Dalmacija Dubrovnik

Tvrtka ‘Princeza Jadrana’ planira investirati 350 milijuna domaćih eura

Otocima 12 novih nautičkih centara, otočanima 500 radnih mjesta

Tvrtka ‘Princeza Jadrana’ planira investirati 350 milijuna domaćih eura

Prve četiri marine,  na Lastovu, Kapriju, Mljetu i Lošinju, trebale bi proraditi 2013. godine. Svake druge godine otvarali bi po četiri nova nautička centra - kažeŽarko Galić, direktor tvrtke ‘Princeza Jadrana’

Lokacija budućega nautičkog centra na Mljetu
Zagrebačka tvrtka “Princeza Jadrana” na hrvatskim otocima od Lošinja preko Brijuna do Visa i Lastova do 2018. godine planira izgraditi lanac od 12 nautičkih centara. Investicija koju “nosi” domaći kapital procijenjena je na 350 milijuna eura, a u konačnici bi osigurala revitalizaciju otoka otvaranjem petstotinjak novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo:

- Na jesen počinjemo s izradom projektne dokumentacije za prve četiri marine, na Lastovu, Kapriju, Mljetu i Lošinju, koje bi trebale proraditi 2013. godine. Predviđenom dinamikom otvarali bismo svake godine po četiri nova nautička centra.

Druga faza projekta tako bi uključila marine na Korčuli, Vrgadi i Dugom otoku, dok bi posljednji na red, oko 2017. godine, došli Olib, Šipan, Vis, Brijuni i hvarski Stari Grad - kaže poduzetnik i nautičar Žarko Galić, inicijator izgradnje lanca jahtaških centara i direktor tvrtke “Princeza Jadrana”.

Galić pojašnjava kako buduće marine ne zamišlja kao puke “servise” za punjenje goriva za jahte ili puka privezišta, već svojevrsna “vrata prema otoku”:

- Svaki će centar nuditi posebnosti za tu sredinu, od izvornih specijaliteta do suvenira. Cilj je izbjeći “mcdonaldovsku situaciju” kroz unifikaciju sadržaja i postići da otok komunicira s javnošću, uz poštivanje ekoloških standarda - veli direktor “Princeze Jadrana” i otkriva kako u projekt kreće s jakim partnerima, etabliranim i izvan granica RH.


Lastovo raspolaže s više lokacija za marine - Skrivena Luka

Veza hidroavionima

- S obzirom na to da je naglasak projekta i na zrakoplovnom prijevozu do otoka, uspostavili smo suradnju s tvrtkom Geofoto koja raspolaže manjom flotom hidroaviona. Tim bi se letjelicama otočne marine lako povezale sa zračnim lukama Dubrovnik i Split, a otvorila bi se i mogućnost da jahtaš iz Njemačke za tri sata stigne do svog plovila na lastovskom vezu i na Jadranu provede produljeni vikend - tumači Žarko Galić i podsjeća kako je u lipnju prošle godine projekt marina nominiran među projekte od posebnog državnog interesa.

Investitori sada čekaju usvajanje prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama RH, koji je nedavno upućen u saborsku proceduru. Nadaju se kako će približavanjem Hrvatske EU-u popustiti i poslovične birokratske zapreke ulagačima, a preostaje im sređivanje uvijek složenih imovinsko-pravnih poslova koji otežavaju pokretanje projekata na terenu.

Gabrijela Bijelić

Virtualna škola na Lastovu

Osim nautičkih centara, Galićeva “Princeza Jadrana” potaknula je i osnutak klastera mediteranskih kultura koji okuplja proizvođače sredozemnih delicija, ulja, sira, soli i pršuta. Pokrenuo je i neprofitnu udrugu “Augusta insula”, 75 milijuna eura vrijedan projekt oživljavanja pučinskog otoka Lastova stvaranjem znanstvenoistraživačkog i kulturnog centra te drugih sadržaja za privlačenje mladih i obrazovanih te povratak iseljenih otočana. Krajnji cilj je i osnivanje neke vrste virtualne srednje škole na Lastovu, vjerojatno u suradnji s Microsoftom.

Životopis

Žarko Galić, 60-godišnji poduzetnik rođen u Karlovcu, odrastao je u Zagrebu, školovao se u Njemačkoj, te stekao bogatu karijeru kao predstavnik stranih korporacija i nositelj brojnih međunarodnih projekata. Nekadašnji tajnik Športskog odbora zagebačke Univerzijade okušao se kao zastupnik multinacionalnih kompanija s područja hotelijerstva i informacijskih tehnologija, a posljednjih godina otisnuo se u vode privatnog poduzetništva. U slobodno vrijeme je nautičar.

Naslovnica Dubrovnik