Izgradimo brane, zaustavimo šćigu

Negativne posljedice klimatskih promjena na Mediteranu već su vidljive i u Jadranu čije priobalne i otočne zaljeve sve češće pogađaju iznenadni plimni valovi, u narodu poznati kao šćiga ili seša, kao što je to nedavno bio slučaj u Starom Gradu na Hvaru, Milni na Braču i u Veloj Luci.

Premda šćiga nije izravno povezana s globalnim podizanjem razine mora, koja je od 1994. godine do danas narasla za punih 15 centimetara, bez kvalitetne prevencije izvanrednih pojava neće biti sigurnog života na područjima uz jadranske obale. Znanstveni modeli, naime, potvrđuju da će razina mora u sredozemnom bazenu, pa tako i u Jadranu, rasti i do 88 milimetara godišnje, što bi dugoročno moglo ugroziti gradske jezgre Trogira, Zadra i Splita.

Šteta - 30 milijardi dolara

Dr. Vinko Vidučić

UN i Europska investicijska banka procjenjuju da će mediteranske države u idućih pet godina pretrpjeti štetu od čak 30 milijardi dolara zbog porasta temperatura i smanjenja količine oborina, ali ponajviše zbog podizanja razine mora. Procijenjene dugoročne štete na hrvatskoj obali kreću se od 2,8 do 6,5 milijardi eura, ali u slučaju rasta mora za 50 centimetara.

Štetne posljedice porasta razine mora, a posebice problemi koje stvaraju šćige u dalmatinskim zaljevima, mogle bi se riješiti na dva načina – podizanjem obalnih zidova na rivama i izgradnjom brana ispred luka, ističe dr. Vinko Vidučić, stručnjak s Pomorskog fakulteta u Splitu.

– Budući da se na globalnoj razini ne poduzimaju žurni potezi, mi moramo već sada raditi na vlastitim projektima prevencije. Potrebno je izraditi studije kojima bi se u prvoj, jeftinijoj fazi podigla razina gradskih riva, barem uz samu obalnu crtu.

Druga, a ujedno i skuplja faza, bilo bi zaustavljanje plimnih valova branama u moru, visokima i po nekoliko metara, čime bi se spriječili problemi koji sve češće pogađaju Stari Grad ili Velu Luku. Nešto slično već se primjenjuje u venecijanskoj laguni – ističe dr. Vidučić.

Kompjutorska simulacija buduće brane ispred talijanske Chioggije

Naš sugovornik smatra da bi se novac za takva kapitalna ulaganja mogao povući iz pretpristupnih fondova EU-a, a ako taj plan ne “upali”, onda bi trebalo pripremiti projekte koji bi se mogli ostvariti nakon ulaska Hrvatske u europsku obitelj.