Dalmacija Dubrovnik

u sjeni pelješkog mosta

Brza cesta za Čilipe - čekanje dugo 15 godina

u sjeni pelješkog mosta

U Dubrovnik dolazi oko 70 posto turista s aerodroma

Od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik za petnaest minuta lagane vožnje, konstantnom brzinom od 80 kilometara na sat, bez zaustavljanja i plaćanja cestarine? Takve pogodnosti nudi brza cesta Dubrovnik - Čilipi koja ujedno rješava i problem gustog dnevnog prometa od najmanje 4 tisuća vozila u tranzitu prema Crnoj Gori.

U medijskoj galami oko izgradnje pelješkog mosta i pojačanog trajektnog povezivanja Trpnja i Ploča, brza je cesta ostala u sjeni, uglavnom zato što u ozračju ulaska Hrvatske u EU nije presudna, makar je žiteljima Dubrovačko-neretvanske županije od vitalne važnosti.

Od prvog spomena projekta prije petnaestak godina, stručnjaci uporno ponavljaju kako samo brza cesta oslobađa Grad od nesnosnih prometnih gužvi i osigurava najbržu vezu s aerodromom, odakle u Dubrovnik dolazi oko 70 posto turista. No, na terenu pomaka nema.

Nema alternative

Iz Grada Dubrovnika za početak srpnja najavljuju posjet izaslanstva Hrvatskih cesta na čelu s predsjednikom Edom Kosom koji će s gradonačelnikom Androm Vlahušićem dogovoriti detalje četverogodišnjeg plana ulaganja u cestogradnju na dubrovačkom području. Očekuje se da će na dnevnom redu naći i brza cesta, na čije prednosti podsjeća dubrovački prometni stručnjak Ivica Banović:

- Brza cesta nema alternativu. Ta prometnica ne rješava samo vezu od Dubrovnika do Zračne luke, već i sveukupan promet prema Župi dubrovačkoj i Konavlima. U postojećem cestovnom koridoru državne ceste D8 ne može se poboljšati dionica do dubrovačke Zračne luke, već treba ići na varijantu brze ceste koja bi bila položena na višim kvotama, izvan naseljenih mjesta od Dubrovnika do Konavala.

Postojeća bi magistrala ostala u funkciji građana, dok bi brza cesta postala direktna poveznica između Dubrovnika i Zračne luke. Ne bi više bilo kolona, a riješilo bi se i pitanje tranzita na semaforima u Srebrnom - obrazlaže Ivica Banović. Napominje kako bi se brza cesta dijelom išla tunelima, a dijelom vijaduktom preko Duboke ljute.

Prema Banovićevim saznanjima, na području Konavala trasa bi se kretala iza Čilipa s postojeće magistrale sjevernom stranom Zračne luke, od Uskoplja tunelom do Plata, te bi iznad Župe dubrovačke brdskim dijelom išla do iznad Donjeg Brgata, uz više varijanti povezivanja na cestu do Ivanice. Postoji i nekoliko rješenja “silaska” ceste do Dubrovnika, među kojima je i spojna točka blizu nove trafostanice Srđ.

- Zagrebački Inženjerski projektni zavod prije nekoliko godina izradio je projektnu dokumentaciju za brzu cestu. Trase su se mijenjale i prilagođavale, no do danas nisu do kraja definirane - kaže Banović koji se prisjeća kako su za projekt dosad izrađene dvije studije utjecaja na okoliš. Govorilo se i o poluautocesti, s dvije trake u istom smjeru, odnosno o četverotračnoj prometnici koja bi u prvoj fazi imala dva vozna traka.

Lokalci magistralom

U svakom slučaju, dubrovačka brza cesta formalno nema veze s pristupanjem Hrvatske EU-u, jer se radi o projektu koji povezuje unutarnje dijelove državnog teritorija, točnije Dubrovačko-neretvanske županije. Ivica Banović smatra kako bi na najvažniji cestovni spoj s Gradom uz uredne papire i odobrene Studije utjecaja na okoliš SUO koja prethodi lokacijskoj i građevinskoj dozvoli, mogao biti završen za tri godine.

Ivica Banović ističe kako bi građani Dubrovnika za lokalni prijevoz i dalje koristili magistralu, isto kao i Župljani kojima se ne bi isplatilo svaki put “penjati” na brzu cestu. Brzu cestu najviše bi koristili vozači iz šireg predjela Konavala koji bi za barem četvrt sata skratili vožnju.

 Gabrijela Bijelić

Naslovnica Dubrovnik