Scena Mozaik

Iako su obilježile povijest i kulturu

Split, Dubrovnik, Zadar, Šibenik: samo tri posto ulica nazvano po ženama

Iako su obilježile povijest i kulturu

Ulica posvećena kraljici Teuti jedna je od rijetkih splitskih 'ženskih' ulica

Sudeći po broju ulica koje su u četiri najveća dalmatinska grada dobile žene, njihov trag u povijesti, i starijoj i novijoj, nije bogzna kakav. Prije nego što se vratimo “blijedom” tragu i razlozima zašto je takav, evo kakav je skor ulica nazvanih po muškarcima i onih nazvanih po ženama u četiri najveća dalmatinska grada, Splitu, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku.


Od sveukupno blizu 1830 ulica (trgova, perivoja, prilaza, poljana...), njih oko 850 nazvano je po muškarcima, a tek 54 po ženama. Ostala imena su najčešće lokalni toponimi, imena dana po obiteljskim nadimcima, vojnim postrojbama, pokretima, povijesnim bitkama itd.

Najzastupljenije u Zadru

U postocima, “muških” ulica u navedena četiri grada ima nešto manje od 47 posto, a „ženskih“ tek 2,95 posto. Kad se tom ionako sićušnom postotku oduzmu nazivi s varijacijama imena Majke Božje, te religijski nazivi kakvi su „pomoćnica kršćana“, „sestara karmelićanki“ i slično, ulica nazvanih po ženama ostane tek 1,9 posto.


Mirjana Kučer: Žene su ostajale u sjeni
A kad se uzme u obzir da se neka imena ponavljaju – kraljice Jelene, Ane Roje, Mile Gojsalić, kraljice Teute,
Katarine Zrinski… - te kad se oduzmu sve ulice s imenima svetica i opatica Katoličke crkve, ostane ih sveukupno 27, odnosno 1,5 posto.

Po gradovima, računajući njihove administrativne granice (koje uključuju i neka prigradska mjesta ili otoke), najsenzibilnijima i s najviše respekta prema ženama pokazali su se Zadrani: od sveukupno 651 ulice, po njima je nazvano 29 ili 4,45 posto javnih gradskih prostora, no kad se izdvoje svetice i opatice, ostaje ih 19 ili 2,9 posto.

Gleda li se samo na žene koje su živjele u 20. stoljeću, ili ga barem “takle’’, ostaje ih 12, a postotak se smanjuje na 1,8.

Po zaslužnim muškarcima u Zadru je oko 350 ulica, odnosno njih više od 50 posto.

Blažena Petković i Ana Roje

Split u svojim administrativnim granicama ima 699 ulica, od čega je njih 289 nazvano po muškarcima, a 17 po ženama.

Bez svetačkih i drugih religijskih naziva, ostaje ih osam (1,1 posto), a kad primijenimo kriterij (makar i djelomičnog) življenja u 20. stoljeću - kad pogledamo, dakle, tko su najsuvremenije osobe na popisu žena čija su imena dana ulicama - broj pada na njih tek dvije: Bl. Mariju Petković (1892. - 1966.) i Anu Roje (1909.-1991), što čini tek 0,3 posto.

Dubrovačkih je ulica 368; zaslužnih muškaraca po kojima su dobile imena ima 148 ili 40,2 posto, a žena tek četiri, odnosno malo više od jedan posto. U Šibeniku je 108 ulica, nazvanih po muškarcima je 60 ili 55,5 posto, a
po ženama njih četiri, odnosno 3,7 posto.

Zašto je, dakle, ženski trag u nazivlju ulica dalmatinskih gradova tako blijed?

- Naravno da u ovim gradovima ima žena koje su ostavile i te kakav trag u njihovu postojanju, ali one su ostajale u sjeni - kaže Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica splitske Udruge Domine koja se bavi zagovaranjem ženskih prava.

“Domine” su kroz više projekata tragale za ženama koje su obilježile povijest Splita, skupljale o njima podatke i svjedočanstva, organizirale izložbu o Splićankama koje su u nečemu bile pionirke, snimile dokumentarac „Splićanke nekad i sad“ itd.

- Grad ne valorizira ulogu žena i njihove zasluge, o njima se ne zna dovoljno, ostale su nevidljive, u sjeni muškaraca, zaboravljene - iznosi Mirjana Kučer, držeći da tako nepravedan odnos prema ženama treba ispraviti, a jedan od načina svakako je i davanje njihovih imena splitskim ulicama.


Zdravka Krstulović definitivno je među ženama koje zaslužuju svoju ulicu
Na pitanje po kojim bi ženama, prema njezinu mišljenju, trebalo nazvati javne prostore u Splitu, Mirjana Kučer je odmah, “na prvu”, iznijela šest imena:

‘Ženska imenovanja’

- U Splitu bi ulice trebale imati Marija Monterisi, prva poduzetnica u gradu, vlasnica parfumerija, Aida Koludrović, prva ravnateljica Etnografskog muzeja, Vera Škarica-Bekavac, pedijatrica, prva dalmatinska liječnica, glumice Zdravka Krstulović i Asja Kisić, i svakako Anka Berus, narodna heroina, poslijeratna ministrica u vladi NR Hrvatske, omiljena gimnazijska profesorica.

S nešto više promišljanja, našlo bi se, napominje Mirjana Kučer, još puno imena zaslužnih žena koje zaslužuju da se po njima nazovu ulice, trgovi i perivoji.

No, kako zasad stvari stoje, gradske komisije i odbori za imenovanja neće tako brzo odlučivati ni o jednom ženskom imenovanju.

Rade Šimičević, predsjednik Odbora za imenovanje ulica i trgova zadarskog Gradskog vijeća, podsjeća da se svojevremeno predlagalo da se jednu ulicu nazove imenom političarke Tereze Ganze Aras, no prijedlog nije oslužbenjen.

Ante Rakić, predsjednik šibenskog Odbora za razvoj mjesne samouprave koji se bavi i imenovanjima ulica, kaže kako se posljednji prijedlog odnosio na ulicu u Vrpolju koja je dobila ime po branitelju Draganu Renji, no “ženskih” zahtjeva zasad nema.

Goran Sučić, predsjednik splitske Komisije, mišljenja je da se ne smije zanemariti uloga žena u društvu ni kad je davanje imena ulicama u pitanju, no na “ženskom” imenovanju nitko kao predlagač nije inzistirao.

PIŠE: LIDIJA GNJIDIĆ

Naslovnica Mozaik