Scena Mozaik

Novi trend

Povratak prirodi u srcu grada: zavirite u društveni vrt koji je postao hit među stanovnicima Berlina

Novi trend

Možete li uopće zamisliti da izlazite na lokalni referendum kako biste odlučili hoće li neko zemljište u vašem gradu poslužiti za izgradnju novih stambenih zgrada ili ipak postati zelena oaza te mjesto druženja i rekreacije?

Upravo o tome su stanovnici Berlina odlučivali 2014. godine kad su rekli "ne" vladinu planu gradnje i omogućili da više od 300 hektara "zelenila" na atraktivnoj gradskoj lokaciji ostane javni park otvoren za sve stanovnike.

Riječ je o nekadašnjem legendarnom aerodromu Tempelhof koji je odigrao ključnu ulogu u Drugom svjetskom ratu i u doba hladnoga rata, a i sada na tom mjestu i dalje stoje piste, zgrade terminala i toranj. Taj park, veličine slavnog Central parka u New Yorku, okuplja mlade i stare Berlince koji tu dolaze šetati, trčati, voziti bicikl, ili se samo izvaliti i odmoriti.

Upravo se u srcu tog mjesta, koje je nekada ugostilo brojne zrakoplove iz cijelog svijeta, danas uzgaja voće, povrće i ukrasno bilje. Društveni vrt, površine čak 5000 četvornih metara, na prvi pogled izgleda prilično hektično, no ulaskom u taj neograđeni prostor brzo shvaćate kako takav dojam pridonosi njegovoj posebnosti, ali i da je sve više nego dobro organizirano, o čemu se brinu dvije udruge koje su započele s projektom 2011. godine.

Biljke se ne smiju saditi u tlo, nego u drvene gajbe i uzdignute gredice, koje najčešće tvore nevjerojatne i zanimljive instalacije, a nije rijetkost naići na predmete iz svakodnevne upotrebe, primjerice kade ili čak cipele u kojima korijenje puštaju razne biljčice. Sve pršti od šarenila i mirisa, a mjesta ima i za košnice i njihove stanare.

Više od 500 vrtlara amatera tu kolektivno obrađuje svoje malene odjeljke, za koje postoji ogromna lista čekanja. Svi se brinu i o gredicama svojeg susjeda, ali smiju brati samo ono što su sami posadili.

Poslije obrađivanja zemlje valja se i odmoriti, pa na svakom koraku možete sjesti na improvizirane male dnevne boravke i klupice, a studenti arhitekture izgradili su malenu pozornicu gdje se održavaju brojna događanja.

U tom velikom zajedničkom neograđenom vrtu građani Berlina ponovno dolaze u doticaj s prirodom, znaju podrijetlo onoga što jedu, kvaliteta njihova života raste, a svakako je važan i element druženja i povezivanja, ali i integracije, jer se tu okupljaju i mnogi migranti koji, obrađujući svoj maleni dio vrta, lakše uče novi jezik i stječu poznanstva, a razvija se i društvena odgovornost.

No, to nije jedini primjer urbanog vrta u tom velegradu koji ima razgranatu mrežu takvih prostora, što može zahvaliti građanima koji su mnoge zapuštene gradske parcele doslovno prisvojili baš za takve svrhe. Od poznatijih je svakako Prinzessinnengarten, smješten u Kreuzbergu, multikulturalnom i sve popularnijem dijelu grada, na mjestu nekadašnjeg nekorištenog prostora između zgrada kojeg je 2009. godine zauzelo stotinjak volontera.

Danas se tu, također iznad zemlje, nalaze mobilni ekološki voćnjaci i povrtnjaci te čak sedam košnica. Mali restoran svakoga dana na meniju izbacuje jedno jelo napravljeno od sastojaka isključivo ubranih u tom vrtu, koje možete pojesti u hladu krošnja stabala. Tu se okupljaju pobornici takvog stila življenja, ali i svi oni koji se u centru grada žele na trenutak odmaknuti od gradske vreve, popiti kavu, čitati knjigu i pozdraviti ptičice koje vam svako toliko slete na stol.

Prije nego što pomislite da je riječ o prolaznom hipsterskom trendu, treba napomenuti kako slična vrtlarska tradicija u Njemačkoj postoji još od 19. stoljeća, kad su s radom počele udruge malih vrtova gdje su se siromašnima dijelili ili u zakup davali komadići zemlje za uzgoj hrane. Nevjerojatan je podatak da danas takvih iznajmljenih vrtova ima milijun, svako drugo njemačko kućanstvo posjeduje nekakvu zelenu oazicu, a specijalizirani časopisi za uzgoj cvijeća i uzgoj biljaka postižu milijunske naklade.

 

Naslovnica Mozaik