Iako se u posvemašnjim rezovima kakve je nedavno najavila premijerka Jadranka Kosor toliko glasno ne spominje smanjivanje broja općina i gradova, te stvaranje četiriju ili pet ekonomsko-statističkih regija koje bi zamijenile postojeću podjelu države na županije, takvu je inicijativu nagovijestio Nikola Dobroslavić, dubrovačko-neretvanski župan.
Uvijek pitanje politike
Naravno, riječ je o politički vrlo škakljivom potezu jer bi ukidanje sadašnjeg ustroja izazvalo negodovanje među građanima biračima, posebice u Dalmaciji koja je novu dimenziju kampanilizma dobila tijekom proteklih 17 godina od osnivanja četiriju županija na području od Velebita do Prevlake.
Dakle, teško je očekivati da će većina stanovnika i njihovih izabranih predstavnika u dalmatinskim županijama podržati čak i neformalne prijedloge da se ponovno okupe u jednoj upravnoj regiji kakva je do raspada bivše države bila Zajednica općina Split, koja je obuhvaćala upravo prostor tih četiriju županija bez Općine Gračac i Grada Paga. Za usporedbu, u to je vrijeme Dalmacija imala 24 općine, a danas ima 100 općina i 32 grada.
Plan za deset godina
Zadarski župan Stipe Zrilić (HDZ) smatra da je sadašnji županijski ustroj Hrvatske dobar i da ga ne bi trebalo mijenjati. Osim toga, podjelom na statističke regije, županije neće biti ukinute i Zrilić ne vidi nikakav problem u takvoj reformi regionalne uprave.
Zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić (HDZ) također ne misli da bi regionalizaciji Hrvatske u aktualnom trenutku trebalo pridavati veliko značenje.
- Koliko mi je poznato, premijerka je kao rok za dovršetak regionalizacije na principu tri statističke regije odredila 2020. godinu. Grad Zadar ima svoj razvojni plan i u proteklih petnaest godina ostvareni su impresivni rezultati. Zadar neće odustati od daljnjeg razvoja. Najvažnije nam je nastaviti gospodarske projekte, kao i one na Sveučilištu, te dalje razvijati zdravstveni sustav, a sam život pokazuje i u budućnosti će pokazati koji će biti nositelji regionalizacije Hrvatske – ističe gradonačelnik.
Splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader (HDZ) nije želio komentirati izjavu Nikole Dobroslavića (HDZ), dubrovačko-neretvanskog župana.
- Župan Dobroslavić iznio je svoje mišljenje i ja to poštujem, ali se ne osjećam pozvanim ga i ocjenjivati, posebice u trenutku kada još uvijek nisu izrađene stručne podloge za raspravu o regionalizaciji - kaže Sanader.
Građane se ne pita
Šibenski gradonačelnik dr. Ante Županović (SDP) smatra da je regionalizacija Hrvatske nužnost budući da je današnji ustroj gradova i općina po mjeri politike, a ne građana. Smatra također da se regionalni preustroj ne smije dogoditi preko noći, nego je to proces koji zahtijeva vremena. U Danskoj se, napominje, lokalni i regionalni preustroj događao pet godina.
- Ne kažem da nam treba toliko godina, ali regionalizaciji se treba prići ozbiljno. Zauzimam se za dalmatinsku regiju jer je povijesna, sociološka i prirodna cjelina, no protivnik sam regionalne centralizacije. Držim da sve institucije ne moraju biti u jednome mjestu, nego sam pobornik disperzije po cijeloj regiji - kazao je dr. Ante Županović.
Potreba regionalizacije Hrvatske je, po riječima šibensko-kninskog župana Gorana Pauka (HDZ), posljedica traženja Europske unije za većim ustrojstvenim i teritorijalnim cjelinama.
- U slučaju regije Dalmacije, svi društveni, gospodarski i ini resori i dalje bi, logično, trebali biti ravnomjerno raspoređeni od Karlobaga do Dubrovnika. To što bi Split kao najveći grad postao regionalnim središtem, ne znači da će sadašnje županije izgubiti svoj institucionalni identitet u bilo kojem smislu - mišljenje je župana Pauka.
Vlahušić: Ja nisam za županije - trebaju nam četiri do pet regijaŽupanije su apsolutni višak koji je Hrvatskoj nepotreban. Osim zdravstva i prostornih planova županija ničim ne upravlja i to je jedno nepotrebno administrativno tijelo- kaže gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, ističući da je tako mislio i dok je u dva mandata bio član županijskog poglavarstva. Vlahušić naime zagovara regionalizaciju Hrvatske odnosno Dalmacije temeljenu na drugačijoj teritorijalnoj raspodjeljenosti. - Dalmaciju vidim kao regiju snažnih gradova Dubrovnika, Splita, Zadra i Šibenika i otoka: snažni Brač, Hvar i Korčulu. Oko, konketno jezgre Dubrovnika, koja bi teritorijalno zapasavala područje bivše općine Dubrovnik, smatram da Konavle zaslužuju svoju samostalnost jer su pokazali da za to imaju snage, trebalo bi razmisliti o samostalnosti Župe dubrovačke koja, istina, još nije razvila sve svoje potencijale i “osakačena” je ne svojom krivicom. Na području aktualne županije samostalnost zaslužuju jedino još Ploče i Metković, te Korčula. Cijela Hrvatska trebala bi imati četiri do pet snažnih regija, a središte snažnih gradova koji ćine regiju Dalmacija trebao bi biti Split, ali samo kao prvi među jednakima koji će biti središte oko kojeg će se okupljati ista interesna zajednica - mišljenje je dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića. |
