Dalmacija Dubrovnik

razgovor s povodom

GENERAL O AKCIJI 'ZELENA TABLA - MALA BARA' 'Umalo su nas naši sve pobili'

razgovor s povodom

Na ratištima je HV  bio u fazi uzmicanja, u Drniš su ušli četnici, Šibenčani su vodili presudne bitke za grad. Hitno smo trebali oružje, a ono se nalazilo u pločanskome garnizonu jugovojske

Petar Šimac: ‘Zelena tabla’ mora ući na sva vojna
učilišta
Prva neprijateljska vojarna u Domovinskome ratu osvojena je u Pločama 14. rujna 1991., u akciji “Zelena tabla − Mala Bara“.

Hrvatske postrojbe zaplijenile su tada oko 5000 pušaka, 104 topa PA, 190 PM, 500 pištolja, veće količine zolja, ručnih bombi, tromblona, mina, streljiva, 120 kamiona i oko 300 tona raznoga ratnog materijala, eksploziva i druge vojne opreme, a sve to prevezeno je na hrvatska bojišta.

Dvadeset godina poslije hrvatski predsjednik Ivo Josipović obavit će smotru postrojbi koje su sudjelovale u akciji i dodijeliti odlikovanja. Zapovjednik “Zelene table“ bio je general Petar Šimac.

Kakva je u to vrijeme bila situacija u Dalmaciji i u Hrvatskoj?


− Opće stanje u državi, kao i u Oružanim snagama, bilo je bremenito nejasnoćama, lutanjima, nepovjerenjem, nesporazumima, neodlučnošću i čekanjem.

Krizni stožeri u većini slučajeva nisu znali što činiti, htjeli su voditi rat, a to nisu znali, htjeli su voditi potpun život u zoni svoje nadležnosti, a za to su imali izabrana tijela vlasti. Na ratištima je HV bio u fazi uzmicanja.

Šibenčani su vodili presudnu bitku za svoj grad, Zadar je trpio teške udare, četnici su ušli u Drniš, a u Mostaru se 10.000 rezervista spremalo u pohod na dolinu Neretve. Snage ZNG-a raspolagale su s oko 3000 cijevi, nekoliko minobacača od 120 mm i nešto topova.

Hitno smo trebali oružje, a ono se nalazilo u pločanskome garnizonu, gdje je jugovojska smjestila oduzeto oružje TO Ploča, Metkovića, Vrgorca i Makarske.

Kada se rodila ideja o zauzimanju skladišta u Pločama?

− Krajem kolovoza 1991. Goran Kovačević i Matko Raos, koji su već izveli više akcija, ponudili su mi vodstvo u akciji. U Podaci je osnovan stožer u sastavu Petar Šimac, Goran Kovačević, Matko Raos, Ante Erak, Petar Bezer i Zvonko Kaleb, a u Metkoviću je proširen s Velimirom Barbirom, Mladenom Miloševićem, Ivanom Pavlovićem, Zdenkom Jelavićem, Bernardom Vuletićem i Miljenkom Jelićem. Treba napomenuti da je od oko 500 ljudi koji su sudjelovali u akciji malo njih imalo vojničko obrazovanje, a nitko od nas nije imao nikakvog ratnog iskustva.

Usprkos tome, rezultat akcije iznimno je značajan za Ploče, Dalmaciju i Hrvatsku, te ističem da “Zelena tabla“ mora ući na sva vojna učilišta, u domoljubne tekstove u čitankama, a Hrvatska televizija trebala bi odbaciti strah i istaknuti ulogu Ploča u Domovinskom ratu.

Je li bilo problema u pripremi i realizaciji akcije?

− U pripremama smo imali brojnih nesporazuma, pa i određenih propusta. Tako je moje uhićenje u Tučepima, kao i moje supruge u hotelu “Alga“, rezultat nepovjerenja, sumnji i nesporazuma. Moje prozivanje na ulazu u PP Makarska riječima “Četnički vojvodo, konačno si dolija“, kao i policijski prepad na Jadranskoj magistrali na Gorana Kovačevića i Matka Raosa, sve to potvrđuje.

Za dlaku je izbjegnuta tragedija. Ipak, imali smo podršku građana i davali smo sve od sebe.

Posebno moram istaknuti Antišu Nikolca, Milu Budišu, Jurja Buzolića, Juru Bajića, don Ljubu Pavića, tijela vlasti u Pločama i djelatnike pločanske policijske postaje, Luku Ploče sa svojim kapacitetima, ljudstvom i vezama u gradu, te “Jadrantrans”, čiji je vozač Ante Vrdoljak poginuo u akciji.

Koje je značenje akcije “Zelena tabla − Mala Bara”?

− U prvom redu, podizanje morala u narodu i HV-u, jer to je bila prva i do tada najveća vojna akcija u RH. Zaustavljen je prodor neprijateljskih snaga iz Mostara i spriječeno je odsijecanje juga Dalmacije od ostatka države, osnovane su prve veće postrojbe PZO-a, HRM je osnovao nekoliko specijalnih postrojbi, a Luka Ploče postala je prva ratna luka HRM-a. Akcija “Zelena tabla − Mala Bara“ bila je prekretnica u obrambenome ratu u Dalmaciji, ali i u Hrvatskoj.

Piše i snimio Ante Šunjić

Apel za novi Dan HRM-a

“Apeliram na povjesničare i domoljube da povedu opširnu raspravu o novom datumu slavljenja Dana HRM-a. Sada slavimo godišnjicu ubijanja mletačkoga dužda u Gradcu prije oko 1150 godina. Nisam siguran jesu li ga ubili motikom ili kamenom, ali nitko u Hrvatskoj nema pojma što se tada konkretno dogodilo”, rekao je Šimac i ponudio tri događaja koja bi trebala konkurirati za novi Dan HRM-a. To su: osnivanje flotile naoružanih brodova u Zadru u sklopu 112. brigade, kombinacija pomorske, zračne i kopnene bitke u Pločama, te zarobljavanje više od 30 ratnih brodova u velikoj bitki za obranu Šibenika.


Naslovnica Dubrovnik
Page 1 of 2FirstPrevious[1]2Last