Scena Mozaik

opasnost vreba

Stipe Božić upozorava: Skijaši, ne napuštajte označene staze

opasnost vreba
U lavinama uglavnom stradavaju vrsni skijaši, oni koji idu izvan označenih staza i skijališta, tako da za većinu rekreativaca, kakvih je iz Hrvatske najviše ovog tjedna na mnogim alpskim skijalištima, nema puno razloga za strah. To je komentar naših vrsnih alpinista Stipe Božića i Vladimira Mesarića iz HGSS-a, a u povodu nedavnog stradavanja dvojice američkih skijaških reprezentativaca, juniora Ronnieja Berlacka i Brycea Astlea, u austrijskom Soldenu.

Zebnja za naše građane, koji ovih dana uživaju po austrijskim i talijanskim padinama, minimalna je s obzirom da se o vremenskim uvjetima i opasnostima vodi ozbiljna briga na skijalištima.

Upozorenja su izvješena na istaknutim mjestima i treba ih se pridržavati. U opasnosti su snowboarderi, kojih je sve više među mladim skijašima i djecom. Oni se najčešće vole spuštati izvan staza, a odvaže se i kad su staze zatvorene. Roditelji, stoga, djecu sklonu avanturama ne trebaju ispuštati iz vida.

Avanturisti i turni skijaši trebali bi se svakako raspitati o opasnosti i nikako im nije preporučljivo ići u područja dubokog snijega gdje onaj novonapadali nije stariji od tjedan dana.

– U lavinama u Alpama posljednjih 20-ak godina stradavaju najviše turni skijaši – ističe Vladimir Mesarić.

On tvrdi da treba voditi računa o meteorološkim prilikama koje su vladale desetak, čak i više dana ranije, odnosno treba znati kada je padao snijeg, kolika je dubina posljednjeg sloja na lokaciji na kojoj se priprema tura...

- Sve se to danas može naći na internetu, a razvijene zemlje imaju službe koje se bave lavinama. Najbolje je nazvati nekoga tko je vrlo blizu lokacije i pitati za lokalne snježne uvjete, na primjer, domara, lokalni GSS... – savjetuje Mesarić.

On, također, izdvaja snowboardere kao potencijalno ugroženu skupinu jer redovito skijaju izvan uređenih staza. Spuštaju se niz neuređene padine, a uspinju žičarom. Savjetuje takvima da barem jednom u nekom od planinarskih društava prođu specijaliziranu obuku.

Ono što bi i bez obuke trebali znati jest da nose opremu za spašavanje, u što spadaju konop, lavinska vrpca crvene ili narančaste boje, elektronički primopredajnik za otkrivanje U lavinama i lopatu za snijeg.

– Ne, nije to teška oprema – govori Mesarić.

– Postoje lagani rastavljivi modeli za alpiniste i turne skijaše. Dobro je imati i lavinsku sondu. To je rastavljivi štap za pretraživanje snijega zabadanjem dug tri do četiri i pol metra, a neki takvi štapovi imaju i mogućnost spajanja kako bi postali lavinska sonda – pojašnjava ovaj vrsni alpinist koji se i sam našao pod lavinom.

– Da, bio sam zatrpan, ali srećom, to je bilo plitko i mogao sam se izvući. Ali, prijatelja do mene izvukli smo mi ostali iz grupe. Presudna je bila naša pribranost – napominje.

Oni koji se nađu lavini na putu trebali bi se brzo uhvatiti za neko drvo ili skriti iza nekog kamena. Brzina je presudna.
– Kad je lavina krenula, uspio sam samo zavikati onima dolje da se sklone. Jedan bočni rep lavine me je uhvatio, izbio mi noge i počeo valjati prema dolje. Kotrljao sam se niz padinu oko sto metara...

- Cijeli život mi je bio pred očima – ispričao je splitski specijalac Hrvoje Kamenjarin o stradavanju na Velebitu prigodom potrage za cessnom 2009. godine. Tada je ozlijedio bedrenu kost i zadobio niz hematoma, ali sve je sretno završilo.

silvana uzinić

Najčešći uzroci

Najviše lavina događa se na vrhovima s netaknutim snijegom pod nagibom od 35 i više stupnjeva, kažu stručnjaci. Najčešći uzroci su vjetar, novi snijeg, njegovo ubrzano topljenje i pojačana buka. Lavine pokreće i težina ljudi.


Nesreća u Tignesu

Lavina je lani iznenadila poznato francusko skijalište u Tignesu, odnosno ledenjak Grande Motte. Stradala su dvojica Britanaca koji su skijali izvan označenih staza. Pronađeni su i spašeni brzom intervencijom. Golema površina snijega, široka 300 metara, a dugačka čak 400, obrušila se na ljubitelje freeridea koji su došli na otvaranje sezone. Jedna grupa skijaša, pisali su tada novinari, popela se na vrh ledenjaka na 3600 metara nadmorske visine. Otišli su izvan označenog dijela za freeride i njihovo spuštanje bilo je “okidač” za lavinu. Srećom, nikoga nije bilo u epicentru lavine, a spasioci su izvukli unesrećene.


Skijali unatoč opasnosti

Za mjesto na kojem su skijali poginuli američki juniori bila je proglašena opasnost od lavine nakon snijega koji je napadao proteklih dana, pisalo je u prvim izvješćima o tragediji. U trenutku nesreće bio je označen treći stupanj opasnosti od lavine od mogućih pet za područja viša od 2200 metara nadmorske visine.


Tragedija na Kavkazu

Kao 25-godišnji mladić, Vladimir Mesarić je u srpnju 1974. vodio jugoslavensku ekspediciju na Kavkaz i tada su, nakon odrona ledene gromade, poginula četiri hrvatska alpinista: Nenad Čulić, Viktor Tabaković, Ante Bedalov i Urso Vrdoljak. Tijela Ante Bedalova i Urse Vrdoljaka pronađena su nakon nesreće, a Nenad Čulić i Viktor Tabaković ostali su zatrpani ledom u podnožju vrha Ušba, na granici između Gruzije i Rusije, sve do lani.

– Nikada neću zaboraviti te događaje i živo ih se sjećam. Bila je to najveća nesreća u povijesti hrvatskog alpinizma, koja nas je jako potresla. Cijeli život morit će me slika mrtvih prijatelja kako vise na grebenu – kazao je Vladimir Mesarić kada je u ljeto 2012. pronađeno tijelo Viktora Tabakovića, da bi godinu poslije bilo pronađeno i tijelo Nenada Čulića.


Smrt u Kirgistanu, na Kamešnici...

Prošlog ljeta u srpnju poginuo je hrvatski alpinist Krešimir Milas u pokušaju osvajanja vrha Khan Tengri u Kirgistanu jer je na njega pala lavina snijega i viseća krhotina leda.

Lani u siječnju tri osobe, među kojima i jedan vodič, poginule su u kantonu Wallis u Švicarskoj kada se lavina obrušila na skupinu skijaša. Četvrta osoba, 34-godišnji muškarac, poginuo je u istom kantonu skijajući izvan označene staze. Skijali su unatoč upozorenjima o mogućem visokom riziku od lavine.

U prosincu 2013. godine četiri osobe poginule su U lavinama u francuskim i švicarskim Alpama, a još su dvije u vrlo teškom stanju. Unatoč upozorenjima da zbog toplijeg vremena i nedavnog obilnog snijega treba izbjegavati neoznačene staze radi povećane opasnosti od lavina, izazvali su ih upravo skijaši koji nisu slijedili upute.

U veljači 2013. tragično je pod lavinom na Kamešnici stradao vrsni splitski alpinist Edvard Retelj. Lavina, kakva nikad nije viđena na toj planini, krenula je s 1856 metara visine i kotrljala se brzinom većom od stotinu kilometara na sat.

Bio je to dokaz da snježnih lavina ima i u planinama koje obrubljuju Dalmaciju. Dapače, ima ih posvuda od Velebita do Biokova, a opasne su poput alpskih, koje svake zime gutaju grozdove alpinista i turista, kazao je tada Stipe Božić.



Naslovnica Mozaik