Hrvatska je pri vrhu europskih zemalja kad je u pitanju povrat ambalaže. Prema zadnjim podacima, stopa prikupljanja prelazi 90 posto od ukupne količine pića stavljenog na tržište. Primjera radi, taj je postotak u jednoj uređenoj Norveškoj tek nešto veći i iznosi 93 posto, a u Njemačkoj je rekordnih 98 posto.
Dok, međutim, Norvežani i Nijemci u tolikoj mjeri boce vraćaju jer su ekološki svjesni, odnosno prepoznaju važnost recikliranja, kod nas se, i deset godina nakon što je na snagu stupio sustav povratne naknade, ovaj način prikupljanja ambalaže povezuje sa socijalom.
Građani ne bacaju boce, ali ih ne žele vraćati u trgovinu unatoč povratnoj naknadi od 50 lipa za svaki komad kako ih se ne bi poistovjetilo s onima "koji kopaju po kontejneru", odnosno s ljudima u potrebi....