Scena Mozaik

jake žene

Udruga Domine: Vrijeme je da se skine prašina s Dosjea X novinarke Vinke Bulić

jake žene
Nina Šimunović i Mirjana Kučer iz Domina uz fotografiju i biografiju Vinke Bulić<br />
Jakov Prkić/EPH
Novinarska legitimacija Vinke Bulić i faksimil dijela jednog od njezinih članaka<br />
Duje Klarić/EPH
Vinka Bulić, novinarka dnevnika 'Novo doba', bila je jedna od najaktivnijih članica Ženskog pokreta koji je 1925. počeo s radom u Splitu. Definitivno zaslužuje da se o njoj snimi film - kaže Mirjana Kučer iz Domina

Kada su 2007. godine splitske aktivistkinje za ženska prava okupljene u udruzi Domine priredile izložbu “Žene Splita i Dalmacije: ženski vremeplov”, ime Vinke Bulić, naše osebujne novinarke, publicistkinje i feministkinje rođene daleke 1884. godine, nije bilo poznato široj javnosti, odnosno nije niti postojalo na internetu.

Međutim, od tada do danas štošta se promijenilo jer se očito sve više budi interes za žensku povijest ovoga kraja.

Virtualni muzej

- U međuvremenu nam se javila i Tea Dalmas, unuka Vinke Bulić koja živi u Italiji, a koja je nedavno objavila na talijanskom jeziku dnevničke zapise svoje bake. Nakon naše izložbe pokrenuto je i nekoliko istraživanja o ženskoj povijesti Splita i Dalmacije, a kontaktirale su nas i pojedine studentice za potrebe pisanja završnih radova baš na temu Vinke Bulić.

Nama je jako drago da smo pokrenule ovu priču jer je Vinka Bulić imala vrlo zanimljiv život i definitivno zaslužuje da se o njoj snimi film. Željele bismo, također, da njezin dnevnik, originalno napisan na hrvatskom jeziku, a nedavno preveden i objavljen na talijanskom, objavimo i kod nas. Stoga smo se već obratile Gradu Splitu i Županiji te se nadamo kako će nadležne službe prepoznati značaj koji ime Vinke Bulić ima za naš kraj - kazala nam je Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica udruge.

Inače, Domine kao članice Međunarodne mreže ženskih muzeja u doglednoj budućnosti žele realizirati i ideju Ženskog virtualnog muzeja grada Splita, a prvi korak u tom smjeru jest njihova Facebook stranica HerStory in Dalmatia, na engleskom jeziku.

Zasad 70-ak imena

- U pripremi za sada imamo 70-ak ženskih imena koja su ostavila pečat na prošlost Splita i Dalmacije, a ovom prilikom bih apelirala na čitatelje “Slobodne” da nam se jave ako imaju podatke o Maji Čulić, ženi koja je osnovala Žensku zadrugu te Jelki Perić, koja je bila aktivna s Vinkom Bulić u feminističkom pokretu jer su nam one trenutni prioritet - napomenula je Kučer, koja se s kolegicom Ninom Šimunović već vrlo dobro upoznala sa životom Vinke Bulić.

- Kada smo započele raditi na Ženskom vremeplovu stupile smo u kontakt s njezinim praunukama, Larisom Šerbo i Ivanom Dragošević, a one su nam omogućile uvid u dio bogate ostavštine Vinke Bulić. Iz tih materijala otkrile smo da je Vinka bila članica Ženskog pokreta te da je aktivno radila na zagovaranju prava žena, posebice prava glasa.

Ujedno, bila je vrsna kroničarka svoga vremena kao novinarka splitskog dnevnika “Novo doba”, koji je izlazio između dva svjetska rata. Pisala je reportaže, putopise i feljtone o različitim događajima i ljudima - kazala je Kučer, napomenuvši kako joj je unatoč tome na putovnici pisalo da je po zanimanju kućanica. Međutim, njezin rad i široki raspon interesa te brojne društvene aktivnosti u koje se upuštala svjedoče da je Vinka Bulić itekako nadilazila okvire jedne tipične kućanice.

Mala antanta

- Kada je 1925. godine u Splitu počeo s radom Ženski pokret, Vinka Bulić bila je jedna od najvidljivijih i najaktivnijih članica. Zajedno s dr. Jelkom Perić 1927. godine sudjelovala je u radu Male ženske antante u Pragu.

Bila je riječ o međunarodnoj organizaciji žena koju su 1923. godine osnovale različite ženske organizacije iz Jugoslavije, Bugarske, Čehoslovačke, Poljske, Rumunjske i Grčke. U “Novom dobu” pisala je o feministkinjama i feminističkom pokretu, između ostalog i o Međunarodnom feminističkom kongresu u Dubrovniku, održanom 1936. godine, gdje je ona bila dio šestočlane hrvatske ženske delegacije kojoj nije bio dozvoljen rad na kongresu, inače organiziranom od jugoslavenskog Ženskog pokreta.

Posjet dalmatinskih žena, odnosno hrvatske delegacije Dubrovniku, na kongresu na kojem su bile nepoželjne, bio je njihov izraz čvrste odlučnosti u obrani i očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta - ispričala nam je Kučer, istaknuvši kako je Vinka Bulić pisala i u drugim časopisima, npr. u “Hrvatskom dnevniku” i “Hrvatskoj reviji”, a posebno je važan njezin tekst “Splitske žene”, objavljen 1927. u časopisu “Nova Evropa” u Zagrebu. U njemu je Bulić pisala o ženskoj prošlosti grada Splita.

Mirjana Kučer drži da je Vinka Bulić iznimno važna žena jer, između ostalog, svjedoči o vremenu između dva svjetska rata koje je dugo bilo posve zanemarivano.

Zatiranje povijesti

- Nažalost, kad dođe neko novo vrijeme onda se ono prethodno razdoblje nastoji zgaziti, izbrisati, zatajiti. To se, vidimo, događa i danas, a dogodilo se i pobjedom Komunističke partije i antifašističkog pokreta kada je Ženski pokret posve pao u zaborav.

Stoga je Vinka Bulić unijela u svoj zapis ironičnu primjedbu nakon čitanja jednog članka u “Slobodnoj”, u kojem se 1952. pisalo o povijesti ženske borbe. Kako se u tom kontekstu spominjao samo 8. mart i komunistička borba za radnička prava, ali ne i Ženski pokret, Vinka je konstatirala: “A mi jadne mislile da smo se i mi borile za ženska prava”.

To je samo jedan mali primjer koji dokazuje da se kao društvo moramo sjećati svega što je bilo dobro i njegovati kulturu kontinuiteta svoje prošlosti, a ne zatvarati oči pred nekim dijelovima. Vinka Bulić nas upravo podsjeća da je postojao kontinuitet feminističkog pokreta, koji se često iz ovih ili onih razloga pokušava prikazati kao izlomljen. Važno je poručiti mladim generacijama feministkinja i feminista, ali i zagovaračima bilo koje ideje, da nema budućnosti pokreta bez njegove prošlosti - zaključila je Kučer, istaknuvši kako je baš Vinka Bulić važno ime za feminističku povijest Splita.

Suradnica don Frane Bulića

Ovu iznimnu ženu mnogi pamte i kao vjernu suradnicu don Frane Bulića, poznatog hrvatskog svećenika, arheologa i povjesničara koji je oporučno zatražio da se za njegovu ostavštinu pobrine baš ona. Inače, Vinka je bila supruga njegova nećaka Mate, s kojim je na svijet donijela troje djece, dva sina i kćer Jelku.

Vinkina kći je nosila nadimak Puse i baš od trenutka njezinog rođenja započela je pisati dnevnik, posvećen ponajprije svojoj mezimici, ali i društvenim zbivanjima, budući da je uvijek bila vrlo angažirana.

- Možda je Vinka baš radeći dugo godina s don Franom Bulićem uočila prazninu na mjestu žena kroz povijest našeg kraja. U svakom slučaju, nikada se nije pomirila s marginaliziranom ulogom žene u društvu. U jednom od njezinih sjećanja, osvrćući se na položaj žena u socijalističkoj Hrvatskoj, Vinka Bulić je primijetila: “Sa svom današnjom ravnopravnošću žena, štošta još takova tinja ispod zapretana luga…” - ispričala nam je Kučer.

Strastvena planinarka

Inače, Vinka Bulić bila je i strastvena planinarka, kao članica Hrvatskog planinarskog društva Mosor. U “Novom dobu” objavila je tako i niz reportaža s izleta po Kozjaku, Mosoru i Biokovu.

U svom radu upozoravala je i na probleme siromašnih, što ju je i osobno potaknulo na bavljenje humanitarnim radom. Vinka je, naime, često prikupljala pomoć za siromašnu djecu splitske Zagore.

Za života je vodila i aktivnu prepisku s mnogim znamenitim ženama svoga vremena, poput spisateljice Ivane Brlić Mažuranić, kustosice i spisateljice Elze Kučera, sa splitskom feministkinjom dr. Jelkom Perić, s Mirom Vodvarkom Kočondom, članicom Ženskog pokreta iz Zagreba te Zofkom Kveder Demetrović, slovenskom spisateljicom i urednicom časopisa “Ženski svijet”, koji je izlazio u Zagrebu od 1917. do 1920.

No, iako smo zahvaljujući “Dominama” i knjizi Tee Dalmas danas u stanju zadobiti neke uvide o životu ove izuzetne žene koja je napustila svijet 1965. godine, ipak, važan dio njezine ostavštine još uvijek ostaje obavijen velom tajne.

Dio građe pod pečatom

- Na snimanju 16-minutnog pilot-filma o ženama Dalmacije, Vinkina praunuka Larisa Šerbo nam je otkrila da je dio građe koju je za sobom ostavila Vinka Bulić završio pod pečatom u Državnom arhivu.

Ona vjeruje da su zapisi njezine prabake, budući da se kretala u društvu mnogih uglednika, zapravo kompromitirajući po neke od njih. Međutim, ti materijali bi u godinama pred nama trebali postati dostupni javnosti - kazala nam je Nina Šimunović, članica “Domina” i autorica izložbe "Ženski vremeplov".

Nina vjeruje da je Vinka Bulić bila žena ispred svog vremena i kao takva neshvaćena, pa i na udaru kritika.

- Mislim da je napokon stiglo vrijeme da se skine prašina s njezinog Dosjea X te da se na pravilan način iščita i vrednuje život i rad Vinke Bulić - poručila je Šimunović.

 

Apel čitateljima
'Apeliramo na čitatelje 'Slobodne' da nam se jave ako imaju podatke o Maji Čulić, ženi koja je osnovala Žensku zadrugu, te Jelki Perić, koja je bila aktivna s Vinkom Bulić u feminističkom pokretu'

 

 

Naslovnica Mozaik