rasteretili povijesnu jezgru i više nema negativnih slika Dubrovnika sa zakrčenim ulazima s Pila i Ploča te blokiranim Stradunom. U samo godinu dana postigli smo da takve slike postanu prošlost.

Ključ uspjeha svake destinacije je upravljanje destinacijom. I to smo mi napravili u Dubrovniku, ostvarivši prvi kontakt s vodećom svjetskom grupacijom CLIA, koja okuplja sve ključne svjetske organizatore kružnih putovanja.

Važno je i da smo uspjeli s turističkim agencijama napraviti bolji raspored dolaska izletničkih autobusa te u ovoj sezoni s povećanjem broja izletničkih autobusa za 14 posto i povećanjem broja putnika s kružnih putovanja od 7 posto, uz veći broj stacionarnih gostiju za 4 posto, ulice povijesne jezgre nam prvi put u zadnjih desetak godina ni jednom nisu zablokirale u ovoj sezoni.

Koliko su u tome pomogli komunikacijski sustavi između komunalnih službi i prometnih redara u vršnim dijelovima sezone?

- Okosnica upravljanja prometom leži na komunikacijskim sustavima koje smo ugovorili s Odašiljačima i vezama (OiV). Uređaje posjeduju komunalni redari, prometni redari i djelatnici Sanitata. Svi oni imaju neovisnu komunikaciju, a po potrebi se umreže u jedinstveni kanal.

Sustav odlično funkcionira, a na web-sučelju u svakom trenutku vidimo gdje se nalazi nositelj svakog od uređaja. U slučaju bilo kakve ugroze, uređaje posjeduje HGSS, Crveni križ i Vatrogasci, i svima je omogućena komunikacija unutar jedinstvenog sustava što nam olakšava upravljanje, ali i kontrolu.

Najčešći problem dubrovačkih gužvi bio je vezan uz istovremeni dolazak kruzera u grad. Iako je UNESCO dozvolio dnevni limit oko osam tisuća gostiju u Gradu, vi ste najavili da ćete sve napraviti da ih bude upola manje, četiri tisuće. Zašto ste tako odlučili i kako to kanite provesti?

- Najava o smanjenju broja istovremenih gostiju na četiri tisuće odnosila se isključivo na goste s brodova na kružnim putovanjima. Naime, stacionarne goste ne možete ograničiti, ali se s njima može komunicirati putem agencija, hotela i turističke zajednice. Stoga je jedan od važnih alata u upravljanju destinacijom direktna komunikacija s gostima.

Razvijamo i aplikaciju "Respect the City" koja će biti upravo to, osnova za direktnu komunikaciju s gostima i putem nje ćemo gostima slati poruke o najboljem vremenu za posjet povijesnoj jezgri.

Dakle, gosti će moći vidjeti koliko turista mogu očekivati u Gradu i odabrati kada će doći?

- Do kraja listopada na našoj novoj web-stranici predstavit ćemo kalendar na kojemu će se moći vidjeti predviđeni broj gostiju u povijesnoj jezgri i na osnovi toga odlučiti o najboljem vremenu dolaska u Grad. Pružajući gostu točnu i pravodobnu informaciju, upravljate destinacijom i podižete kvalitetu usluge.

Jedna mjera je za goste s kružnih putovanja, druga mjera se odnosi na dnevne izletnike i treća na stacionarne goste. Svi oni moraju biti zadovoljni i usluga im mora biti pružena, ali u različito vrijeme. Kada svi dolaze u isto vrijeme, nastaje kaos i nitko ne može doživjeti Dubrovnik kao destinaciju izvrsnosti, što on uistinu jest. Iskustvo doživljaja našega Grada kao destinacije izvrsnosti je upravo ono što smo željeli postići.
 

Kako planirate riješiti prometne probleme Grada, koji su daleko od izvrsnih?

- Budućnost upravljanja prometom leži u izgradnji garaža te u ograničavanju prometa. Pritom, nikako ne smiju biti ograničeni i zakinuti naši građani, oni su nam na prvom mjestu, dok su svi ostali dragi i dobrodošli gosti. Na kraju, ono što mi svi moramo znati, jest da živimo od turizma i tu je također potrebno određeno strpljenje i razumijevanje naših sugrađana.

U danima kada je vrhunac sezone prirodno je da će dolaziti do malo većih gužvi, a ono što se ne smije dogoditi je blokada prometa i na nama je da to riješimo.

Jesu li već potpisani ugovori o uplovljavanju kruzera za 2019. godinu, koliko će ih biti u Dubrovniku?

- Većina ugovora je potpisana i bit će ispunjeno pravilo o nedolasku više od dva kruzera istovremeno. To je bio naš cilj. Naš jasan stav je da možemo primiti i više gostiju s brodova na kružnim putovanjima, ali oni moraju biti pravilno raspoređeni. I danas imamo dana u tjednu kada nema ni jednog kruzera. Kada se sve dobro rasporedi, onda Grad Dubrovnik može biti ugodna destinacija za sve vidove turizma.

Koliko na broj kruzera u Dubrovniku utječe činjenica da je u Veneciji broj kruzera smanjen, pa posljedično i na hrvatskom Jadranu?

- Sigurno je da bi samo smanjenje kruzera u Veneciji djelomično utjecalo na Grad Dubrovnik. Međutim, to smanjenje uistinu nije značajno vidljivo. Uz to, postoje i druge ukrcajne luke, tako da je Venecija samo jedna od njih.

Puno iskustava crpite baš iz primjera Venecije s kojom je Dubrovnik grad-prijatelj, jesu li oni uspjeli neke od sličnih problema riješiti?

- Ne postoji jedinstveni model upravljanja turističkom destinacijom. Svaka ima svoje posebnosti i upravo zato je potrebno primijeniti "tailor-made" pristup, prilagođen svakoj sredini pojedinačno. Mi pratimo sve ono što rade velike turističke destinacije poput Venecije, Barcelone i New Yorka i dio ideja koje oni imaju, a koje se mogu implementirati kod nas, ugrađujemo u naš program.

Odnos s brodarskim kompanijama je naša ideja i inicijativa koju smo potaknuli. Mi smo do sada jedini grad koji ih je kontaktirao i tražio partnerstvo u rješavanju gužvi i u tome smo uspjeli. Upravo zbog toga dobivam pozive na brojne turističke sajmove i skupove kako bih govorio o održivom turizmu i postignućima Grada Dubrovnika.

Sudjelovao sam na panelu ITB-a u Berlinu, prije dva mjeseca na sajmu u Londonu, a uskoro idem u Seul na poziv Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Prije nekoliko dana sam primio poziv i za gosta predavača na nautičkom sajmu u Sao Paolu, Brazil. Troškove mojih međunarodnih gostovanja snose organizatori, dok ih ja koristim i za promociju Dubrovnika.

U jednom trenutku Dubrovnik se medijski našao u nizu turistički preopterećenih gradova poput Barcelone, Amsterdama i Venecije, iako je daleko od njihovih problema. Što se od njihovih primjera (ne)upravljanja destinacijom može naučiti?

- Strategija, upravljanje i informacija su ključni alati. Ali sve navedeno bez političke volje nije moguće provesti. Moramo biti svjesni da u trenutku kada krenemo poduzimati određene korake (smanjenje ugostiteljskih stolova, ukidanje najma javnih površina, ograničenje javnih površina za prodaju suvenira) ulazimo u sferu smanjenja prihoda poduzetnicima koji su u većini slučajeva građani Grada, a samim tim i glasači i moramo biti svjesni kako to neminovno znači gubitak glasova.

Ali, jednom je netko morao biti spreman napraviti red bez političke kalkulacije. Više puta sam rekao da će na idućim izborima biti što bude i sigurno značajan broj tih navedenih možda neće glasati za mene, ali Grad nije imao pravo na još jednu kalkulaciju. Zbog toga sam napravio ono što je bilo nužno, a to je rez, uvođenje mjere i nastavit ću "rezati" i dalje.

Ugostitelji su vam zamjerili odluku o ograničenju noćne glazbe do 23.30 sati Imaju li se dubrovački gosti gdje zabaviti uz glazbu i nakon tog sata?

- Evo i to je još jedan od onih loših političkih poteza, a po meni logična odluka za Grad u kojem ne stoluje samo ugostiteljstvo nego je ona za Grad u kojem žive stanovnici. Ti se isti građani ne moraju nužno baviti turizmom, mogu raditi i nešto drugo, ali svako jutro moraju ustati i otići na posao.

Priznat ćete da to i nije baš jednostavno ako vam do pet sati ujutro "lupaju“ pod prozorom. Zato je bilo potrebno odrediti mjeru. Do 23.30 se svi mogu zabaviti, a nakon toga otići u noćne klubove i lokale koji imaju dozvole za rad iza 23.30 sati. Takvih lokala i klubova ima dovoljno u neposrednoj blizini povijesne jezgre i vjerujem da su naši gosti zadovoljni.

Ugostitelji sigurno imaju želju da rade do 24 sata, a neki i dulje, ali ponavljam, mjera i građanin kao centralna figura moraju biti ispred blještavila zlatnika.


Dubrovačka povijesna jezgra, kao i mnoge druge na Jadranu, je drastično izgubila stanovnike. Je li uvođenje reda u buku, veličinu terasa i radno vrijeme ugostitelja put kojim želite to promijeniti, vratiti stanovnike u Grad?

- Upravo to, glazba na javnim površinama i unutarnjim prostorima treba završiti do 23.30, već u 2 sata se počinje prati Stradun s okolnim ulicama i to stvara određenu buku. Samo pranje treba završiti do 5 sati jer tada počinje opskrba Grada koja traje do 8 sati.

Stoga je upravljanje povijesnom jezgrom iznimno zahtjevno i traži partnerstvo svih dionika u turizmu. Zato još jednom ponavljam - građanin kao centralna figura je iznimno važan jer ako njih potjeramo iz Grada onda više nema ni Grada, ostaje samo jedan veliki muzej, a to nitko od nas ne želi.



Česta je slika da pred luksuznim hotelom stoji neuređena zelena površina ili zapušten okoliš. Koliko se hotelijeri odgovorno ponašaju prema prostoru u kojemu stvaraju zaradu, koliko mu vraćaju?

- Većina dubrovačkih hotelijera odgovorno gospodari površinama na svom području, odnosno u svom vlasništvu. Sigurno da uvijek ima onih koji mogu i bolje. Ali u Dubrovniku, gradu s najvećim brojem visokokategornika, izraženije je i rivalstvo između hotela nego što je slučaj u drugim destinacijama, pa je većina zelenih površina dobro održavana.

Grad po Zakonu o turističkim zajednicama dobiva od Turističke zajednice grada 30 posto naplaćenih sredstava boravišne pristojbe. Koliko građani Dubrovnika osjećaju da se ta zarada vraća i njima u poboljšanje komunalnog i sadržajnog života grada?

- Grad Dubrovnik još uvijek, nažalost, nema riješeno 70 posto kanalizacije i oko 20 posto vodovodne mreže. To su prioriteti koje smo mi stavili pred sebe i vjerujemo da ćemo do kraja mandata značajni dio toga riješiti. Nemoguće je u potpunosti riješiti cjelokupnu kanalizacijsku mrežu, ali veći dio će biti riješen.

U posljednjih godinu dana ishodovali smo velik broj građevinskih dozvola za izgradnju kanalizacijske mreže i upravo sada u listopadu krećemo s gradnjom sustava Mokošica i Orašac vrijednih oko 20 milijuna kuna. Započinjemo i izgradnju kanalizacijske mreže na našim Elafitskim otocima, a privodimo kraju izgradnju pročistača za vodu.

Kroz sustav aglomeracije kojeg smo, nažalost, naslijedili u fazi odbijanja, a nakon što smo otklonili nedostatke, vjerujemo da ćemo dobiti prijeko potrebnih 500 milijuna kuna za izgradnju preostale vodovodne i kanalizacijske mreže. Svega toga ne bi bilo da nemamo proračunskih prihoda, a koji su neposredno vezani uz naše turističke uspjehe.

Izvještaji iz cijelog svijeta govore o turističkoj fobiji i građanima koji prosvjeduju protiv invazije turista. Koliko je Dubrovnik blizu ili daleko od takve slike?

- Bili smo na korak do toga, građani su uistinu postali nervozni i osjećali su se strancima u svom vlastitom gradu. Poboljšali smo puno toga, ali ono što nam je preostalo je promet. Naime, liberalizacijom autotaksi tržišta došlo je do velikog priljeva taksista s područja cijele Hrvatske tako da mi sada u Gradu imamo oko 1200 taksista, a što uspoređujući s 200, koliko ih je bilo prošlih godina, dovodi do značajno otežanog prometa. Grad Dubrovnik je prostorno ograničen i tu se ne mogu napraviti neki veliki infrastrukturni zahvati koji bi poboljšali promet.

Mislite li da je turizam ugrozio Dubrovnik?

- Turizam nije ugrozio Dubrovnik, ali došli smo do kraja. Da nismo otpočeli strateški i odgovorno upravljati destinacijom turizam bi, tu nema sumnje, ugrozio naš Grad. Od samog početka smo govorili da je najvažnije znanje upravljanja destinacijom te da se uspjeh destinacije mjeri kvalitetom, a ne kvantitetom.

Pogrešno je turističke uspjehe promatrati samo kroz brojke. Glavna figura održivog i odgovornog turizma je stanovnik, onaj tko živi cijelu godinu u Gradu. Ako su stanovnici zadovoljni, onda je zadovoljan i gost, a i sama destinacija napreduje. Stoga je Dubrovniku bio nužan zaokret prema turizmu kvalitete i održivosti. Još uvijek nismo postigli sve što trebamo, ali idemo u dobrom smjeru i to, vidimo, prepoznaje svjetska turistička javnost.

TREND APARTMANIZACIJE Neće svi preživjeti

Barcelona, London i Berlin su ograničili način i broj iznajmljenih apartmana i njihovu novu registraciju. Mislite li da je to primjenjivo i potrebno i kod nas?

- Trenutno to zakonski nije moguće, ali sigurno bi bilo jako potrebno. Broj ležajeva u privatnom smještaju je odavno prešao broj ležajeva u hotelima. Mjera se u tome svemu izgubila i to ne samo u djelatnosti iznajmljivanja smještaja nego i u broju restorana, koji je u posljednjih par godina narastao za više od 30 posto.

I onda čujete da se netko žali da mu je bila loša sezona?! Pa to je realno očekivati jer ne mogu svi odlično raditi. Međutim, tržište će tu imati značajnu ulogu regulatora i samo najbolji i najkvalitetniji će opstati, a ostali neće. Bilo bi sigurno korisno za Grad da može odrediti jasnu namjenu svakog prostora jer onda bi se uistinu mogla postići i mjera i sadržajnost ponude koju jedna destinacija nudi.

 

Naslovnica Dubrovnik