Dalmacija Dubrovnik

Morska magistrala

Traži se luka za hidroavione koji bi povezali kopno i otoke

Morska magistrala
Njemačko/hrvatska tvrtka European Coastal Airlines (ECA) od sljedeće sezone namjerava Dubrovnik, Korčulu i Lastovo pretvoriti u “pristaništa” prvih linijskih hidroaviona na hrvatskoj obali Jadrana. Investitori su na nedavnom susretu s predstavnicima Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika iznijeli uvjete za uspostavu (pri)obalne magistrale.

- ECA-i ne odgovara lokacija u Batahovini, koja je urbanističkim planom predviđena za slijetanje hidroaviona. Oni smatraju kako bi zbog izloženosti Batahovine udarima vjetra, posebno bure koja često zaustavlja promet na mostu, uzletište trebalo premjestiti.

Prijedlog za alternativni smještaj iza dvorca Kaboga gdje je manje vjetrovito nije prihvaćen, već je predložena lokacija malo ispred zgrade Ekonomskog fakulteta prema Batali. Plan predviđa i izgradnju pontona za zrakoplove na površini od 600 četvornih metara sa sanitarnih čvorom i caffeom, što zahtijeva izdavanje lokacijske dozvole, pa o svemu treba zatražiti mišljenje Ministarstva graditeljstva - ističe zamjenik dubrovačko-neretvanskog župana Davorko Obuljen na temu “piste” za hidroavione u Gruškom zaljevu. Grad Dubrovnik nije suglasan s „adresom“, jer Urbanistički plan uređenja Gruški akvatorij ne predviđa mogućnost pristaništa hidroaviona na Batali.

Prvi je razlog što se pristanište prostorno preklapa s marinom u Gružu koncesionara Lagune Trade d.o.o Franja Pašalića, a drugi je - sigurnosni. Gruški akvatorij stjecište je kruzera, brodica i jahti koje bi prolazak hidroaviona na putu prema uzletištu između Dakse i Kalamote mogao ometati. Otegotna okolnost je i najavljeno proširenje ceste uz Lapadsku obalu, što automatski smanjuje manevarske mogućnosti zrakoplova.

- Hidroavioni su i inače jako osjetljiva kategorija prijevoza, kad dotaknu more oni prelaze u status broda i ravnaju se po pomorskim zakonima. Zbog prateće infrastrukture, premještanje lokacije traži i promjenu urbanističkog plana - kaže dožupan Obuljen o projektu koji zbog pontona planiranog u akvatoriju ispred ljetnikovca Sorkočević osim urbanista moraju blagosloviti i konzervatori.

ECA liniju akvatorijem najjužnije županije namjerava održavati s letjelicama - amfibijama tipa De Havilland Twin Otter DHC-6, kanadske kompanije de Havilland s 19 sjedišta. Konačan cjenik letova odredit će terenski troškovi ulagača za infrastrukturu i logistiku, a procjenjuje se da bi povratna karta Dubrovnik-Korčula stajala pedesetak eura za dvadesetominutni let. Po slovu zakona, hidroavion se, dok leti, smatra zrakoplovom, a pri slijetanju na more postaje brod, zbog čega ne smije glisirati 300 metara od obale.

U luku smije pristajati kao plovilo, ali s obzirom da ima krila, tehnički ne može pristajati uz obalu, te zato treba ponton, za koji je potrebna lokacijska dozvola, te koji bi se dao u koncesiju. Aerodromi na vodi u pravilu se sastoje od uzletno-sletne staze i dijela u lukama gdje hidroavion uplovljava kao brod, za što treba pontone za pristajanje, “plutajuće” ili fiksne.

Gabrijela Bijelić

Nijemci traže koncesije

ECA-in projekt uspostave zračnih veza zrakoplovima amfibijama između većih naseljenih jadranskih otoka i kopna, star je više od tri godine. Nijemci traže koncesije za hidroavionska pristaništa - pontone na početnih šest lokacija: Split, Dubrovnik, Korčula, Hvar, Lastovo i Vis, dok bi ukupna vrijednost projekta povezivanja tridesetak jadranskih luka iznosila 35 milijuna eura, uz 125 novih radnih mjesta. Važnost morske magistrale ne bi bila samo turistička, već bi se mogla primijeniti i na područjima medicinske skrbi, opskrbe otoka i plovila, protupožarne prevencije, zaštiti mora od zagađenja, te u podršci ribarskoj i pomorskoj inspekciji.


Naslovnica Dubrovnik