– Ostala su nam još dva dana do kraja mjeseca, no već sada vidimo kako je aktualni mjesec, zbog nedostatka oborina, ekstremno sušan mjesec – kaže Ksenija Cindrić-Kalin.
Sjećate li se kad je pala zadnja prava kiša? Bilo je to u drugoj polovini listopada, kada su velike kiše u Dalmaciji donijele pravu katastrofu, no od tada, gotovo dva mjeseca, u cijeloj zemlji, a pogotovo u Dalmaciji, nije bilo kiše. Iznimka je nekoliko kapi krajem studenoga, a od tada, posebno u prosincu, Dalmaciju iz dana u dan grije sunce, bez oborina, i to je do sada nezabilježeno sušno razdoblje u ovom dijelu godine. Potvrđuje to i Ksenija Cindrić-Kalin.– Na svim dalmatinskim postajama u prosincu 2015. godine nisu zabilježene oborine te je kao takav bio najsušniji prosinac otkad postoje mjerenja. Prosječno se može očekivati oko 104 litre oborina na postaji Split-Marjan, do 149 litara u Dubrovniku. U Hvaru je najsušnije bilo 1948., kad je zabilježeno tek 3,3 litre oborina, a u Splitu 2006. samo 6,6 litara – kaže Ksenija Cindrić-Kalin.
Studeni je također bio vrlo sušan u srednjoj Dalmaciji, odnosno ekstremno sušan na južnoj jadranskoj obali iako je zabilježeno trodnevno kišno razdoblje od 22. do 25. u tom mjesecu. Prosječno se u Splitu, u studenome, očekuje oko 113 litara oborina, a ove je godine palo samo 41,8 litara.
Strah od mraza
Kako će se dugo sušno razdoblje odraziti na poljoprivredu, što će biti s agrumima, drugim voćkama, pitanja su koja se nerijetko postavljaju stručnjacima. Što kaže mr. Stanislav Štambuk iz Savjetodavne službe RH?
– Stanje nije dobro, kiša nam nije pala već dva mjeseca, a u ovo vrijeme, zbog dužeg razdoblja sunčanog vremena, brojne su kulture propupale, jabuke i šljive su u cvatu... – govori mr. Štambuk.
– Takvo stanje je trenutno zadovoljavajuće, no što će biti ako nakon iznimno toplog razdoblja stigne jako zahlađenje? To bi mogla biti katastrofa za cijeli proljetni urod! Najgore što se u ovoj fazi vegetacije može dogoditi jest nagla, velika hladnoća, ako bude oko nule, to je još dobro, no bojim se da bi se u slučaju daljnjih, naglih, snižavanja temperatura, pupovi mogli smrznuti, a to će značiti i velike štete u poljima – upozorava mr. Štambuk. Za voćke i druge kulture se u ovoj fazi malo što može učiniti. Jedino što bi bilo dobro jest agrume pokriti perforiranom mrežom i čekati što će vrijeme donijeti.
Suša se odrazila i na hidrološko stanje u cijeloj zemlji, potvrđuje nam Dijana Oskoruš iz Sektora za hidrologiju Državnoga hidrometeorološkog zavoda...
– Stanje još uvijek nije alarmantno, no dosad su već zabilježeni vrlo niski vodostaji – kaže Dijana Oskoruš.
Ovako sušno razdoblje u prosincu, uobičajeno kišnom mjesecu, nije se dogodio nikada, što potvrđuju i službeni podaci DHMZ-a, a kako je počeo, bez kiše, tako će ovaj mjesec i završiti, a posljedice će se tek vidjeti.
|
Kad je o suši riječ, svi pamte 2011. i 2012. godinu, pogotovo 2012. jer je, nakon velikog snježnog nevremena u veljači, u lipnju i srpnju zabilježeno dugo sušno razdoblje od 56 dana bez kapi kiše. Katastrofalna je bila i suša 2002. godine. Počela je u veljači te godine, a zatim prave kiše nije bilo sve do siječnja 2003. U meteoarhivima je i velika suša u Splitu iz 1945. godine; potrajala je sve do veljače 1947. godine. Najkišnija godina što se Splita tiče bila je 2010., s čak 1126 litara kiše po metru četvornome, dok je druga najkišnija 1976. godina, s 1102 litre. Inače, prosjek za Split je 825 litara po metru četvornome oborina. |