Sport Ostalo

POZDRAV POSEJDONU

Preminuo legendarni Veljko Rogošić

POZDRAV POSEJDONU
Danas poslijepodne, nakon duge i teške bolesti, u KBC-u Split u 71. godini preminuo je proslavljeni hrvatski plivač Veljko Rogošić. Svojim rezultatima, pristupom i upornošću Rogošić je postao zaštitni znak tog sporta u nas, idol generacijama mladih plivača koje su dolazile tijekom njegove iznimno duge i bogate karijere.

Rođen u zemljoradničkoj obitelji u Kaštel Lukšiću 21. srpnja 1941. godine Rogošić je u svom rodnom mjestu živio do 1963. godine, da bi se potom u Kaštela ponovno vratio 1997. godine. Oženjen, otac dvoje djece, Rogošić je po zanimanju bio brodograđevni tehničar, završio je studij organizacijskih nauka i bio profesor za rehabilitaciju povrijeđenih no cijeli je život posvetio plivanju.

Rogošić je bio velikan plivanja, prvo u bazenima, a potom i daljinskog koje ga je još i više proslavilo, i u bivšoj Jugoslaviji, pa zatim i kasnije u Hrvatskoj, unatoč za sportaša poznijim godinama koje na njega kao da nisu imale utjecaja. Do kraja je Rogošić ostao vjeran svojoj sportskoj ljubavi i iza sebe je ostavio impresivan niz rezultata koji će zauvijek biti upisani zlatnim slovima u svjetsku povijest ovog sporta.

Bio je član splitskog Jadrana od 1959. do 1973. godine, a od kada je prvi put u karijeri 2. kolovoza u Borovu oborio državni rekord na 400 metara slobodno kao da ga više ništa u vodi i u moru nije moglo zaustaviti, nizao je mjesta na pobjedničkim postoljima i rekorde. Ukupno je 203 puta nastupio za državnu reprezentaciju, te 51 put obarao državne rekorde u disciplinama 1500 i 400 metara slobodno, 400 i 200 metara mješovito, te 200 metara delfin, bez štafeta. Uz to je 142 puta bio državni prvak, 15 godina kapetan državne reprezentacije... Rogošić je bio sudionik i dvaju Olimpijskih igara 1960. godine u Rimu i četiri godine kasnije u Tokyju, triput je nastupio na Mediteranskim igrama, pobjeđivao je na Balkanskim igrama...

Titulu svjetskog prvaka osvojio je 1971. godine, mnogo puta biran je za najuspješnijeg plivača godine, olimpijski komitet triput mu je dodijelio najveće olimpijsko priznanje za postignute rezultate.

Velike uspjehe nizao je Rogošić i u plivačkim maratonima, četiri puta od 1969. do 1973. godine zaredom osvajao je maraton u talijanskom Ricconeu, svjetski prvak postao je 1971. godine u Italiji (Capri-Napoli), te godine bio je proglašen i za najboljeg maratonca svijeta, a iste rezultate ponovio je i 1972. i 1973. godine. Godinu potom osvojio je četvrtu titulu prvaka svijetu oborivši svjetski rekord za nevjerojatnih 27 minuta.

Za brojne uspjehe Rogošić je nagrađen i 'morem' povelja, plaketa. Vrijedi izdvojiti kako je 1973. godin postao prvi sportaš koji je dobio 'Grb grada Splita', prvi počasni sportaš grada Kaštela postao je 1999. godine. Rogošić je 1992. godine dobio povelju za najveća sportska dostignuća 'Swimming Hall Of Fame' u američkom Fort Laurderdaleu, Florida, plivačkoj Kući slavnih.

Tada je njegovo ime uklesano među ostale sportske legende. Godišnja državna nagrada za izniman doprinos i dostignuća za razvoj sporta “Franjo Bučar” dodijeljena mu je 2002. godine.

U velikoj konkurenciji jedan od najvećih Rogošićevih podviga u borbi s morem svakako je preplivavanje La Manchea 2004. godine. Engleski kanal između Francuske i Velike Britanije Rogošić je preplivao u dobi od 63 godine, te je postao prvi hrvatski plivač kojem je to uspjelo.

Za taj je podvig nagrađen i poveljom CSPF-a (Channel Swimming Piloting Federation).

SPORTSKI USPJESI U PLIVAČKIM BAZENIMA:

– Član P. K. “Jadran” – Split od 1959. do 1973. godine.

– Prvi put u svojoj karijeri 2. 8. 1960. godine u Borovu obara državni rekord na 400 m slobodno, a nakon toga uspjeha redali su se državni rekordi i pobjednička mjesta.

– 203 nastupa za državnu reprezentaciju.

– 51 put obarao državne rekorde na disciplinama 1500 i 400 m slobodno, 400 m i 200 m mješovito, te 200 m delfin. U ovaj broj ne ulaze državni rekordi štafetnog plivanja.

– 142 puta državni prvak u različitim disciplinama.

– 51 put državni rekorder, 142 puta državni prvak, što jedan plivač do danas u svijetu nije uspio postići.

– 15 godina kapetan državne reprezentacije.

– Sudionik dviju olimpijada, Rim 1960. i Tokyo 1964. godine. Po svjetskoj rang-listi morao je biti finalista da je imao trenera. Bio je na tim olimpijadama prepušten sam sebi, i to je uzrok neuspjeha.

– Na Europskom šampionatu 1962. godine osvaja peto mjesto na 1500 m slobodno s novim državnim rekordom.

– Sudionik triju Mediteranskih igara: Napulj, Tunis i Izmir na kojima osvaja medalje.

– Dva puta obarao balkanski rekord na 200 m delfin.

– Dvostruki prvak i rekorder Balkanskih igara na 200 m delfin.

– Na europskoj rang-listi dosta godina nalazio se na drugom mjestu na 200 m delfin.

– Na svjetskoj rang-listi 1964. godine na disciplini 1500 m slobodno i 400 m mješovito zauzima četvrto i peto mjesto.

– 1972. godine u Dubrovniku na Balkanskim igrama na 200 m delfin zauzima prvo mjesto s novim državnim rekordom 2.08,00. Ovim rezultatom obara olimpijsku normu za odlazak na Olimpijadu u München. Samovoljno napušta državnu reprezentaciju radi odlaska na svjetski šampionat gdje je 1971. godine osvojio prvo mjesto.

– U razdoblju od 1969. do 1973. godine nastupa za državnu reprezentaciju, klub i na plivačkim maratonima.

– Mnogo godina biran je za najuspješnijeg plivača godine.

– Olimpijski komitet tri puta dodjeljuje mu najveće olimpijsko priznanje za postignute rezultate.



FRANE VULAS, CROPIX
Naslovnica Ostalo
Page 1 of 5FirstPrevious[1]2345Last