StoryEditorOCM
ObalaPULMOLOG PORUČUJE

Ne bojte se modernih pumpica! Puno više pomažu od odlaska na Hitnu

Piše Silvia Rudinović
19. svibnja 2024. - 16:16

Najčešća pogreška osoba s dijagnozom astme je izostavljanje terapije kad im se stanje poboljša. U tjednu obilježavanja Svjetskog dana astme, prim. mr. sc. Žarko Vrbica, specijalist opće interne medicine, subspecijalist pulmologije, ukazuje na simptome ove kronične upalne bolesti dišnih putova i daje savjete kako živjeti s astmom i olakšati sebi svakodnevicu.

Koji su najprepoznatljiviji simptomi astme?

Bolesnik često osjeća atake zaduhe uz piskanje u prsima. Često se smetnje zamijene s respiracijskim infektima i liječe antibioticima. Kako pogoršanja astme mogu proći kroz neko vrijeme, ne povezuje se s kroničnom bolesti dok ne dođe do težeg pogoršanja koje se mora liječiti u hitnoj službi. Često bolest može proći neprepoznata godinama. Tada imamo dva rizika. Prvi je da dugotrajnom kroničnom upalom oštetimo pluća do granice koja se više ne može popraviti liječenjem i takvi bolesnici unatoč provedenom liječenju više nikada ne uspiju dostići plućnu funkciju koju bi imali da su se na vrijeme počeli liječiti. Drugi rizik je što takva neprepoznata astma u kontaktu s respiracijskim infektom ili velikom količinom alergena, iritansa, može dovesti do teškog pogoršanja koje zahtijeva hitnu intervenciju, a nekada može rezultirati i smrtnim ishodom.

Koliko je teško postaviti samu dijagnozu?

Svaki bolesnik s učestalim “prehladama” i bronhitisima bi se trebao obraditi pod sumnjom na astmu. Samo postavljanje dijagnoze kada se postavi sumnja nije teško, zasniva se na mjerenju plućne funkcije, tegobama i dodatnim testovima za procjenu atopijskog statusa, odnosno alergije u organizmu, i isključenje drugih mogućih bolesti. Kako je astma varijabilna bolest, često van napadaja plućna funkcija može biti uredna. U tom slučaju se provode testovi provokacije za dokazivanje sklonosti nastanku bronhospazma ili se provodi kontinuirano praćenje vršnog izdisajnog protoka zraka (PEF) koje bolesnik mjeri jednostavnim uređajem, a na temelju zabilježenih vrijednosti se procjenjuje plućna funkcija u vrijeme pogoršanja simptoma.

Što je pokazalo Vaše iskustvo, u kojem omjeru pacijenti imaju poteškoća držati astmu pod kontrolom?

Kontrola astme podrazumijeva potiskivanje kronične upale i samim time izostanak simptoma astme. Većina bolesnika uspije postići i održati kontrolu bolesti ako slijedi upute liječnika. Postoji nekoliko strategija za liječenje astme i one se dogovaraju s bolesnikom ovisno o procjeni liječnika i željama bolesnika. Iz mog osobnog iskustva, na našem području, kada se bolesnik ispravno educira i redovito kontrolira po nadležnom liječniku ili specijalistu, kod većine se uspije postići dobra kontrola bolesti. To je dobro jer nam obećava očuvanje plućne funkcije, dobru kvalitetu života i smanjenje rizika za nastanak teških pogoršanja astme. Ako sudimo prema potrebi za hitnim bolničkim liječenjem bolesnika s astmom, onda je na našem području većina bolesnika dobro kontrolirana, jer su takvi slučajevi izuzetno rijetki i obično povezani s nekim drugim problemom.

Koji je ključni argument koji biste iznijeli pacijentu koji zazire od lijekova?

Nekad bolesnici izbjegavaju uzimanje temeljne terapije, jer pročitaju da se radi o kortikosteroidima. To je apsolutno pogrešno, jer se ovi lijekovi uzimaju putem udisanja, moderni inhalacijski kortikosteroidi se uzimaju u malim dozama, a njihovi sustavni učinci su zanemarivi, dok jedan odlazak u hitnu službu, uz primjenu intravenskih ili peroralnih kortikosteroida unese u organizam veću količinu lijeka odjednom nego dugogodišnjom primjenom inhalacijskih oblika koji su danas temelj liječenja astme.

Koje su najčešće pogreške osoba s dijagnozom astme?

Najčešća pogreška je procjena kakao je astma nakon nekog vremena “izliječena” i da ne trebaju više redovito uzimati temeljnu terapiju. Astmatskoj upali treba neko vrijeme da se smiri uz primjenu lijekova, ili sama od sebe, i također se ne pogorša odmah po prestanku uzimanja kronične terapije. Zbog toga bolesnici često prestanu uzimati trajnu terapiju i u početku ne primijete pogoršanja. Potom se, zbog postupnog pogoršanja upale, počnu javljati tegobe koje onda riješe povremenim uzimanjem lijekova za brzo olakšanje tegoba. To nije dobro iz dva razloga. Prvi je što ti lijekovi ne liječe upalu već samo nakratko prošire bronhe i olakšaju disanje, a upala traje i dalje uz sve prije navedene rizike neliječene astme.

Što se događa u slučaju prekomjerne uporabe i pretjeranog oslanjanja na inhalatore kratkodjelujućih beta agonista?

Povećana uporaba beta agonista koji šire dišne putove može negativno djelovati na krvožilni sustav u vidu ubrzanog i nepravilnog rada srca i skoka arterijskog tlaka, što je osobito opasno kod bolesnika s postojećim oštećenjem srčane funkcije.

Kako osobe s astmom mogu sebi pomoći, uz liječničke kontrole i lijekove?

U prvom redu je bitno da slijede preporuke liječnika i ne mijenjanju samoinicijativno terapiju koja im je propisana. Ako imaju nekih nedoumica ili nuspojavu na određeni terapijski pristup, preporučujem da to iskomuniciraju sa svojim liječnikom, jer današnji izbor različitih kombinacija lijekova za liječenje astme omogućuje prilagođavanje terapije potrebama bolesnika. Svakako se preporučuje fizička aktivnost, posebno bi napomenuo kakao astma nije razlog za opravdanje od tjelesnog u školi. Živimo na području koje je idealno za liječenje plućnih bolesnika, jer se šetnja po ravnom uz more preporučuje od davnina kod takvih bolesnika i mnoga lječilišta su postala poznata po tom utjecaju morskog zraka na zdravlje pluća. Nije potrebno previše se opterećivati već se preporučuje kontinuirani hod do razine osjećaja lagane zaduhe.

U novije vrijeme popularno je nordijsko hodanje.

Nordijski hod je svakako dobar, jer dodatno vježba mišiće prsnog koša potrebne za disanje. Preporučuju se i zdrava uravnotežena prehrana s dosta svježeg voća i povrća te održavanje tjelesne težine unutar preporučenih vrijednosti. Oprez kod uzimanja lijekova za olakšanje boli koji se zasnivaju na nesteroidnim antireumaticima, kao što su diklofenak, ibuprofen i slično, kao i acetilsalicilne kiseline, jer oni kod pojedinih bolesnika s astmom mogu dovesti do naglih pogoršanja. Pušenje se bolesnicima s astmom, kao ni bilo kome drugome, ne preporučuje jer može smanjiti korisne učinke lijekova i dovesti do trajnog oštećenja plućne funkcije. Preporučuje se izbjegavati poznate alergene, paziti na vlagu i plijesan u životnim prostorima, koristiti antialergijske prekrivače i posteljinu, a izbjegavati vunu i perje.

Rješenje za zaboravljive

"Kod bolesnika sklonih zaboravljanju redovitog uzimanja terapije, veliku je pomoć donijela primjena liječenja po MART principu gdje se isti lijek koristi i za trajnu primjenu i za brzo smirivanje tegoba. Kod onih "poslušnijih" se može primjenjivati i standardno liječenje jednim lijekom za trajnu kontrolu i drugim za olakšanje tegoba. U oba slučaja, prekomjerna potreba za lijekom za brzo olakšavanje tegoba znači neadekvatnu primjenu temeljnog liječenja i postojanje upale koja nije u potpunoj kontroli", upozorava dubrovački pulmolog, dr. Žarko Vrbica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. svibanj 2024 00:45