Scena Kultura

'Čovik, zvir i kripost''

Gdje su nestali smijeh i zafrkancija? Gdje se izgubila nevina i naivna splitska glenda?

'Čovik, zvir i kripost''

Na scenu splitskog HNK stiže prva premijera u novoj 2018. godini – 19. siječnja bit će izvedena komedija Luigija Pirandella "Čovik, zvir i kripost" u režiji Nenni Delmestre.

Redateljica je za predstavu odabrala većinom mlade glumce pa će profesora Prošpera tumačiti Goran Marković, kapetana Lovru Oradu Marjan Nejašmić Banić, njegovu ženu Andrea Mladinić, a doktora Pjera Pere Eranović.

Prilika je ovo da se podsjetimo već davnih osamdesetih kada je predstava "Čovik, zvir i kripost" bila veliki hit u splitskom HNK-u, a spomenute uloge tumačila je sjajna četvorka: Ivica Vidović, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović i Josip Genda.

Nema ih više među živima, kao ni većine glumaca iz te postave, a ni redatelja Vanče Kljakovića, koji je i čakavizirao i adaptirao Pirandellov tekst. Prema njegovu "prijevodu na splitski" radi i Nenni Delmestre.

Komad je talijanski nobelovac Pirandello napisao prije gotovo jednog stoljeća, 1919. godine, a dvije godine prije svoga najpoznatijeg dramskog djela "Šest lica traži autora". Neki su poslije povlačili paralele između ova dva komada, opazivši da "Čovik, zvir i kripost", originalnog naslova "L'uomo, la bestia e la virtu", premda se još uvijek oslanja na klasični obrazac pučke komedije, sadrži i nagovještaje za "Šest lica". To je poigravanje ulogama u životu i korištenje maski. I iz samog naslova da se to iščitati – profesor nosi čovječnu masku, gospođa Orada masku vrline, a njezin muž masku zvijeri, a ispod njih kriju se drukčija lica i drukčije istine.

Jedan grad na moru...

Podsjetimo ukratko i na sadržaj: Pirandello je svoju komediju smjestio u "jedan grad na moru, nije važno koji", a vrijeme mu je "sadašnje", dakle 1919. godine.

Profesor i gospođa Orada ljubuju i ona zatrudni. Izbit će skandal ako gospođa ne uspije ostvariti barem jedan seksualni odnos s mužem kapetanom kako bi trudnoća dobila legitimitet. Međutim, bračni su partneri odavno odustali od svakog tjelesnog kontakta, ne podnose se, a kapetan uz to ima i ljubavnicu u drugom gradu. Profesoru i gospođi priskočit će u pomoć liječnik i njegov brat apotekar koji će pripremiti kolač s afrodizijakom. Valja samo navesti kapetana da ga i pojede, a na raspolaganju je jedna noć, jer on sutra isplovljava.

Komedija je praizvedena u svibnju 1919. u milanskom teatru Olimpia. Kritika nije baš bila oduševljena, ali predstava je ostvarila silan uspjeh u Italiji i inozemstvu i postala jednim od najizvođenijih piščevih djela.

U Splitu je, pak, ovaj komad prvi put izveden 1976. godine, na Splitskom ljetu, u Kašteletu. Šest godina kasnije, 1982. godine, obnovljen je i preseljen u kazališnu zgradu s malim izmjenama u "cast" listi.

Sjećamo se krcatog teatra – predstava se izvodila nekoliko sezona – i publike koja je vrištala od smijeha na pojedine scene. Primjerice, na onu u kojoj bi Boris Dvornik, pogledavši kolač koji je iziskivao toliko muke, kazao: "Čikolata? Ne jin čikolatu. Riga mi se od čikolate", pa tresnuo šakom po stolu da su okolo letjeli pjati i čaše. Ili na onu u kojoj profesor, odnosno Ivica Vidović, nastoji nespretno našminkati i razgolititi svoju ljubavnicu kako bi zavela muža.

No, kritika ni ovdje nije bila oduševljena. Točnije, puno je bolje ocjene dobila prva izvedba na Splitskom ljetu – sudeći po novinskim tekstovima, u Kašteletu je Vanča Kljaković našao pravi ton i u urnebesne situacije koje prate Pirandellove junake umiješao i malo tuge na koju su osuđeni ljudi koji žive lažne živote.

Najviše pohvala za Gendu i Borisa

U kazališnoj zgradi, zaključili su, pak, tada kritičari Anatolij Kudrjavcev i Vojko Mirković, malo je od toga ostalo.
Mirković prvo ističe da su se odjednom na sceni našle tri predstave sa Splitskog ljeta (što je danas uobičajena praksa), ali i uočava da se publici podilazi, što ipak ima dobar učinak, jer se karte stalno traže: te sezone našli su se na sceni HNK "Čovik, zvir i kripost", "Libar Marka Uvodića", "Šjora File" i "Mala Floramye". Danas, dakle, fali još samo "Šjora File".

Kudrjavcev je, pak, napisao kako se teatar polakomio za ulogom zabavišta ili arene, kako se predstava svela na lakrdiju bez mjere, na nivo vica i jeftine farse.

Ipak, glumce su hvalili, oni su nosili predstavu, a najviše je pohvala pobrao Josip Genda, koji je pronašao pravu mjeru u izvedbi, i Boris Dvornik, temperamentan i raspojasan.

Publika je, pak, guštala, a danas, toliko godina poslije, ostalo je sjećanje na osamdesete u kazalištu, obojeno sentimentom i nostalgijom. I vrijeme je za novu predstavu.

Životnost dijalekta

– Gdje su nam nestali smijeh i zafrkancija? Gdje se izgubila nevina i pomalo naivna splitska glenda? Jesmo li zaboravili da smo dio mediteranskog svijeta koji je oduvijek imao potrebu nasmijati se i narugati se tuđim, a još više vlastitim nesavršenostima i manama? – s tim mislima redateljica Nenni Delmestre posegnula je za Pirandellovim tekstom.

Napomenimo i to da komad nije zamro na teatarskim daskama nakon osamdesetih u HNK-u Prije desetak godina postavilo ga je Gradsko kazalište mladih Split, također u režiji Vanče Kljakovića, koji je o čakavizaciji komada pisao:

– Dijalekt omogućuje da se fina struktura komada, njegova intimnost i njegova sudbonosnost u svom procesu rastvore, da se lica, prizori i sukobi sagledaju u svojoj golotinji, odnosno dvostrukosti i čak trostrukosti svoje prirode. Životnost i neokoštalost dijalekta nam je, u jednu riječ, omogućila sudar smiješnoga s ozbiljnim, prizemnoga s patetičnim, nevinoga s dijaboličnim, omogućila nam je osjećanje suprotnosti, što i jest najbitniji smisao Pirandellova "humorizma".

Uz to, za Pirandellovom uspješnicom posegnulo je nedavno i viško Amatersko kazalište "Ranko Marinković", u režiji Lenka Blaževića. Na viški dijalekt tekst je prevela Lina Blažević.

Vatromet karaktera

Drama HNK Split će 19. siječnja premijerno izvesti komediju Luigija Pirandella "Čovik, zvir i kripost" u lokalizaciji Vanče Kljakovića, a u režiji Nenni Delmestre. U glavnim ulogama nastupit će: Goran Marković, Marjan Nejašmić Banić, Andrea Mladinić i Pere Eranović.

Tom vatrometu karaktera, toj fešti mentaliteta, zaogrnutoj u iščezavajuću splitsku čakavicu, redateljica je odlučila vratiti se uvjerena da je i nova generacija splitskih glumaca u stanju oživiti Pirandellov humorizam, protkan sudarom smiješnoga s ozbiljnim, prizemnoga s patetičnim, nevinoga s dijaboličnim... Ostale uloge tumače: Vicko Bilandžić, Zorana Kačić Čatipović, Donat Zeko, Mia Čotić, Đana Kuzmanić, Andrijana Vicković i Stipe Radoja. Osim redateljice Delmestre, autorski tim čine još: scenografkinja i asistentica režije Lina Vengoechea, kostimografkinja Sara Lovrić Caparin, skladatelj Nenad Šiškov, te oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Naslovnica Kultura